ZABORAVLJENA I NEIZGLASANA

Nacionalna razvojna strategija 2030. ostala u karanteni

Autor

Dragana Radusinović

Sabor je raspušten, a nije donio novu strategiju razvoja. O njoj pak ovisi kome će ići novac iz EU fondova ključan za spas gospodarstva.

24.05.2020. u 21:14
Ispiši članak

Internetska stranica www.hrvatska2030.hr karantenu je provela 'u izgradnji' nakon što je sadržaj s nje uklonjen uz najavu da će vratiti jer će na tome mjestu biti predstavljena Nacionalna razvojna strategija 2030. Taj strateški dokument je trebao uploviti u javnu raspravu početkom godine, a sada već raspušteni Sabor trebao ga izglasati do kraja ožujka.

Riječ je o najskupljoj strategiji koju je Hrvatska ikad dala izraditi jer je na nju utrošeno vrtoglavih 32 milijuna kuna, 30-ak puta više nego što su koštali do sada izrađivani strateški dokumenti. Strategiju je koncipirala Svjetska banka, radne materijale je kompilirao analitičar i konzultant Velimir Šonje, a jedna od evaluatorica dokumenta koji je trebao zacrtati hrvatsku budućnost je bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Krilatica strategije glasi 'Zemlja koja ulaže u ljude', a važna je zato što predstavlja podlogu za povlačenje novca iz EU Fondova.

Najskuplji strateški dokument

Novca koji će biti jedan od ključnih faktora za oporavak hrvatskog gospodarstva od posljedica pandemije, a možda i Zagreba od posljedica potresa. Je li pandemija sasvim deplasirala sadržaj najskupljeg strateškog dokumenta o kojem ovisi usmjeravanje milijardi eura u ekonomiju i društvo tema je o kojoj bi politički konkurenti trebali raspravljati u okviru izborne kampanje.

Prema dokumentu koji zbog karantene nije stigao ugledati svjetlo dana zamišljeno je da će Hrvatska za deset godina gospodarski doseći prosjek Europske unije orijentacijom na proizvodnju zdrave hrane, snimanje serija, obradu drva i ugošćavanje turista. 

Među prioritetima su naime znanost, hrana, bioekonomija, turizam, kultura, kreativne industrije i mediji. 

Strategija je u svojoj radnoj verziji budući da je koncipirana kroz libertarijanski ekonomski pogled svjetske banke naglasak stavila na povećanje ulaganja privatnog sektora, odnosno kanaliziranje veće količine novca iz EU fondova u privatne kompanije iz prioritetnih gospodarskih područja. 

O strategiji ovisi kamo će europski novac

O tome kakva će Nacionalna strategija na kraju biti ovisi i kamo će se kanalizirati europski novac. 

"Financijski gledano, pad ili rast IT tržišta u Hrvatskoj će uvelike ovisiti o Nacionalnoj razvojnoj strategiji i EU fondovima koji će se iz toga programirati, ali i o investicijama velikih hrvatskih kompanija i javnih naručitelja u digitalizaciju poslovnih procesa. I jedno i drugo ovisi o tome hoćemo li uspjeti uvjeriti Vladu da se znatno veći iznos sredstava iz EU fondova usmjeri u privatni sektor kroz istraživanje i razvoj novih proizvoda, ali i da se javne investicije usmjere u digitalnu i komunikacijsku infrastrukturu te znatno smanje sva opterećenja gospodarstva", kaže Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Iako je informatički sektor među otpornijima na gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom IT tvrtke očekuju pad prihoda od 25 posto u ovoj godini zbog smanjivanja budžeta ili odgađanja projekata za bolja vremena. Uvjetno rečeno, poslovni bi dobitnici mogle biti IT tvrtke koje svoje proizvode pretežno plasiraju na tržišta Velike Britanije, Nizozemske, SAD-a, Švedske ili Njemačke. Balen kaže da tome tako zato što se u tim zemljama očekuje brži gospodarski oporavak pa bi tvrtke orijentirane na ta tržišta mogle ovu godinu završiti i bez pada prihoda ili s manjim plusom.

"U ovoj situaciji rast su mogle ostvariti isključivo IT firme koje su nudile brza rješenja poput npr. implementacije web shopova za domaće tržište, ali tu je uglavnom riječ o manjim tvrtkama i manjim projektima", kaže Balen. Iako je izolacija iza nas, Balen smatra da će se neke realnije procjene o budućnosti gospodarstva moći iznositi tek za tri mjeseca jer su trenutni ekonomski problemi prilično zasjenjeni parlamentarnim izborima.

Uskoro normalizacija

Usprkos dojmu da pandemija pogoduje zaradama u farmaceutskoj industriji, sugovornici iz industrije kažu kako se nagli i visoki skok prihoda u ožujku koji je bio posljedica panične kupnje dovodi u ravninu padom u travnju te se do kraja godine očekuje normalizacija. Prodaja dezinfekcijskih sredstava se pak u travnju ove godine učetverostručila u odnosu na lanjski travanj, ali to je u ukupnoj prodaji mali udio koji ne može utjecati na konačne rezultate. Uz to, troškovi transporta i sirovina su narasli, a primjetan je i pad prodaje lijekova na recept te je za sada nepoznato kako će na prodaju lijekova utjecati zastoj u dijagnostici zbog fokusa zdravstvenog sustava na korona virus.

Među sektorima od kojih se očekuje da će bolje proći je i prehrambena industrija pri čemu, procjenjuju konzultanti Podravka i Atlantic Grupa imaju stabilniji portfelj proizvoda od bivšeg Agrokora, odnosno Fortenova grupe čije su perjanice stvaranja dobiti Jamnica i Ledo puno više ovisne o prihodu od turističke sezone za koji je i predsjednik Uprave Fabris Peruško rekao da ga očekuju na razini od 10 do 30 posto onoga što je ostvareno lani. Prodaja u ljetnoj sezoni 2017. godine pod zaštitom posebnog zakona o Agrokoru značajno je utjecala na spašavanje poslovanja, pa je zbog neizvjesne ljetne sezone upitna i budućnost Fortenove.

U trgovačkom sektoru očekuje se da će profitirati diskonteri poput Lidla na razini cijele godine, međutim bit će najviše i pogođeni izostankom turizma. Bolje će proći oni koji su manje zaduženi.

Međutim, na jesen će biti presudno kako će se kroz EU fondove ulijevati novac u hrvatsko gospodarstvo i koje će prioritete država konačno postaviti kroz Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.