MVEP: Hrvatska postaje jedna od energetskih najvažnijih država srednje Europe; Polović: SAD stvara geopolitički tampon između Njemačke i Rusije

Ideju o prometnom, političkom i gospodarskom povezivanju zemalja koje se nalaze između Jadrana i Baltika prvo je predložila bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 2015., koja je već u samoj predizbornoj kampanji kao tadašnja kandidatkinja HDZ-a spominjala kako će u slučaju pobjede na predsjedničkim izborima promijeniti vanjsku politiku koju je vodio njezin prethodnik Ivo Josipović. 

Nakon objave svoje ideje, tadašnja predsjednica naišla je na veliko osporavanje u dijelu medija koji su ismijavali naziv ideje, spominjali i kako ideja nije originalna te da je kopirana od strane Amerikanaca koji žele stvoriti antiruski blok u srcu Europe.

Kroz LNG terminal na Krku, Hrvatska postaje jedna od energetskih najvažnijih država Srednje Europe i važna dobavna točka energenata.Ministarstvo vanjskih i europskih poslovaSlužba za odnose s javnošću

"Inicijativu triju mora (3SI) pokrenule su Hrvatska i Poljska, a Inicijativa je osnovana u Dubrovniku 2016. godine tzv. Dubrovačkom deklaracijom. Obuhvaća 12 država članica Europske unije, a cilj joj je gospodarska preobrazba i izgradnja energetskih, prometnih i digitalnih infrastrukturnih veza od sjevera prema jugu u Srednjoj Europi te smanjivanje razlika u gospodarskom razvoju između tzv. 'starih' i 'novih' država članica EU. Ciljevi Inicijative utemeljeni su na europskim načelima i pridonose cjelokupnom europskom projektu te mogu postati okosnica snažnije europske otpornosti. Inicijativa uživa potporu Europske komisije, a države partneri Inicijative su SAD i Njemačka, koja je vrlo aktivna u Inicijativi i ima ambiciju postati i njezinom članicom", rekli su nam iz Službe za odnose s javnošću MVEP.

Objašnjeno i što Hrvatska dobiva Inicijativom

"Hrvatska u Inicijativi može u potpunosti iskoristiti svoj povoljan geostrateški položaj na sjecištu Srednje Europe i Sredozemlja. Strateški važni projekti za Republiku Hrvatsku na popisu su strateških projekata Inicijative, što znači da ovi hrvatski projekti imaju potporu svih država sudionica odnosno još 11 drugih država članica EU. Time jača značaj hrvatskih projekata u europskom kontekstu i povećavaju se mogućnosti njihovog financiranja iz EU fondova", rekli su iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

"Tako primjerice kroz LNG terminal na Krku Hrvatska postaje jedna od energetski najvažnijih država Srednje Europe i važna dobavna točka energenata. Projektom daljnje izgradnje luke Rijeka i dvotračne pruge Rijeka-Budimpešta, Hrvatska može predstavljati glavnu uvozno-izvoznu točku za distribuciju roba s Dalekog istoka na tržište Srednje Europe. Također, kroz realizaciju projekata država članica Inicijative u području riječnog prometa, postoji potencijal snažnog razvoja luke Vukovar. U digitalnom sektoru, kroz razvoj širokopojasne mreže, Hrvatska može u potpunosti prijeći na digitalno gospodarstvo, što predstavlja preduvjet za održivi gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta", objasnili su.

Razilaženje premijera i predsjednika u stavovima oko Inicijative

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak kako je Inicijativa triju mora Hrvatskoj nepotrebna i potencijalno štetna zbog mogućeg zamjeranja Berlinu i Moskvi. Kazao je kako je protiv toga da Hrvatska da i lipe za tu inicijativu ako ne vidimo jasno kako, što i kada.

Istoga dana predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na virtualnom sastanku na vrhu Inicijative triju mora, kojem je formalni domaćin Estonija te je izjavio kako hrvatska Vlada ostaje predana toj Inicijativi uz nadu da će suradnja zemalja sudionica osloboditi ogroman potencijal za rast, povezanost i prosperitet.

"U skladu s praksom drugih država sudionica Inicijative koje na izvršnoj razini vlasti imenuju nacionalne koordinatore, Vlada Republike Hrvatske imenovala je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nacionalnim koordinacijskim tijelom, a ministar vanjskih i europskih poslova imenovan je nacionalnim koordinatorom za Inicijativu triju mora. Kao država suosnivačica Inicijative, Hrvatska će time i dalje ostati aktivna i angažirana u ovoj europskoj platformi koja otvara prilike za jačanje hrvatskog gospodarstva i međunarodnog položaja Republike Hrvatske", komentirali su iz Ministarstva.

Putem društvenih mreža oglasila se i bivša predsjednica koja je istaknula da joj je posebno drago što je Andrej Plenković dao punu potporu i obećao nastavak sudjelovanja Hrvatske u Inicijativi triju mora.

Polović: To je vrlo stara inicijativa i 'vječni problem'

"To je vrlo stara inicijativa, još s početka stoljeća. U pitanju je stara geopolitika, uvijek je postojao jedan plan za britansku i anglosaksonsku politiku da područje istočne Europe bude sanitarni kordon, kako ga zovu, ili slikovito rečeno, jedan klin koji bi bio postavljen između Njemačke i Rusije", rekla je Jadranka Polović profesorica geopolitike na Sveučilištu Libertas u Zagrebu i predsjednica Hrvatske udruge za međunarodne studije.

Inicijativa je predstavljena u vrijeme sve izraženijeg utjecaja Rusije u Europi, zapravo u kontekstu geopolitičkog sraza Rusije i Zapada, a temelji se na prethodnoj, sličnoj inicijativi Uspravnica Baltik-Jadran, koju je 2015. usvojila Obamina administracija koja je primijenila geopolitiku koja igra na kartu podjele Europe. Okupljanjem niza država 'Nove Europe', a tu se radi o bivšim socijalističkim državama, novim članicama EU, unutar ovih inicijativa, Sjedinjene Države postupno stvaraju svojevrsni geopolitički tampon između, narastajućih geopolitičkih aktera, svojih konkurenata - snažne Njemačke i sve utjecajnije Rusije.

Ovu inicijativu pokrenuo je Barrack Obama, nastavio Donald Trump, a to će (ako pobijedi) nastaviti i Joe Biden. Dakle, američka politika u ovome trenutku sprječava bilo kakve projekte tipa  Sjevernog toka II., bilo što što bi pokrenulo suradnju između Njemačke i Rusije i tu koristi nove članice europske unije koje još uvijek imaju traumu od ruskog režima i oni su na neki način 'puno bliže' SAD-u", istaknula je Polović.

Projekt Sjeverni tok II

Projekt Sjeverni tok II snažno je podijelio države članice EU. Čelnici osam europskih zemalja srednje i istočne Europe: Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske i Hrvatske zatražili su, još u proljeće 2016., od predsjednika EK Jean Claudea Junkera da preispita podršku širenju ruskog plinovoda Sjeverni tok II.

O tome što ovaj projekt znači za Republiku Hrvatsku, Polović je rekla:

"Njemačka je svoje gospodarske interese postavila kao prioritet, čemu se snažno protive Poljska i Ukrajina koje izgradnjom ovog plinovoda zapravo bivaju izbačene iz igre. Realizacijom Sjevernog toka II također postaje upitna i provedba projekta LNG na Krku. Ovaj plinovod bi smanjio važnost ukrajinskog koridora. Treba naglasiti da posebno geopolitičke implikacije ekonomskog partnerstva Njemačke i Rusije nikako nisu prihvatljive ni Sjedinjenim Državama, kao ni njihovoj najbližoj saveznici Velikoj Britaniji".

"Sjedinjene Države i Donald Trump računaju na europske podjele i u tom kontekstu izuzetno su im važne različite inicijative i mogući savezi s 'Novom Europom' dok Njemačka i Francuska pripadaju 'Staroj Europi'.

Ove dvije europske sile raspolažu znanjem, vrhunskim tehnologijama i kapitalom, ali nedostaje im upravo ono što Rusija ima u izobilju, a to su resursi (energenti, najkvalitetnije šume, čista voda)", zaključila je Polović.