Možda Vijeće Europe više nema veliku važnost, ali za Hrvatsku je to uvod u predsjedanje Europskom unijom

Naša država preuzima od Danske rotirajuće predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe, a šest mjeseci poslije Hrvatsku će na toj dužnosti zamijeniti Finska. Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić će od 18. svibnja obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara VE te u tom svojstvu predstavljati cijelu organizaciju.

Podsjetimo, Hrvatska tom paneuropskom organizacijom predsjeda prvi put otkako je primljena u njezino članstvo, 6. studenoga 1996. godine.

Vijeće Europe ima 47 članica (sve europske zemlje osim Bjelorusije) i najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu.

Novo izvješće VE - nije baš ugodno za Hrvatsku

Hrvatska na ovu važnu dužnost stupa u svjetlu, nažalost, upravo objavljenog i za našu državu neugodnog izvješća, objavljenog u utorak. "Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira; glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu, uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu", kaže se u sažetku izvješća.

Kritizira se i neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer je se često ne smatra kaznenim djelom, a većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj.

Pejčinović Burić, komentirajući u srijedu to izvješće, kazala je da je Hrvatska napravila pomake po tom pitanju te je osmislila planove i strategiju za borbu protiv tih neželjenih pojava, uključujući i akcijske planove za obrazovanje i zapošljavanje Roma. "Na području ljudskih prava nikada ne možete napraviti dovoljno", kazala je Pejčinović Burić.

Hrvatska je ratificirala 93 konvencije Vijeća Europe, a zadnja među njima bila je Istanbulska konvencija, čiju ratifikaciju VE snažno zagovara. Konvencija je u Saboru ratificirana 13. travnja, ali upravo je u tijeku skupljanje potpisa za referendum za njezino ukidanje. 

Pejčinović Burić je na konferenciji za novinare u ponedjeljak kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja zagovarati konvenciju i pokušati staviti u fokus ono što je njezina osnovna svrha a to je zaštita žena od nasilja. Smatra i da se hrvatsko društvo želi boriti protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jer je konvencija u Hrvatskom saboru izglasana velikom većinom.

S obzirom na to da  još država članica koje nisu ratificirale konvenciju, rekla je Pejčinović Burić, "mi ćemo tijekom našeg predsjedanja raditi na tome da se pojasni hrvatski stav i stav VE" oko Istanbulske konvencije.

Što će Hrvatska potencirati pod svojim predsjedanjem?

Prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe bit će borba protiv korupcije, učinkovita zaštita prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizacija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštita kulturne baštine i kulturne rute.

Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava. Većina skupova, njih 16, planirano je u Hrvatskoj, a osim Zagreba u aktivnosti će biti uključeni Rijeka, Dubrovnik, Zadar te Brijuni i Istra.

Kao predsjedateljica, Hrvatska će biti uključena i u brojne aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu. Središnji skup hrvatskog predsjedanja bit će konferencija ministara pravosuđa „Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“ 15. i 16. listopada 2018. u Zadru.

I Hrvatski sabor, u okviru kojeg djeluje Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, u sklopu predsjedanja bit će domaćinom nekoliko sastanaka Parlamentarne skupštine. 

VE, podsjetimo, 1949. godine osnovalo 10 zemalja - Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Njezin idejni začetnik bio je Winston Churchill koji je želio na taj način realizirati viziju suradnje država nakon Drugog svjetskog rata. Vijeće Europe dijeli zastavu i himnu s Europskom unijom, kojom će Hrvatska pak predsjedati 2020., također prvi puta.

Hrvatska je članicom postala prije 22 godine, 6. studenoga 1996. u Strasbourgu kao tada 40. zemlja. Pregovori oko ulaska trajali su neuobičajeno dugo jer je Odbor ministara spočitavao Zagrebu upletenost u rat u BiH, nepoštivanje manjinskih prava i slobode medija. Četverogodišnji proces pristupanja počeo je u svibnju 1992., a u rujnu iste godine predan je zahtjev za članstvo. Parlamentarna skupština dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo za članstvo 24. travnja 1996., nakon što su tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Sabora Vlatko Pavletić potpisali 15. ožujka listu od 21 zahtjeva.

Sam čin službenog primitka protekao je uz incident. Dok je tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić u Strasbourgu potpisivao dokument o pristupanju, Reporteri bez granica u znak prosvjeda zasuli su salu lecima na kojoj je bila otisnuta naslovna stranica Feral Tribuna, tjednika koji je zbog kritičkog pisanja često bio na Tuđmanove vlasti, uz komentar "Hrvatska krši slobodu medija".

Gjenero: VE više nije toliko važno, ali je za Hrvatsku važno zbog EU

''Vijeće Europe najstarija je institucija europske integracije i bila je mehanizam standardizacije europskih demokracija. Zato je izrazito važna institucija mirovnog projekta koji se zasnivao na europskoj integraciji nakon Drugog svjetskog rata, ali i u procesu integracije novih europskih demokracija devedesetih godina'', kaže nam u razgovoru za naš portal politički analitičar Davor Gjenero.

''Time što su sve nove demokracije Srednje Europe, praktički do granica koje Europska unija smatra svojim vanjskim granicama, integrirane u EU, a da je neintegriran ostao samo Zapadni Balkan i dio europskog Istoka prema kome EU vodi zajedničku politiku istočnog susjedstva (Poljska i skandinavske države oblikovale su ovu politiku, a znatno joj doprinose i države Višegradske skupine) Vijeće Europe počelo je gubiti značenje. Jedna od niša djelovanja bila mu je demokratizacijski utjecaj na Rusiju i države euro-azijskoga savezništva, ali zbog krize odnosa s Rusijom, koja je trenutno najveći problem Vijeća Europe (zbog aneksije Krima Rusiji je ograničeno pravo glasa u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, a Rusija je kao protumjeru smanjila svoju članarinu u Vijeću Europe) i taj je utjecaj ograničen.

Vijeće Europe funkcionira kao svojevrstan forum za standardizaciju zaštite ljudskih prava i u tom smislu su hrvatski prioriteti predsjedanja, vezani uz spriječavanje korupcije i zaštitu manjinskih prava, izrazito dobro fokusirani, ali Hrvatska sigurno ne može 'preokrenuti' situaciju unutar organizacije, ne može utjecati na bitno povećanje utjecaja Vijeća Europe, niti riješiti ključni problem organizacije u odnosu s Putinovom Rusijom. Ipak, ovo je dobra vježba hrvatskoj administraciji za daleko zahtjevniji projekt predsjedanja Europskom unijom, koje Hrvatska preuzima 1. siječnja 2020.'', zaključuje Gjenero.