NAPAD NA POSTROJENJA Hoće li potrošači na svojoj koži osjetiti vrtoglavi rast cijena nafte?

Saudijska Arabija proizvodi oko 10 milijuna barela nafte na dan, a zbog napada smanjila je proizvodnju za 5,7 milijuna barela na dan, kazali su neimenovani izvori za CNN u subotu, a dnevno izvozi preko 7 milijuna barela nafte. Napadi su smanjili globalnu opskrbu naftom za 5 posto, a cijene nafte su porasle za više od 10 posto.

Mnogi analitičari ipak smatraju kako ovi napadi neće uzrokovati trajni rast cijena sirove nafte.

"Gubitak proizvodnje od dva milijuna barela dnevno iz Venezuele i Irana nije uzrokovao drastičan rast cijena sirove nafte na tržištu u posljednje dvije godine pa ni ovaj trenutni napad neće trajno opteretiti tržište", rekao je međunarodni stručnjak za energetsku politiku, profesor Nick Butler za BBC, no upozorava kako bi svake buduće napetosti u regiji u budućnosti mogle uzrokovati trenutne skokove cijena koje bi uz eventualnu recesiju "moglo održavati rast cijena".  

Iako se objekti, uzimajući u obzir dosadašnju učinkovitost saudijskog giganta Aramca, mogu relativno brzo popraviti, na tržištu je ipak nastala dugotrajna sumnja u sposobnosti Saudijaca da brane vlastite pogone. Ta sumnja mogla bi podržavati periodične skokove cijena nafte koje će biti zasigurno biti efektivno veće nego prije, a samo zato što će tržište pri procjeni cijena nafte razmatrati mogućnost ponovnog razornog napada na saudijska naftna postrojenja. 

Još je prerano govoriti hoće li potrošači vidjeti neki financijski utjecaj od porasta cijena nafte. Kratkoročno, mnogo toga ovisi o tome koliko dugo će trajati ovaj nagli skok cijena, a svako takvo povećanje trebalo bi trajati tjednima kako bi povećalo i cijene prerađenog goriva.

Za sada, investitori pažljivo promatraju izjave Aramca i sve izjave relevantnih političara iz Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije i Irana. 

Iako Iran negira svaku umiješanost, izvan svake sumnje je da su iranski saveznici, jemenski pobunjenici u mogućnosti izvesti ovaj napad, a da ih Iran nije logistički pomogao ili bar nije znao za njega. 

Međutim ovi napadi, razne napetosti s tankerima, uhićenje većeg broja stranaca u Iranu, mogu biti iranske šire strategije kojom oni žele primorati Donalda Trumpa da sjedne za pregovarački stol.

Sjedinjene Države ulaze u izbornu godinu. Iako je Donald Trump tržiše pokušao smiriti tako što je rekao kako Sjedinjene Države ne ovise o nafti iz Saudijske Arabije, on zna da bi naglo promjenjiva cijena nafte mogla teško pogoditi američko gospodarstvo, a to bi onda moglo nepovoljno utjecati na njegove šanse za pobjedu.

Američki predsjednik zaprijetio je ratom i napadima i sigurno bi mogao izvesti napad na pobunjenike ili militante kojima Iran pomaže i drži ih pod kontrolom, pa čak i sam Iran, no vjerojatno je kako bi takav napad izazvao tsunami rasta cijena sirove nafte. Naravno, mogao bi sugerirati Saudijcima da napadnu Iran, ali taj napad vjerojatno bi imao iste posljedice. 

Trump bi mogao povećati pritisak na Iran snažnijim sankcijama, ali ni to, kao što se do sad moglo vidjeti, ne bi imalo većeg učinka. Jedino što Trumpu sad preostaje jest snažniji diplomatski pritisak, ali njega ne može napraviti bez pomoći Rusije, Kine i drugih azijskih zemalja u koje odlazi više od 2/3 saudijskog izvoza. Dakle mogućnosti američkog predsjednika su ograničene. 

Trump zna da bi jemenski pobunjenici, koji su to već obećali, i njihovi zaštitnici Iranci mogli izazvati još napada i da bi to njega bilo jako politički opasno s obzirom na moguće skokove cijena nafte koji bi to izazvalo, ali i iz tog razloga što bi njega primoralo da odgovori na oštriji ne diplomatski način a to znači uvlačenje Sjedinjenih Država u još jedan sukob.  

Izgleda kako bi Trump na kraju mogao biti prisiljen razgovarati s Irancima, a i oni to također znaju. Na kraju, dvije zemlje morat će ponovno pregovarati, a Iranci čine sve što mogu kako bi ojačali svoju ruku prije nego što se to dogodi.