Može li slobodan čovjek u slobodnom gradu slobodno kleknuti: Koja je poruka novog vizuala?

"Ocjenjivački sud prepoznao je prvonagrađeni rad kao rješenje koje, uz daljnju razradu, može najpreciznije odgovoriti na komunikacijske potrebe grada Zagreba. Koncept uspješno balansira prošlost i suvremenost te vješto stvara most između institucionalne komunikacije i svakodnevnog urbanog života. Rad je uvjerljiv, grafički jednostavan, no ne i plošan – odlikuje ga slojevitost neophodna za dugovječan i uspješan identitet grada", navodi u svom obrazloženju ocjenjivački sud koje potpisuju Ira Payer, Nina Bačun, Tom Dorresteijn, Korlaet i Luka Thumm.

"Istovremeno, dovoljno je oblikovno odmjeren da se može lako uklopiti u stroge institucionalne okvire, po potrebi i zajedno sa službenim grbom, s kojim je kompatibilan. Vrijednost ovog rada je u tome što to nije tek formalno rješenje, već strateški solidan temelj sustava koji može rasti i razvijati se zajedno s gradom", objasnili su.  Tako novi vizual preuzima obris službenog grba Grada Zagreba s tim da je obrisana jedna linija štita, čime je uspješno je kreiran novi semantički okvir koji zadržava asocijaciju na heraldičku tradiciju, dok istovremeno omogućava novo višeslojno čitanje".

Gornji dio znaka, opisuje se u ocjeni vizuala, sugerira kvadrat, "što se može čitati kao strukturirano urbano tkivo, ali i kao naglašeno smještanje Zagreba u kontekst Hrvatske putem hrvatskog vizualnog koda". Donji dio štita pak "percipiramo kao osmijeh i možemo interpretirati kao pristupačnost, toplinu i pozitivni duh grada". Sami autori sugeriraju da ista ta linija može biti prepoznata kao rijeka Sava. Reakcija je bilo puno. Od onih koji su poput karikaturista Nika Titanika to jednostavno okarakterizirali kao "dizajnersko preseravanje" i "Daj me nemojte je*at", do onih koji su zamjerili poruci na sredini znaka "Zagreb volim te", smatrajući da nije ni pravopisno ni gramatički točna.

Osmijeh ili odlomljeni komad fasade?

Međutim, ne samo ova poruka, nego i cijeli performans umjetnika Tomislava Gotovca inspiracija je za ovaj prvonagrađeni rad “Slobodan čovjek u slobodnom gradu”. Sami autori, koji potpisuju ovaj projekt, uz Maleševića, (Katja Malešević i Feđa Vukić, uz suradnike Gorana Trbuljaka, Vladu Marteka, Marka Lulića, Lindu Golik Horvat i Suzanu Potrebić), našli su za shodno novi vizual grada, kojemu je središnja poruka "sloboda", istu izgraditi doslovno na golotinji, odnosno šetnji Gotovca u studenom 1981. Gotovac je tada išetao sasvim gol iz haustora u Ilici 8, a pritom ljubio asfalt i ponavljao rečenicu "Zagreb, volim  te".

Nakon toga je uhićen zbog remećenja javnog reda i mira. "Njegova izjava Zagreb Volim te najbolje govori o tome kakav je Zagreb bio, kakav je danas i kakav bi željeli da bude u budućnosti. Želimo živjeti u gradu koji je prihvatljiv svima bez obzira na spolnu, dobnu, vjersku, seksualnu, političku ili nacionalnu pripadnost. Želja nam je da svi možemo reći - ZAGREB VOLIM TE!", objašnjavaju autori u svom natječajnom radu. Osvrćući se upravo na dio vizuala štita za kojeg se sugerira da može predstavljati osmijeh (uz napomenu samih autora da je omogućeno višeslojno čitanje vizuala), fotograf Slaven Janđel da ga upravo ta "redukcija jednog dijela obrisne linije štita" više asocira na "odlomljeni komad fasade ili puknute cijevi u gradu".

"Kak' bude to pročitao neki turist koji je prvi put u Zagrebu? Moj prvi dojam tog prvonagrađenog rada bio je: WTF? Kaj se tu događa? Kaj moram biti povjesničar umjetnosti da mogu shvatiti o čemu se radi?", smatra on. Nije jedini. Autor prvih kvadratića na dresu hrvatske nogometne reprezentacije, dizajner vizualnih komunikacija i grafički dizajner, Boris Ljubičić nije impresioniran predstavljenim te poručuje: "Tresla se brda, rodilo se niš" te jasno poručuje da je novi vizual "prazan" i "porazan". Termin "Zagreb volim te", smatra on, najobičnija je floskula "jer uglavnom svi građani vole svoj grad".

'Siromašni minimalizam'

"Vizualni identitet nije uključen u prazninu konture grba. K tomu vizualni identitet grada se ne radi za njegove građane nego za najširu komunikaciju međunarodnog tipa od Europe do svijeta. Zagreb je ipak glavni grad Hrvatske, a to se u ovom praznom obliku štita ne može prepoznati", napisao je."Možda bi se moglo reći da sve skupa izgleda kao dječja igrica –Zagreb volim te i mali 'smile'. U davna vremena, koja su bila demokratskija od našeg, bi prvi čovjek grada, kad bi imao neki problem s gradom rekao: 'Hoću TO'. Vizualni identitet je pojam za TO. Zagrebu je potreban iskorak i puna kreativna promjena, grb se ostavlja povijesti koju ne možemo popraviti", poručio je na Facebooku.

"Siromašni minimalizam", prvo je što nam je rekao komunikacijski stručnjak Kristijan Sedak s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i nastavio u sarkastičnom tonu: "Mislim da je ovaj natječaj vrlo uspješan prije svega jer pokazuje koliko se gradonačelnik (Tomislav Tomašević, op.a.) bavi važnim stvarima i odvraća pažnju ljudima koji 'zločesto' pokušavaju nametati teme poput raspadnuta komunalna infrastruktura". Najveća zamjerka odabranom vizualu Grada Zagreba cijeli je niz nejasnoća. Niju jasno definirani cilj, ciljna skupina, a nije jasno ni na koji način su ključni elementi vizuala poput korištenja boja, tipografije i slično povezani s poviješću lokaliteta.

Dobar vizual trebao bi adresirati nešto od onoga što je ciljnoj skupini prepoznatljivo, a mi ovdje, smatra Sedak, vidimo da je vizual nenadmašan kada je u pitanju emocionalna poveznica s njime, "jer vidimo da ovih dana svi imaju mišljenje o tome". "Neki ljudi osporavaju pravo Zagrepčanima na komentiranje vizuala jer nisu stručnjaci, a ja opet ne vidim zašto Zagrepčani ne bi smjeli preispitivati kako je uložen njihov novac", smatra na š sugovornik. "Neki brendovi si mogu dopustiti provokaciju kao odličan element u kampanji postizanja vidljivosti, ali ove reakcije zagrebačke publike ovdje više govore o prihvatljivosti i potencijalnom poistovjećivanju publike s vlastitim lokalnim identitetom", kazao nam je.

Sloboda koju sibolizira golotinja

"Najbolja garancija da će neki vizual biti prihvaćen je uključivanje te zajednice, a zagrebačka zajednica je gotovo ujedinjena u mišljenu o ovom vizualnom rješenju, a ja bih volio da ovo pitanje tog vizuala bude jedno od pitanja o kojem će se raspravljati u kampanji tako da građani mogu vrlo legitimno artikulirati mišljenje o ovom vizualnom rješenju", dodao je. A to mišljenje, čini se, nije baš najpovoljnije. Ono što se po mišljenju komunikacijskog stručnjaka jasno iščitava kada je riječ o poruci koju prenosi budući novi identitet Zagreba, osim činjenica da je od prepoznatljivog grba ostao obris oblika kojeg ima 90 posto grbova.

"Ovaj vizual simbolizira vedrinu i otvorenost kao što su autori i naveli pod tim sloganom 'slobodnog čovjeka u slobodnom gradu'. Ja se samo pitam, odnosno, nadam se da taj slobodan čovjek može i kleknuti ako to želi", provokativan je Sedak. Odnosno, pojašnjava, ili komuniciraš identitet ili komuniciraš neke vrijednosti. "U ovom slučaju je to sloboda koju simbolizira golotinja, jer drugačije ne znamo simbolizirati slobodu. Preispitujem tu slobodu - na što se odnosi ta sloboda ako nije na slobodnog čovjeka u slobodnom gradu koji može slobodno kleknuti ili sjesti? Očito to nije slučaj".

"Čini mi se kao velikom greškom to da nije dovoljno jasno artikulirana ta poveznica s Tomom Gotovcem. Imali smo jedan mem koji jako dobro simbolizira tu poveznicu gdje je povučena jedna crta koja onda simbolizira stražnjicu, jer je Tom Gotovac ipak najprepoznatljiviji po toj svojoj stražnjici", kritičan je dalje Sedak kada je riječ o toj simbolici slobode koji autori ovdje nameću. Inače, ocjenjivački sud nije zaboravio spomenuti i svoje kritike naspram pobjedničkog vizuala Maleševića i ekipe u smislu potrebne dorade u vizualnom rješenju, a isto je najavio i sam zagrebački gradonačelnik, koji je poručio da tek slijedi rasprava i dorada kao i odluka u kojem kontekstu će se vizual primjenjivati.

FOTO: Facebook/Kristijan Sedak

Kritika ocjenjivačkog žirija

Jedna od njih odnosila se upravo na korištenje fotografije na kojoj je Gotovac: "Uključivanje siluete umjetnika ocijenjeno je kao suvišno, jer reducira snagu identiteta na doslovnu ilustraciju umjesto da ostavi prostor za otvorenu interpretaciju. Oslanjanje na prepoznatljivost pojedinačne figure sužava komunikacijski potencijal identiteta i ograničava njegovu univerzalnu upotrebljivost, dok temeljna ideja već sadrži dovoljno semantičkih slojeva za uspješnu komunikaciju". Inače, nakon kritika po objavi vizuala, Tomašević je imao potrebu odmah iz okarakterizirati kao "dezinformacije" od nekih "protukandidata" da će ovo grafičko idejno rješenje zamijeniti Grb Grada Zagreba, što je "potpuno netočno".

"Novi vizualni identitet Grada Zagreba prije svega će se upotrebljavati za digitalne alate, mobilne aplikacije", kazao je i ponovio da Grb Grada Zagreba ostaje i da se on nalazi u Statutu Grada isto kao i zastava. U teoriji su tri opravdana razloga za paralelno korištenje starog i novog identiteta, kazao nam je Sedak. "Prvi je privremena tranzicija, dakle nakog nekog vremena ćemo prijeći s tog starog na novi vizual. Drugo je neprepoznatljivost ili nedorečenost jednog od njih i treće je strah od javne kritike i skorašnjih izbora. Ja bih rekao da su ova druga dva u pitanju", smatra naš sugovornik, koji je i ovaj put inzistirao da razgovor završimo uz poruku saborskoj zastupnici.

Vizura Zagreba pala u ruke Borisa Maleševića: Nezaboravne su izjave o 'ljigavom domoljublju'

"Prošlo je 473 dana otkad bivša kandidatkinja za premijerku gospođa Sandra Benčić nije našla vremena da pronađe svoj diplomski rad i objavi ga kao prava transparentna političarka javnosti", poručio je Sedak referirajući se na raspravu uoči parlamentarnih izbora prošle godine kada je Benčić rekla da će objaviti svoj diplomski rad što nikada nije napravila, a dio medija je zabavljala činjenica da joj je trebalo 18 godina da završi Pravni fakultet.

FOTO: Screenshot