MUTNI POSLOVI Milanovićeva konzultantska tvrtka povezana sa sumnjivim natječajem u Albaniji vrijednim 15 milijuna eura?

To nije potvrdila nijedna strana, no mnoga pitanja je ponovno pokrenuo sumnjivi natječaj od 15 milijuna eura za on-line nadzor fiskalnih računa koje je dobila tvrtka kontroverznog hrvatskog poduzetnika Hrvoja Čabrajića. 

Tijekom susreta s europskim povjerenikom za proširenje Johannesom Hahnom u Tirani u studenom 2017. godine Edi Rama nije htio razjasniti odnos sa svojim savjetnikom Zoranom Milanovićem. Na izravno pitanje hrvatskih novinara prima li usluge od Milanovićevog konzultantskog ureda, Rama je rekao da je Milanović prijatelj i da su njegovi savjeti uvijek dobrodošli.

To je zvučalo kao da Milanović besplatno savjetuje albanskog premijera, što je u suprotnosti s Milanovićevim izjavama kada je pokretao privatni biznis "kako je vrijeme da nešto zaradi, da zaradi neki ozbiljan novac".

Milanovićeva tvrtka EuroAlba Advisory nije potvrdila tko su njezini klijenti, a tadašnji glasnogovornik tvrtke, sada glasnogovornik Milanovićeve predsjedničke kampanje Nikola Jelić odbio je dati informacije pozivajući se na sporazum o povjerljivosti i povjerljivost samih podataka.

Do današnjeg dana Milanović nije javnosti otkrio tko su njegovi hrvatski, a tko inozemni poslovni partneri.

Prema podacima Porezne uprave EuroAlba Advisory u 2017. godini imala je godišnji inozemni prihod oko 70.000 kuna, što je zanemariv iznos ako su radili za albanskog premijera Edija Ramu. Stoga se postavlja pitanje ako je Milanović besplatno davao savjete Rami koja je "nagrada" za taj posao. Inozemni prihodi Milanovićeve tvrtke, o čemu je pisao portal Direktno, nešto su porasli (gotovo 210 tisuća kuna) u 2018. no nedovoljno da bi pokrili transakciju ovakve vrste.

Tu u priču ulazi Hrvoje Čabrajić, vlasnik nekoliko firmi (Avicena Software, Primus Adriatic i Primus savjetovanje, ranije Pismohrana servis) koji je za vrijeme Milanovićeve vlade dobivao niz poslova s državom, i koji je bio vrlo blizak s pokojnim Milanovićevim bratom Krešimirom. 

Čabrajićeva tvrtka Primus Adriatic ima sto posto udjela u albanskoj kompaniji Jehona Software koja je u konzorciju s drugom hrvatskom tvrtkom Neos i albanskom tvrtkom Datech pobijedila na 15 milijuna eura vrijednom natječaju raspisanom od nadležne državne agencije za on-line nadzor fiskalnih računa. Jehonom je formalno upravljao Klodian Zyberi, koji je potpisao ugovor o prodaji svih dionica Primus Adriaticu, piše albanski portal boldnews.al.

Na natječaju je bila i tvrtka B360 Armanda Franga, pekara Edija Rame. No, oni nisu licitirali na natječaju vrijednom 15 milijuna eura te su eliminirani iz njega. Njihovo sudjelovanje u natječaju tako se pokazalo fiktivnim. Uskoro je realiziran prijenos dionica s Klodija Zyberija na Primus Adriatic Hrvoja Čabrajića.

Albanska vlada u međuvremenu je, putem bliskih im medija, pokrenula propagandnu kampanju za prednosti novog elektroničkog sustava naplate, pišu albanski mediji.

Zanimljivo sve spomenute tvrtke, Milanovićeva i sve tri Čabrajićeve u Hrvatskoj u 2017. i 2018. nisu iskazale značajne prihode koji bi otkrili eventualnu zaradu ostvarenu na poslu u Albaniji. Primus savjetovanje u 2017. iskazalo je ukupan prihod od 1,11 milijuna kuna, a u 2018. godini tek 390 tisuća kuna.

Osnovana tek potkraj 2018. Primus Adriatic godinu je završila s gubitkom od 56 tisuća kuna, a Avicena Software u 2017. imala je tek 117 tisuća kuna prihoda, dok je u 2018. iskazan prihod od samo 7800 kuna.  Tvrtka je postala gubitaš, a poslovanje je očito prebačeno na Primus Adriatic.

Podsjetimo, Milanovićeva EuroAlba Advisoryu inozemstvu je u dvije i pol godine zaradila samo 280 tisuća kuna.

Inače, projekt fiskalizacije računa nedvojbeno je jedan od rijetkih uspješnih reformskih projekata Milanovićeve vlade koji je suzbio porezne utaje i povećao porezne prihode. Projekt je gurao tadašnji ministar financija Slavko Linić koji je upravo zbog sukoba s pokojnim Milanovićevim bratom Krešimirom i njegovim problematičnim prijateljima i poslovima "zaratio s Milanovićem", što ga je stajalo u konačnici ministarskog mjesta i izbacivanja iz SDP-a. Nakon uvođenja fiskalizacije, primjerice, prihodi ugostitelja udvostručeni su, a za projekt su se zainteresirale i neke druge zemlje (Slovenija, Češka, Grčka). Milanović se, međutim, ne hvali previše tim projektom, upravo stoga što ga je osmislio Linić s kojim je kasnije došao u sukob zbog poslova svoga brata i ljudi oko njega.

Podsjetimo, Poreznoj upravi je, kako je pisao portal Direktno, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) nakon žalbi IBM-a Hrvatska tri puta poništavala natječaje za odabir tvrtki za održavanje sustava za otkrivanje PDV prijevara. Porezna je, podsjetimo, uporno za posao vrijedan osam milijuna kuna bez PDV-a birala zajednicu ponuditelja Dekod i Serengeti, unatoč manjkavoj ponudbenoj dokumentaciji i sukobu interesa.

Prema prigovoru IBM-a pogodovalo se Hrvoju Čabrajiću, odnosno tvrtkama povezanim s njegovom tvrtkom Avicena Software. O odabiru je suodlučivala i njegova supruga Martina Čabrajić.

Čabrajić je, inače, bivši suvlasnik Pismohrana servisa koji se ranije spominjao i u aferama povezanima s Poreznom upravom i pokojnim bratom bivšeg SDP-ovog premijera Zorana Milanovića - Krešimirom Milanovićem. Čabrajić je, kako je ranije pisao Direktno, znao prijetiti drugim poduzetnicima i pozivati se upravo na poznanstvo s obitelji Milanović, dok je njegova supruga za mandata Slavka Linića napredovala u Poreznoj upravi do razine pomoćnice ravnateljice, odnosno kasnije voditeljice Sektora kadrovskih, financijskih i pravnih poslova.