Možemo! je od cijele svoje 'zelene' strategije uspio tek pokrenuti web stranicu za praćenje kvalitete zraka, a njihovu relevantnost brane pozivajući se na projekt u Srbiji

Možemo!, čiji čelnik Tomislav Tomašević i sam dolazi iz aktivističkih redova i glasi za posvećenog zaštiti okoliša, a i sam je vodio Zelenu akciju neko vrijeme, sada ima priliku "zelenu" strategiju uvesti u poslovanje Zagreba, s obzirom na to da su došli na vlast.

Međutim, do sada, skoro šest mjeseci nakon lokalnih izbora, što se tiče zelenih strategija i poslovanja nismo svjedočili nekakvim promjenama, a za to vrijeme gradska vlast se bori da bi uopće zbrinula otpad, a kamoli pokrenula inicijativu za čišćim i boljim odvajanjem istog. Za ocjenu cjelokupnog njihovog doprinosa zaštiti okoliša, ipak ćemo morati pričekati kraj mandata.

Ono što im se može priznati je tek pokretanje web stranice "Otvoreni zrak". 

S obzirom na pravi mali "boom" stranica koje nude podatke o kvaliteti zraka, a za koju se stručnjaci slažu, nisu relevantni iz više razloga, o čemu je portal Direktno pisao, poslali smo upit Možemo! Kako bismo saznali na temelju kojih podataka se vodi njihova stranica i kako uopće funkcionira.

Mjerenje pomoću senzora

Riječ je o stranici koja daje prikaz kvalitete zraka u Gradu Zagrebu s podacima koji su dobiveni mjerenjima pomoću senzora, odgovorili su nam iz Možemo!. Rekli su nam da je riječ o volonterskom projektu članova i simpatizera platforme Možemo! koji prikuplja podatke iz dvije mreže - njihove vlastite s 20-tak mjernih uređaja koji koriste uređaje s PMS7003 senzorom za mjerenje koncentracije sitnih čestica u zraku te podatke iz mreže postaja koju vodi Nastavni institut za javno zdravstvo Andrija Štampar u Zagrebu.

"Senzori koje smo odabrali za vlastite mjerne uređaje često se koriste i u drugim gradovima, npr. u projektu otvorenog koda Klimerko je izgrađena mreža mjernih uređaja u nekoliko gradova u Srbiji. Senzor je u sklopu tog projekta testiran u suradnji s Institutom za javno zdravlje Dr. Milan Jovanović Batut u Beogradu gdje se pokazao kao pouzdan indikator, iako naravno ne jednako precizan kao skuplji baždareni senzori koji se koriste za znanstvena istraživanja", kazali su u Možemo!.

Također su dodali da s obzirom na otvorenost koda projekta "Otvoreni zrak", građani se mogu putem weba javiti i udomiti mjerni uređaj na svom balkonu ili napraviti vlastiti uređaj i priključiti ga u njihovu mrežu mjernih uređaja.

"Od početka projekta primili smo brojne prijave za mjernim uređajima od strane građana, te ćemo u budućnosti razmotriti mogućnost proširenja mreže 'Otvoreni zrak'. Smatramo da većom geografskom pokrivenošću mreže mjernih uređaja možemo lakše raščlaniti faktore koji čine kvalitetu zraka u gradu i asistirati održiv razvoj grada", poručili su iz stranke.

Ministarstvo: Rezultati mjerenja senzora ne mogu zamijeniti metode koje zahtijevaju EU Direktive

Međutim, njihov optimizam ne dijele u Ministarstvu gospodarstva kojemu smo se obratili s upitom koliko su podaci na stranici Možemo! relevantni kada je riječ o kvaliteti zraka.

"Premda su senzori sve više zastupljeni kroz razne projekte i imaju široke mogućnosti primjene, kod prikaza rezultata treba se uvijek naglasiti da su to informativni podaci dobiveni mjerenjima koja nisu referentna i kao takvi nemaju pravnu i stručnu težinu", odgovorili su nam iz Ministarstva.

"Trenutačno su rezultati mjerenja dobiveni senzorima, sukladno stavu krovne institucije Joint Research Centra (JRC, Centar koji obuhvaća znanstvenike da provode istraživanja u cilju pružanja neovisnih znanstvenih savjeta i potpore politike EU) takvi da zasad ne mogu zamijeniti referentne metode koje se zahtijevaju kroz EU Direktive i kojima i Republika Hrvatska provodi mjerenja", upozoravaju i ističu:

"Mišljenja smo da bi svi portali koji objavljuju takve rezultate mjerenja morali informirati građane i jedinice lokalne samouprave da su to nereferentni, nevalidirani, a često i nedovoljno pouzdani podaci. Nažalost, na portalu Otvoreno nigdje nema informacije da se radi o isključivo informativnim i nevalidiranim podacima koji su dobiveni metodama mjerenja koje nisu referentne".

Pored provjerenih i normiranih mjernih metoda koje se koriste za praćenje onečišćenja zraka na fiksnim mjernim postajama, kvaliteta zraka može se pratiti i drugim metodama, priznaje Gordana Pehnec iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, ali dodaje:

"Danas na tržištu postoji velik broj raznih niskobudžetnih senzora za praćenje onečišćujućih tvari u zraku. Takvi senzori su financijski pristupačni, prenosivi, a dobivenim podacima se može lako upravljati ili pristupati preko raznih aplikacija.

Pehnec: Nejasno je na koji način osiguravaju pouzdanost rezultata

Međutim, takvim se podacima treba pristupati vrlo oprezno. Na žalost, senzorske stanice nisu se do sada pokazale dovoljno pouzdane, rezultati značajno ovise od promjenama temperature ili vlage, ne postoji ujednačena metodologija po kojoj bi se takve stanice kalibrirale, umjeravale i općenito garantirala kvaliteta podataka".

Eko-karta grada Zagreba sadrži službene podatke s mjernih postaja te s desetak senzorskih stanica. Kod svake postaje navedeno je tko i na koji način provodi mjerenja, odnosno koje su stanice senzorskog tipa.

Ali uz, kako navode u Možemo, podatke  iz mreže postaja koju vodi NZJZ, "Otvoreni zrak" prenosi podatke iz vlastite mreže mjernih uređaja – senzorskih stanica.

"Nejasno je, međutim, na koji način osiguravaju pouzdanost rezultata sa svojih senzorskih stanica, stoga se takvi podaci po kvaliteti ne mogu izjednačiti s onima sa službenih mjernih postaja. Treba ih uzimati s oprezom i samo informativno. Zbog sve većeg interesa građana za kvalitetu zraka senzori će se u budućnosti sigurno usavršavati i razvijati, ali za sada jednostavno nisu dovoljno pouzdani. To je i službeni stav Joint Research Centra Europske komisije", kazala nam je Pehnec.

Oglasili se i iz DHMZ-a

Podsjetimo, prema podacia švicarske stranice IQAIR, zrak u Zagrebu je bio jako zagađen zbog čega je nekoliko puta zasjeo u top 10 gradova najgorih po kvaliteti zraka, nakon čega se otvorila rasprava oko relevantnosti mnogobrojnih stranica na internetu koje navodno nude prikaz kvalitete zraka, ali kako se slažu stručnjaci, iz nepouzdanih i neprovjerenih izvora, među koje su svrstali i švicarsku tvrtku.

Zrak je u Zagrebu bio lošije kvalitete, slažu se stručnjaci koji ističu da je takva situacija tipična za zimsko razdoblje kada povećanom broju štetnih čestica u zraku pogoduju meteorološke prilike, ali i grijanje, kao i povećana uporaba automobila. Međutim, kako su istaknuli u Ministarstvu gospodarstva, ove godine ne bilježimo odstupanja te nema zabrinutost za zdravlje građana.

Priopćenjem se 21. listopada oglasio i Državni hidrometeorološki zavod u kojem su istaknuli sljedeće: "Posljednjih dana zabilježena je povećana koncentracija lebdećih čestica PM10 i PM2,5 u Zagrebu, najvjerojatnije kao posljedica produkata koji nastaju pri sagorijevanju krutih goriva (grijanje na drva) u kombinaciji sa, za kvalitetu zraka nepovoljnim atmosferskim uvjetima, odnosno stabilnom atmosferom.

Ovakve situacije i povećane koncentracije lebdećih čestica nisu neuobičajene za hladni dio godine i sezonu grijanja. Pri takvim danima i nebo može biti crvenije i intenzivnijih ružičastih boja, početkom i krajem dana, osobito ako je prošarano i oblacima, a riječ je o refleksiji (odbijanju) i refrakciji (lomu) sunčevih zraka na česticama u atmosferi".

Cijelo njihovo priopćenje možete pročitati ovdje.