RAZGOVOR S TURSKIM VELEPOSLANIKOM

MUSTAFA BABUR HIZLAN: Turska operacija u Siriji omogućit će povratak stotina tisuća izbjeglica svojim domovima; Hrvatska treba agresivnije privlačiti turske investicije

Autor

Darko Markušić

S veleposlanikom Republike Turske za portal Direktno razgovarali smo nakon početka turske vojne operacije 'Izvor mira' na sjeveru Sirije o stanju u toj regiji, ali i odnosima Hrvatske i Turske te mogućnostima gospodarske suradnje. Pauza dogovorena između Turske i SAD-a također ima za cilj smirivanje stanja u regiji.

19.10.2019. u 13:35
Ispiši članak

Kako komentirate trenutnu situaciju u Siriji, tj. operaciju ‘Izvor mira’? Hoće li zaista donijeti mir tom području?

Da, naša antiteroristička operacija definitivno će donijeti mir i prosperitet području.

Imamo 911 kilometara dugu granicu sa Sirijom. S operacijom ‘Izvor mira’ želimo osigurati svoju granicu, neutralizirati teroriste u regiji i spasiti Sirijce od ugnjetavanja i okrutnosti tih terorista.

Tijekom posljednje dvije godine, posebno istočno od rijeke Eufrat, Turska je bila izložena sporadičnoj vatri u više od stotinu slučajeva, napadima ili neprijateljskim aktivnostima od strane PYD / YPG-a. Želio bih podsjetiti da je od 1980-ih više od 40.000 ljudi izgubilo život zbog terorističkog djelovanja PKK-a, uključujući naše građane kurdskog porijekla.

Teroristička organizacija PKK, koju EU, SAD i NATO smatraju terorističkom organizacijom, i njezin sirijski izdanak PYD / YPG, predstavlja najveću prijetnju za budućnost Sirije. Ugrožava teritorijalni integritet zemlje i unitarnu strukturu. Izvršila je terorističke napade unutar Sirije i protiv Sirijaca.

Cilj operacije je također olakšavanje sigurnog i dobrovoljnog povratka raseljenih Sirijaca. Sigurna zona ohrabrit će Sirijce, uključujući više od 300.000 sirijskih Kurda koji su se sklonili u Tursku, zbog zvjerstava PKK / PYD / YPG-a.

U stvari, Turska ima najbolju praksu u pogledu oslobađanja teritorija od terorizma i omogućavanja sigurnog i dobrovoljnog povratka Sirijaca. Na sjeverozapadu Sirije više od 360.000 Sirijaca već se vratilo iz Turske svojim kućama u područja očišćena od terorista operacijama ‘Štit Eufrata’ i ‘Maslinova grančica’.

Turski antiteroristički napori u Siriji također će pridonijeti teritorijalnom integritetu i jedinstvu Sirije narušavanjem separatističkih programa.

Je li Vas iznenadio sporazum sirijskih vlasti i kurdskih milicija?

Nije. Kad se sirijska vojska povlačila s tog područja ostavila je oružje PYD/YPG-u. I ranijih desetljeća upravo je Sirija bila utočište terorističkoj organizaciji PKK. Ipak, ako moramo birati, radije imamo na granici snage sirijskog režima nego terorističke elemente.

Sirijski izdanci terorističke organizacije PKK kontrolirali su u Siriji čak trećinu teritorija države, a Kurdi čine samo 10 posto ukupnog stanovništva u Siriji.

Stradalo je prije svega arapsko stanovništvo, no i brojni Kurdi koji su zaštitu od terorističke organizacije PKK potražili upravo u Turskoj. Trenutno ima 350.000 sirijskih Kurda koji su se sklonili u Tursku, što najbolje govori o karakteru tih marksističko-lenjinističkih terorističkih organizacija.

Možete li se osvrnuti na brojne kritike, prije svega, europskih zemalja, ali i UN-a zbog ulaska turskih snaga u Siriju?

Više puta smo s našim saveznicima podijelili svoja očekivanja i senzibilitet u vezi s prijetnjom od strane PYD-a /YPG-a. Ne možete se boriti protiv jedne terorističke organizacije koristeći se uslugama druge terorističke organizacije.

Kako više nismo mogli tolerirati prisutnost terorista na našim granicama, pokrenuli smo operaciju "Izvor mira". Operacija se provodi na temelju međunarodnog prava, u skladu s pravom na samoobranu sadržanom u članku 51. Povelje UN-a i odgovarajućim rezolucijama Vijeća sigurnosti.

Možemo li očekivati novu humanitarnu katastrofu?

Tvrdnje da će operacija dovesti do nove humanitarne krize i masovnih migracija izmišljene su u cilju diskreditiranja turskih antiterorističkih napora.

Naprotiv, naša će operacija omogućiti da se barem milijun prognanih Sirijaca, uključujući Kurde, Arape, kršćane i ostale, vrate u zemlje svojih predaka nakon što su ih PYD / YPG podvrgli etničkom čišćenju.

Tijekom faza planiranja i izvođenja operacije ciljaju se samo PYD / YPG elementi i njihova skrovišta, skloništa, prostorije, oružje, vozila i oprema. Poduzimaju se sve potrebne mjere da se spriječi bilo kakva šteta civilima i civilnoj infrastrukturi.

Postoji li rizik od jačanja islamskog fundamentalizma kao rezultat operacija, tj. hoće li stotine zatvorenih islamskih boraca iskoristiti situaciju i ponovo postati prijetnja?

Uvijek smo predvodili napore u borbi protiv DAESH-a (ISIL-a). Mnogo smo propatili od napada DAESH-a unutar naše zemlje, izgubili smo stotine ljudi. Mi smo jedina zemlja koja se borila prsa o prsa protiv spomenute terorističke organizacije s čizmom na tlu, sami smo neutralizirali više od 4000 terorista DAESH-a.

Turska će uložiti napore da zadrži članove DAESH-a i njihove obitelji čije će zatočeništvo preuzeti u ovoj fazi na područjima oslobođenima od terora u Siriji. Ipak, vjerujemo da se samo zajedničkim djelovanjem međunarodne zajednice može učinkovito riješiti problem budućnosti DAESH-ovih zatvorenih terorista.

Ako teroristička organizacija PKK / PYD / YPG namjerno ne oslobodi zatvorene teroriste DAESH-a i njihove obitelji, nema načina da pobjegnu. U svakom slučaju, mi ćemo se boriti protiv DAESH-a, kao što smo to radili u prošlosti.

Možete li procijeniti postoji li mogućnost postizanja sporazuma s kurdskim snagama, odnosno milicijama, kako bi se izbjegla eskalacija sukoba?

Turska se ne bori protiv Kurda. Mi se borimo protiv specifične terorističke organizacije PYD / YPG, koja je produžena ruka terorističke organizacije PKK.  Ona nije predstavnik sirijskih Kurda.

Neovisna udruga sirijskih Kurda podržava operaciju ‘Izvor mira’ s izjavom koja također ukazuje da PYD / YPG ne predstavlja sirijske Kurde.

Stoga pregovaranje s terorističkom organizacijom nije opcija.

Zaista, od početka sirijskog sukoba, teroristička organizacija PYD / YPG potlačila je i zastrašila lokalno stanovništvo, posebno sirijske Kurde, i prisilno ih raselila. Zločini protiv čovječnosti koje je počinio PYD / YPG, prije svega etničko čišćenje, dokumentirani su od strane neovisnih međunarodnih organizacija. To je glavni razlog zašto se više od 300.000 sirijskih Kurda sklonilo u Tursku.

Turska je sama zbrinula milijune izbjeglica, kako komentirate odnos EU prema Ankari u vezi s tim?

Turska provodi uspješnu politiku upravljanja migracijama i prihvatila je najveći broj izbjeglica na svijetu. Broj sirijskih izbjeglica u Turskoj veći je od stanovništva mnogih europskih zemalja. Do sada smo potrošili 40 milijardi USD za njihove potrebe. Nastavljamo ispunjavati zahtjeve sporazuma iz 2016. godine s EU. Međutim, napori EU da ispuni svoje preuzete obveze su nedostatni. Trebamo se usredotočiti na suradnju umjesto na optužbe.

Vjerujete li da bi kurdske snage mogle predstavljati novu sigurnosnu prijetnju Europi i SAD-u?

Kao što sam već spomenuo, teroristička organizacija PYG / YPG predstavlja sigurnosnu prijetnju. Budući da je izdanak PKK-a, PYG / YPG dijele iste kadrove, organizacijsku strukturu, strategije i taktike, propagandne alate, financijska sredstva itd. s PKK-om. Poznata je činjenica da se PKK također uključuje u organizirani kriminal poput krijumčarenja ljudi i trgovine drogom. Zapravo su u mnogim europskim zemljama provedene istrage i vode se sudski sporovi koji se odnose na financiranje PKK  terorističkih aktivnosti.

Turske tvrtke puno su investirale u BiH, čak i u medije, a sada se očekuje novi val ulaganja u Srbiju. Što je s Hrvatskom?

Već imamo značajnu količinu ulaganja u Hrvatsku. Premašuje 350 milijuna eura ako pridodamo i naša ulaganja putem trećih zemalja. Slijede i nova ulaganja, primjerice u proizvodnju geotermalne energije, trgovinu i proizvodnju.

Jeste li zadovoljni odnosima Hrvatske i Turske, prije svega u pogledu gospodarstva?

Uprkos izvrsnim političkim odnosima, naši gospodarski odnosi ne odražavaju naš puni potencijal. Posjet predsjednika Erdoğana Hrvatskoj 2016. godine s velikom poslovnom delegacijom snažno je utjecao na podizanje svijesti između poslovnih zajednica dviju zemalja u to vrijeme. Nakon posjeta svjedoci smo vrlo pozitivnog trenda u područjima gospodarstva i trgovine. U 2017. godini naš se bilateralni obim trgovine povećao za 29 posto, a u 2018. za 12 posto. Dosegli smo 600 milijuna USD. Ipak, još uvijek postoji velik potencijal koji treba iskoristiti.

Neke druge zemlje jugoistočne Europe, poput Rumunjske, Bugarske, Srbije i Sjeverne Makedonije uspješnije su u privlačenju turskih investicija.

Može li se dodatno poboljšati stanje i na koji način?

Naš kratkoročni cilj za obim bilateralne trgovine je milijarda USD. Zbog toga moramo češće okupljati poslovne ljude Turske i Hrvatske. Očekujemo da će hrvatsko gospodarstvo bolje iskoristiti mogućnosti koje pruža tursko tržište.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.