OPREZNO, NITKO IH NE REGULIRA

NAČIN BRZE ZARADE ILI VELIKA PRIJEVARA Možete posuđivati novac diljem svijeta, a P2P platforme nude tri do pet puta veće kamate od banaka

Autor

Leo Buljan

Putem interneta je krenula poplava takozvanih P2P platformi za posuđivanje. Kratica P2P u ovom slučaju znači 'peer to peer', što u slobodnom prijevodu znači 'čovjeku od čovjeka', a takav tip ulaganja u Hrvatskoj je još uvijek potpuno nereguliran.

15.06.2019. u 16:43
Ispiši članak

Koncept je nastao kad su obični građani shvatili da ne zadovoljavaju uvjete za kreditiranje kod klasičnih banaka, a htjeli su krenuti u nekakav posao 'sa strane'.

Drugi su u tome vidjeli relativno brzu i kontroliranu zaradu jer kamate direktno plaća onaj kojemu je novac posuđen, a ne tvrtka ili druga financijska institucija. U međuvremenu je cijeli koncept poprimio druge dimenzije i sad na P2P platformama možete posuđivati pojedincima, manjim tvrtkama te čak i srednjim poduzetnicima. 

Kako banke nude različite modele oročenja štednje pomoću kojih možete godišnje zaraditi od tri do pet posto iznosa koji ste im povjerili na čuvanje, a povrati od P2P platformi idu od 10 do čak 25 posto godišnje, jasno je zašto se takva ulaganja možda čine primamljivima potencijalnim malim investitorima koji žele oplemeniti višak novca. Međutim, takva ulaganja sa sobom nose puno veće rizike.

Banke potpuno regulirane, P2P još uvijek zakonska nepoznanica

Naravno, pitanje koje se postavlja je koliko su takve male investicije pouzdane i koja je vjerojatnost da se iza svega ne krije nekakav oblik prijevare? Redakcija portala Direktno poslala je upite u Hrvatsku narodnu banku (HNB)  i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFA) da nam objasne svoj stav o ovoj financijskoj usluzi.

Ovakvi oblici posuđivanja nude puno veću zaradu od štednje u banci pa se takve internetske servise može smatrati nelojalnom konkurencijom banaka. Ipak, banke imaju jasno definirane zakonske propise po kojima moraju poslovati, dok su P2P servisi u "sivoj zoni" poslovanja. HNB je, primjerice, na naš upit odgovorio s poveznicom koja građane vodi na upute o tome "kako izbjeći internetsku prijevaru"

Također, HNB je u svom odgovoru istaknuo da se takve servise "ne smije miješati s ponudama  domaćih kreditnih institucija i ostalih pravnih osoba kojima je HNB dao odobrenje" da pružaju financijske usluge kreditiranja na području RH.

"Rizične ponude kredita ne treba miješati s promotivnim ponudama licenciranih domaćih kreditnih institucija ili kreditnih unija, kao ni s ponudama stranih pružatelja usluga koji za obavljanje svojih usluga imaju odobrenje u matičnoj državi ili su s tim matičnim odobrenjem registrirani (notificirani) pri regulatornom tijelu države na čijem teritoriju pružaju usluge. Više informacija o institucijama kojima je odobrenje za rad izdala Hrvatska narodna banka ili su s matičnim odobrenjem registrirane za pružanje usluga na teritoriju Republike Hrvatske možete pronaći u registrima na internetskoj stranici HNB-a", kazala je za Direktno Ivana Pižir iz Direkcije za odnose s javnošću HNB-a.

Jednako skeptična oko valjanosti financijskih ponuda P2P servisa je i HANFA, a glavni razlog je da ne postoji zakonski okvir za njihovo poslovanje u Hrvatskoj. Iako HANFA provodi "nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, vezanih zastupnika, središnjeg klirinškog depozitarnog društva, društava za osiguranje i reosiguranje" te mnogih drugih ponuditelja financijskih usluga, P2P servisi jednostavno nisu na popisu.

HANFA: Nismo nadležni

"HANFA aktivno sudjeluje u radu odbora Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) gdje se već neko vrijeme raspravlja o tematici kripto valuta, FinTech kompanija i novih tehnologija, ali za sada nije donesena regulativa koja bi uredila navedeno područje na razini EU te koju bi bilo moguće primijeniti i u zakonskim okvirima RH", stoji u odgovoru HANFA-e. 

Financijski rizici očito postoje, a oni koji se odluče na investiciju preko P2P servisa svakako bi trebali provjeriti gdje je smještena središnjica platforme za posuđivanje, jer HANFA ionako može nadzirati samo one s opipljivim poslovanjem u Hrvatskoj.

Primjerice, vodeće P2P platforme Mintos i Viainvest  imaju sjedište u Latviji, dok jednako popularan servis Grupper ima središte u Litvi pa su eventualne prijevare koje mogu nastati pod nadležnošću tih zemalja. S druge strane, najmanja investicija koju platforme prihvaćaju je u pravilu deset eura, što znači da, uz veliku dozu opreza, potencijalna šteta nije nužno strašno velika.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.