Mostov vijećnik za Direktno: Tomašević želi napraviti zeleni Zagreb nauštrb Sesveta; umjesto otpadom i asfaltiranjem bave se obnovom partizanskih spomenika

A do sada je ta najveća gradska četvrt bila dežurno odlagalište otpada o čemu su mediji više puta izvještavali, a posljednja afera koja je isplivala na površinu i o kojoj je prvi pisao upravo portal Direktno, bila je ona o kompleksu bivše tvornice Sljeme gdje je upravo gradska tvrtka dovozila otpad bez ikakvog reda i smisla. I sve to ni manje ni više nego u mandatu gradonačelnika Tomislava Tomaševića kojemu je zbrinjavanje otpada bilo u fokusu predizborne kampanje platforme Možemo!, ali i višegodišnjeg aktivističkog djelovanja.

"Gospodarenje" prostorom bivše tvornice na ovom je primjeru pokazalo kako Grad i dalje nema vizije što raditi s imovinom u svom vlasništvu, a koje bi prije svega mnogi voljeli vidjeti u funkciji javnog i društvenog dobra.

'Sljeme' simptom nedostatka vizije Možemo

Osim vidljivog nedostatka vizije, gradska tvrtka Vodoopskrba i odvodnja dozvolila je da se tamo gomila ne samo otpad kojeg su sami navezli, a uključuje i onaj opasni, azbest, nego da se taj prostor pretvori u novi poligon za ilegalni dovoz glomaznog otpada. Ili drugačije rečeno, nije teško zamisliti da bi se taj scenarij dogodio da se mediji nisu počeli baviti ovom temom.

Sesvetama, u kojima je svaki smisleni urbanizam apsolutno izostao, bez jasne podjele na stambeno, društveno korisno i industrijsko područje, kritično nedostaje dobra infrastruktura, centar unutar kojega će gravitirati stanovništvo prilikom korištenja usluga od javnog značaja, ali i konzumiranja kulturnog sadržaja. Samim time kvaliteta života Sesvećana bi se drastično povećala, a nekadašnja glasačka mašinerija Milana Bandića, koja je već na posljednjim lokalnim izborima pokazala da želi promjene i da joj je dosta glumiti građane drugoga reda, u Tomaševiću je možda konačno mogla pronaći osobu koja bi se za njih zauzela. Ili možda ne?

Ironično, iako je na posljednjim izborima platforma Možemo! u Sesvetama osvojila najveći broj mandata vijećnika, njih pet od 19, Možemo je propustio možda i najveću priliku da formira lokalnu vlast i na primjeru Sesveta pokaže ostatku Zagreba kako su uspjeli primijeniti ideje i vizije koje su zagovarali i prije nego su u Zagrebu došli na vlast. Pri tom, njihov partner u Gradskoj skupštini, SDP, ujedno je osvojio jedno vijećničko mjesto, a sudeći prema objavama na društvenim mrežama, sesvetski mostovci su sa svoja tri vijećnika bili spremni podržati ih.

Vijećnici Mosta u Gradskoj četvrti Sesvete (Foto: Most)

Možemo ostavio relikt bandićevaca na vlasti

Glavno pitanje je zašto Možemo u Sesvetama nije, iako su imali sve predispozicije za to, preuzeo odgovornost i predložio svog predsjednika Vijeća gradske četvrti?

Naime, neovisno o pripadnosti određenoj političkoj struji, sve stranke u Sesvetama su se načelno zalagale za infrastrukturne projekte, odnosno na prvo mjesto stavljale probleme komunalne naravi. Kad bi se usporedno postavili predizborni programi političkih opcija u Sesvetama, jedni od drugih ne bi značajno odstupali. Međutim, stranka Možemo je u Sesvetama odlučila uopće ne pružiti priliku za formiranje vlasti. Ne samo da nisu bili inicijatori za formiranje vlasti, pri čemu bi vrlo jasno mogli definirati uvjete, oni čak nisu odreagirali niti na dva otvorena poziva Mosta svim političkim opcijama u Sesvetama, koji su bezuvjetno odlučili podržati (bez traženja funkcija) bilo koga tko kandidira vlastite predstavnike.

Samim time, Možemo je održao Stjepana Kezerića, koji predstavlja relikt "bandićevaca", na vlasti te se iz toga može iščitati da je isključivo zbog Možemo u Sesvetama i dalje na "vlasti" Stranka rada i solidarnosti.

Jesu li ovime u Možemo odlučili biti opozicija u vlastitom gradu, a sesvetski zastupnici izdali vlastite glasače? Tko će predstavljati sesvetske interese u Gradu ako to neće biti sesvetski zastupnici, barem u gradskoj četvrti? Mogu li Sesvete uopće išta očekivati u narednom razdoblju osim smeća i jesu li Sesvećani građani drugog reda na dalekoj periferiji pored Zagreba, pitanja su s kojima smo se obratili Mostovom vijećniku u Sesvetama, Vinku Batiniću.

Batinić: Olako su se odrekli Sesveta

"Možemo je imao priliku sam predložiti predsjednika i potpredsjednika Vijeća gradske četvrti, jedini uvjet koji im je bio postavljen je bio da se drže svog plana i programa, a njihov plan i program ima dosta sličnosti s Mostovim", kazao je uvodno Batinić za portal Direktno.

Međutim, kaže, kad je došlo vrijeme za konstituiranje Vijeća gradske četvrti, Možemo tu uopće nije htio kandidirati svog predstavnika znajući da imaju podršku ostalih vijećnika ako će se držati svog plana i programa.

"To može biti iz dva razloga. Prvi je ideološki, da su dobili zabranu s vrha da bilo s kim tko je imalo desnije od SDP-a uopće razgovaraju, a drugi razlog je da jednostavno Sesvete ne smatraju Gradom  Zagrebom. Olako su se odrekli Sesveta i tako izdali više od 5000 svojih glasača", smatra naš sugovornik te dodaje što tu najviše zamjera Tomaševiću:

"On želi napraviti zeleni Zagreb, ali Sesvete smatra odvojenim dijelom Grada Zagreba, a ne sastavnim, što Sesvete jesu. Međutim, Sesvete nisu periferija Grada Zagreba, nego Sesvete jesu Grad Zagreb. On sve smeće Zagreba planira valjda skladištiti u Sesvetama. Osim Sljemena, mi smo imali probleme i sa Sesvetskim Kraljevcem gdje smo se borili da se makne glomazni otpad. U Soblincu su također bili prosvjedi vezano za otpad gdje se Tomašević nije pojavio, kao ni na prosvjedu u Kraljevcu, a da je obrnuta situacija, da je on u oporbi kao što je bio proteklih godina, prvi bi bio na tim prosvjedima".

'Bili smo im spremni pružiti ruku'

"Mi smo bili spremni Možemo pružiti ruku, ne bismo ulazili u koaliciju, nego smo bili spremni pružiti im priliku da ostvare svoj plan i program, dobili bi odriješene ruke. Što su oni mogli nama dati, ali nisu htjeli. Most se ponudio da preuzme gradsku četvrt i od svih vijećnika smo ponudili najkvalitetniju osobu, najkvalificiraniju osobu, s najvećim stupnjem obrazovanja i iskustvom upravljanja, što nitko drugi nije podržao. Očito su Možemo Sesvete odlučili prepustiti  nekom drugom kako bi kasnije imali izliku zašto nije nešto tamo napravljeno", govori Batinić.

Kaže i da je Most podržao formiranje Vijeća u sastavu u kojem sad djeluje iz praktičnog razloga, kako se ne bi stvarao ogroman trošak i išlo na nove izbore. "Nakon što smo kandidirali svoju kandidatkinju, pa smo rekli da ćemo podržati onog tko osigura dovoljan broj potpisa. Na kraju je bio jedan jedini kandidat, a Možemo nije ni došao na predstavljanje svojih kandidata".

Dodaje da se ni Stranka 365 nije previše otimala da preuzme vlast u Sesvetama. Jasno je, dodaje, da bez neke vertikale, ni oni ne mogu puno u Sesvetama, zbog čega upada u oči da je Možemo na primjeru Sesveta pokazao da žele biti oporba u vlastitom gradu, a podržavši financijski plan Vijeća, s obzirom na to da je upravo jedan "možemovac" bio taj koji je digao onu jednu ruku koja je nedostajala za njegovo usvajanje, ispada da "Možemo ovakva situacija odgovara".

Vinko Batinić (Foto: Most)

Na istoku Zagreba, u kasno ljeto prošle godine, odjeknula je Tomaševićeva odluka da će glomazni otpad privremeno skladištiti u Sesvetskom Kraljevcu što nije naišlo na odobravanje lokalnih političara.

I sama vijećnica Možemo na jednoj je od sjednica branila Tomaševića i njegov plan te nije željela obećati da se taj otpad tamo neće gomilati dulje od 75 dana, kako je poručio sam gradonačelnik.

Zeleni Zagreb nauštrb Sesveta?

"Ja nemam problema s ljudima u Vijeću gradske  četvrti, ali mislim da oni imaju nekakve unutarstranačke ili unutar platforme Možemo! probleme i da imaju zabranu, odnosno da nemaju autonomiju djelovanja u Sesvetama. Možemo Sesvete mora slušati središnjicu i djelovati onako kako im središnjica kaže i to je kod njih strogo", iznosi svoje bojazni Batinić.

"Ono što ja mislim, a nadam se da to nije tako, ali po svim djelima koje oni rade već tijekom nekoliko mjeseci vladanja Tomislava Tomaševića, već treći put imamo problem s novim smetlištem u Sesvetama, sada kada je izašlo ovo sa Sljemenom. Tomašević jednostavno želi napraviti zeleni Zagreb nauštrb Sesveta. Sad opet govorim Zagreb-Sesvete kao nešto odvojeno, to je zato što on tako to promatra", nastavlja "mostovac".

Sesvete imaju, dodajmo i to, zasebni Generalni urbanistički plan u odnosu na Grad Zagreb, a koji uvijek čeka donošenje onog zagrebačkog. Umjesto da bude razvojni dokument, on Sesvete koči u razvoju. Posljednje izmjene datiraju iz 2015. godine, a plan razvoja je više-manje identičan onom iz osamdesetih godina. Sesvete trebaju potpuno novi plan, a Zagrebu bi on mogao poslužiti kao pilot za razvoj – ono što je primjenjivo na planskoj razini u Sesvetama, lako se aplicira na razinu Grada. Ako se ne ide u tom smjeru, onda je upitnog smisla da GUP Sesveta bude odvojen od zagrebačkog, kada su istovjetni.

"O tome do sada nisam čuo niti riječi, a u njihovoj kampanji (Možemo, op. a.) je bilo riječi i o GUP-u", kaže Batinić.

Komunalna pitanja vs. obnova partizanskog spomenika

S druge strane, Sesvete nemaju svoj mehanizam da se natječu za projekte na razini EU i cijele Sesvete po ovome kako sad izgleda, stoje na mrtvoj točki s tendencijom da će tako izgledati za vrijeme ostatka Tomaševićevog mandata.

"Mi bez toga da ljudi u Gradu stvarno ne potegnu za Sesvete, stojimo na mjestu. Ona spona koja bi trebala biti prema Gradu su naši 'možemovci' iz Sesveta", govori nam Batinić. A primjer što rade neki od "možemovaca" dok se većina trudi rješavati goruća komunalna pitanja je vijećnik u Starom Brestju, Tomislav Kenjerić.

Staro Brestje po broju vijećnika ima jedan od najvećih Mjesnih odbora u Sesvetama, i samim time u Zagrebu, a samo mjesto veće je od nekih gradova u Hrvatskoj. Dobar dio Starog Brestja još uvijek nema asfalt, a upravo je tamošnja predsjednica MO iz redova Mosta, Anđa Čujić, sazvala već nekoliko sastanka s različitim akterima kako bi se pronašlo neko rješenje.

Ali, umjesto da vijećnik iz Možemo, koji je dobio tamo najviše glasova, bude taj koji će u Gradu  najviše "potezati" za taj asfalt, on se bavi stvarima poput obnavljanja partizanskih spomenika u obližnjoj šumi!

"Poslao je prijedlog da se obnova tog spomenika u obližnjoj šumi uvrsti na dnevni red sjednice MO Staro Brestje, s tim da uopće nije provjerio s vlasnikom prostora, Prvostolnim Kaptolom, može li se tamo išta raditi. To govori o upućenosti njihovih vijećnika, kao i tome što su njima prioriteti. Oni u ovoj situaciji kada nekoliko tisuća stanovnika tamo nema asfalt, stavlja pod nekakve prioritete obnovu partizanskih spomenika i to u šumi gdje ga nitko ne vidi, nit je uopće na gradskoj zemlji", ogorčen je Batinić.

Jesu li im Sesvećani nevažni ili im ne odgovaraju ideološki?

Dvije trećine vijećnika su novi vijećnici, što je po našem sugovorniku dovoljan dokaz da su Sesvećani  željni promjena i da se konačno krene nešto raditi, "a najveći kočničar svega toga je taj neinteres od strane Možemo da uopće preuzme Sesvete".

"Očekujemo od Možemo da konačno krenu izvršavati svoj plan i program jer ih u tome ništa ne priječi. Ono što su oni obećavali u predizbornoj kampanji u Sesvetama, za to će sigurno imati podršku u Vijeću, samo neka Grad krene sve te projekte financirati. Ono što bih ih ja pitao je smatraju li oni Sesvete jednako važnima kao ostatak Zagreba ili su im Sesvete nekakva periferija, a Sesvećani im ne odgovaraju ideološki", poručio je na kraju Batinić.

"Kad govorimo o Sesvetama, i udruge i različiti akteri su akteri koji itekako dosta dugo rade na konceptu i promišljanju razvoja Sesveta. Upoznat sam s dosta njihovih djela, planova i koncepata i znam na koji način bi to trebalo funkcionirati. Znam za problem prometnog povezivanja Novog Jelkovca s centrom Sesveta gdje smeta na neki način postojeći GUP koji tamo definira poslovnu zonu. Mogao bi se tamo naći i jedan zeleni pojas i složiti mješovita namjena i to bi bila i normalna komunikacija između Jelkovca i Sesveta", osvrnuo se na situaciju u Sesvetama Tomašević na sjednici Skupštine u četvrtak. O otpadu tom prilikom nije govorio.

Ipak, kada je riječ o kompleksu bivše tvornice Sljeme, logičnim se nameće pitanje perspektive tog prostora, odnosno što će s njim biti. Grad je svojedobno isplatio oko 120 milijuna kuna za tih 125 tisuća kvadratnih metara, a danas je sav taj kapital prepušten zubu vremena te propada. Zna li Grad što bi učinio s tim prostorom? Je li nam preostala isključivo vizija rezanja i deponiranja, a ovo sve što smo gledali u proteklih sedam mjeseci je samo nastavak Bandićeve politike, ali obojen u drugo ideološko ruho? Za sad svjedočimo samo jednakom radu upravnog aparata i bavljenju ideološkim temama.