KRVAVI USKRS

Na današnji dan srpski pobunjenici ubili su prvu žrtvu rata - Josipa Jovića

Autor

mo

Obilježava se 28. obljetnica Krvavog Uskrsa, dana kada je poginula prva žrtva Domovinskog rata - Josip Jović. Na Uskrs 1991. na cesti kod NP Plitvice srpski pobunjenici s balvanima, barikadama i pucnjavom dočekali su hrvatske policajce. Došlo je do okršaja koji je trajao nekoliko sati. Nakon ranijih događaja u Pakracu i Krvavog Uskrsa, bilo je jasno da su Srbi započeli rat i agresiju na Hrvatsku, a iluzija da ćemo iz Jugoslavije mirno izaći se rasplinula na komadiće.

31.03.2019. u 08:07
Ispiši članak

Josip Jović, mladi policajac iz Aržana kraj Imotskog, sanjao je Hrvatsku. Onda je dao i život za nju, kao prva žrtva Domovinskog rata. Jović je poginuo u akciji hrvatske policije koja je bila reakcija na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranja državne ceste D1, koja spaja sjever i jug zemlje, od strane pripadnika tzv. SAO Krajine. U akciji su sudjelovali pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje, čiji je Jović bio pripadnik te pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko.

Nekoliko dana ranije Skupština općine Knin donijela je odluku o "trajnom izdvajanju iz sastava Republike Hrvatske", usput pripajajući više mjesnih zajednica s područja Drniša, Sinja i Šibenika. Gotovo istovremeno, pobunjeni Srbi u Vinkovcima najavili su isti scenarij za područje Slavonije i Baranje, pritom izabravši Gorana Hadžića za novog predsjednika Srpskoga narodnog vijeća. 

Ti događaji označili su početak oružane pobune Srba u Hrvatskoj koju je cijelo vrijeme rata financijski i oružano pomagao Beograd. 

Okupacija Plitvica trebala je biti samo početak. Nezadovoljni što je ondje u veljači uspostavljena policijska postaja, pobunjeni Srbi u organizaciji Srpske demokratske stranke organizirali su ispred spomen doma 6. Ličke divizije "miting istine“ te su zahtijevali da se i Nacionalni park Plitvice pripoji zločinačkoj i pobunjeničkoj tvorevini "SAO Krajini".

Idući dan, 26. ožujka, Skupština općine Titova Korenica donijela je nezakonitu odluku o smjeni rukovodstva Nacionalnog parka Plitvice. Iako se 28. ožujka u Splitu održavao susret šestorice predsjednika republika Jugoslavije, to nije nimalo utjecalo na pobunjenike. Toga dana Plitvice su okupirali milicajci iz Knina, koji su oko podneva na Koranskom mostu postavili barikadu s istaknutom zastavom Krajine i Jugoslavije

Srbi su počeli terorističke akcije poput podmetanja eksplozivnih naprava hrvatskom stanovništvu, dok su putnici nesrpske nacionalnosti bili izvrgnuti prijetnjama i maltretiranju. Na Plitvice su pristigle i pobunjene snage iz drugih dijelova Hrvatske, među njima i Goran Hadžić, a 29. ožujka šef kninskih milicajaca, Milan Martić, okupirao je policijsku postaju u Titovoj Korenici. Istoga je dana skupina odmetnutih milicajaca, predvođena Ljubicom Šolajom, upala u upravne zgrade Nacionalnog parka kako bi obznanila smjenu postojećeg rukovodstva i provela odluku o pripojenju Plitvičkih jezera fantomskoj "Krajini".

Ove terorističke aktivnosti šokirale su domaću, ali i europsku javnost, jer je u to vrijeme Nacionalni park Plitvice pohodio velik broj stranih turista, a koji su pritvoreni u hotelu nacionalnog parka, zajednio s radnicima po naredbi Ljubice Šolaje.  

Nakon upozorenja organizatorima pobune, hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova provelo je na sam Uskrs, 31. ožujka 1991., akciju razbijanja okupacije Plitvičkih jezera. Šire područje okružile su snage iz PU Gospić i Karlovac, a oružanu pobunu u rano jutro autobusima su krenuli prekinuti pripadnici postrojbi za specijalne namjene iz Lučkog, Rakitja i Kumrovca. Akcija je izvedena u tajnosti i brzo, a drski pobunjenici natjerani su u bijeg prema Titovoj Korenici.

Hrvatske policajce na kontrolnim točkama dočekala je teška vatra, a u slamanju otpora poginuo je mladi Josip Jović, a devet policajaca je ranjeno. Veći broj pobunjenika bio je uhićen, a među njima Goran Hadžić i Borivoje Savić, čelnici vukovarskog SDS-a. 

Nakon ove akcije postalo je jasno kako hrvatski opstanak neće biti moguć bez obrambenog rata protiv velikosrpske agresije, postalo je jasno i kako će u ratu djelovati Jugoslavenska narodna armija.

Naime, JNA je tijekom akcije na Plitvicama hitno izvukla oklop i teško naoružanje, uspostavivši tampon zonu i time onemogućila hrvatskoj policiji da daljnjim napredovanjem prema Korenici potpuno razbije oružanu pobunu.

Snage 10. korpusa JNA nadzirale su promet od mosta na Korani do motela Borje, a u spomen domu Nikola Tesla u Mukinjama uspostavljeno je Izdvojeno komandno mjesto 5. vojne oblasti. Ultimativno su tražili da specijalne snage MUP-a napuste Plitvice, što je i učinjeno, ali tek nakon što je iznova uspostavljen rad policijske postave. Tijekom cijele krize, u kojoj su srpski teroristi na nekoliko dana okupirali Plitvice, ugroženi su bili Hrvati koji su putovali prema moru ili unutrašnjosti, ali i brojni turisti, njih više od 400, koji su u uobičajeno velikom broju za blagdane pohodili Nacionalni park Plitvice.

Od Krvavog Uskrsa JNA je Liku pretvorila u golemo područje "tampon-zone" koja će s vremenom postati strateška polaznica velikosrpske agresije.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.