Moskva na Zagreb gleda pozitivno unatoč svim trenutnim i dosadašnjim previranjima

Po običaju opširan razgovor gospodina Veleposlanika, koji su kasnije komentirali uvaženi gosti, bivši Veleposlanik Republike Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević i Branko Caratan, bio je koncipiran kao kolaž različitih i široj javnosti dobro poznatih službenih ruskih lajtmotiva: Rusija provodi mirnu politiku, 90-e godine su bile katastrofa koju je odolio samo Putin, SAD kontrolira Europu i provodi antirusku politiku, Rusija je vodeća vojna sila i dobavljač energije.

Veleposlanik se osvrnuo i na skandal oko ubojstva Skripalja. Istaknuo je da još uvijek nema dokaza o direktnoj involviranosti Rusije ili o genezi samog otrova te dodao da bi u svjetlu predsjedničkih izbora i Svjetskog nogometnog prvenstva takav potez bio sulud.

Doista, u slučaju Skripalj ima puno šupljina i nepoznanica, a sve veći pritisak Zapada na Rusiju ne pridonosi dijalogu. Veleposlanik je bio vidno zabrinut neočekivanim europskim jedinstvom i brzinom diplomatske reakcije - njegov posao, izgradnja bilateralnih odnosa, sada je otežan zbog čimbenika koji nemaju veze sa Hrvatskom. "Zašto se stalno blati moja zemlja?", emocionalno je zapitao prisutne gospodin Azimov.  

Veleposlanik se osvrnuo i na rusko-hrvatske odnose.

Ako depersonaliziramo riječi Veleposlanika i sagledamo ih kao ono što jesu – naputak Ministarstva vanjskih poslova Rusije – lako možemo uočiti da Moskva na Zagreb gleda pozitivno unatoč svim trenutnim i dosadašnjim previranjima.

Ruski odgovor na protjerivanje diplomata morao je uslijediti ali susret između Putina i Grabar-Kitarović sasvim je moguć i više nije upitan kao što je bio slučaj do malo prije. Veleposlanik je većinom dobro govorio i o rusko-hrvatskim kulturnim i poslovnim vezama te spominjao sankcije kao restriktivnu mjeru koja škodi svima.

Moskva zabrinuta zbog  ruskih plinskih i naftnih poduhvata u ovom dijelu Europe

No ipak je najvažnija tema bila ona energetska. Službenu Moskvu sasvim razumljivo brine sudbina ruskih plinskih i naftnih poduhvata u ovom dijelu Europe. Prije afere Skripalj, EU je manje-više pozitivno gledao i na Sjeverni tok 2 i na odvojak Turskog toka preko Bugarske.

Sjetimo se, Njemačka je kao zemlja s rastućim energetskim potrebama najveći zagovaratelj Sjevernog Toka 2 dok je na ceremoniji primopredaje predsjedništva u Vijeću EU-a Bugarskoj Angela Merkel podržala čvorište u Varni kroz koji će teći ruski plin.

U novim uvjetima projekti lako mogu biti obustavljeni (iako se sa stanovišta čistog pragmatizma i racionalnosti to ne bi trebalo dogoditi). Stoga je Veleposlanik dosta dugo govorio o LNG terminalu na Krku, hvaleći ga kao dobar i koristan projekt ali je dao do znanja da sumnja u njegove kapacitete.

Tom je prilikom, vjerojatno imajući u vidu ugovor između PPD-a i Gazproma rekao da Rusija može udvostručiti isporuku plina s jedne na dvije milijarde prostornih metara plina godišnje. No, nije specificirao na koji način Gazprom to kani izvesti, s obzirom na moguća ugovorna i infrastrukturna ograničenja.

Govoreći o LNG-u, Veleposlanik je nastojao deterministički vezati terminal isključivo za SAD, stvarajući dojam da se radi o ekskluzivnom američkom projektu, odbacujući mogućnost investiranja i koncesija bilo koje druge zemlje. Tako je plin u našim krajevima, u Hrvatskoj, još uvijek jedina stavka koju Moskva percipira kao doista bitnu za naše bilateralne odnose.

Pri tome je gospodin Azimov sasvim točno napomenuo prisutnima da Rusija (barem u zadnje vrijeme) nije koristila plin kao političko oružje ucjene i manipulacija. Poslovanje Rusije na europskom tlu bilo je maksimalno korektno, a kupci su profitirali zbog najave ulaska SAD-a, što je potaknulo Gazprom na revidiranje cijena.

Situaciju oko Rusije i detaljan, stručan sažetak svjetske situacije dao je bivši Veleposlanik Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević koji je za prisutne pokušao izvagati argumente različitih spornih situacija poput Sirije, Skripalja, loših odnosa s Europom i SAD-om te Ukrajine.

Veleposlanik Kovačević je pri tome naglasio da se Krim i agresija u Ukrajini ipak trebaju tretirati kao povredu međunarodnog prava unatoč tome što je moguće te događaje staviti u neke perspektive rusko-američkih odnosa, napose po pitanju širenja NATO-a na Istok.

U konačnici, predavanje Veleposlanika Azimova bilo je dosta suzdržano, bez glasnih izjava ili prijetnju. Moskvi sada trebaju podrška i partneri.