Mogu li oni spriječiti naš slom: 'Potomci Hrvata najviše se vraćaju iz tog dijela svijeta'

Poznato je da se Hrvatska već niz godina suočava s izljevom svog stanovništva zbog čega su pokrenute određene mjere kako bi se ponovno povezalo s iseljeništvom i potomcima hrvatskih iseljenika. "Jačanje veza između domovine i hrvatskog iseljeništva, potomaka hrvatskih iseljenika je od izuzetne važnosti za daljnji prosperitet Republike Hrvatske i ključan je čimbenik opstojnosti naše države", istaknuli su iz Ministarstva demografije i useljeništva.

Na upit portala Direktno Ministarstvo je otkrilo da u domovinu pristižu treće i četvrte generacije potomaka hrvatskih iseljenika, koji u najvećem broju dolaze iz zemalja Južne Amerike, ali i naši iseljenici iz SAD-a, Australije i Kanade. Jedan od ključnih alata u procesu privlačenja naših iseljenika za dolazak u domovinu su programi stipendiranja za učenje hrvatskog jezika te olakšani uvjeti za stjecanje državljanstva.

Ministarstvo demografije i useljeništva priopćilo nam je da je za akademsku godinu 2024./2025. osigurano 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika, u ukupnoj vrijednosti od 917.500 eura. Program se provodi na fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli i Zadru. Što se tiče stjecanja hrvatskog državljanstva, dosadašnji uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma je bila otegotna okolnost i prepreka za primitak u hrvatsko državljanstvo hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima.

FOTO: Tom Dubravec / CROPIX

Potražnja za hrvatskim državljanstvom

Nakon izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu 2020., uvjeti za stjecanje državljanstva znatno su pojednostavljeni. Ukinuta je obveza poznavanja jezika i latiničnog pisma za potomke iseljenika, uklonjena su generacijska ograničenja, a omogućen je i prijem maloljetne djece bez dodatnih uvjeta. Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) najveći broj zaprimljenih zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo zabilježen je od strane hrvatskih iseljenika i potomaka iz država Južne Amerike.

Naime, od 2020. godine do 2024. godine, ukupno je primljeno u hrvatsko državljanstvo 11.054 državljana zemalja Južne Amerike, uključujući i malodobnu djecu. Najviše ih dolazi iz Argentine (5581), Čilea (2615), Perua (741), Bolivije (733) i Brazila (597). Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske otkrio nam je da se iz godine u godinu bilježi porast broja podnesenih zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva pripadnika hrvatskog iseljeništva u europskim i prekomorskim zemljama.

"Svjesni smo administrativnih poteškoća i prepreka za dolazak, useljavanje ali i trajan ostanak hrvatskih iseljenika, potomaka hrvatskih iseljenika u domovini svojih predaka prvenstveno zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika, pronalaska smještaja, zapošljavanja kao i pristupu nekim uslugama", poručili su iz Ministarstva za Direktno te israknuli mjere koje provode, među kojima je i mjera 'Biram Hrvatsku' o čijim rezultatima smo ranije pisali.

FOTO: Nikola Brboleza / CROPIX

Demografska šansa za budućnost zemlje

Ministarstvo je u ovom kontekstu najavilo novu komunikacijsku strategiju putem društvenih mreža, podcasta i medijskih kampanja koja za cilj ima popularizaciju povratka i uključivanje hrvatskog iseljeništva u gospodarski i društveni život Hrvatske. Naglasili su da je u postupku donošenja izmjena Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH čime je propisana nova glava V 'Poticanje povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku'. 

"Mišljenja smo da će se stupanjem na snagu Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH dodatno otvoriti i druge mogućnosti i smjernice u dijelu stvaranja useljeničke politike od interesa za hrvatsko iseljeništvo", dodali su iz Ministarstva. Hrvatska u potomcima iseljenika vidi demografsku šansu za budućnost zemlje, međutim, bitno je naglasiti da je povratak dijaspore izrazito kompleksan koncept, kako je istaknuo demograf Tado Jurić. 

Kako spriječiti kolaps Hrvatske: 'Znanost i struku nije se slušalo na vrijeme'

"Na umu treba imati da niti jedna zemlja nije uspjela vratiti više od 15 posto svojih iseljenika. To znači da je ukupan potencijal povratka Hrvata iz Europe oko 150.000. A na umu treba imati da je iselio preko 400.000 u zadnjih 10 godina", kazao je Jurić za Direktno u ranijem tekstu koji se tiče hrvatskog iseljeništva i mjera za povratnike. Jurić je između ostalog naglasio da je puno mudrije pokušati motivirati mlade koji još nisu otišli da ostanu jer se nije na vrijeme slušalo znanost i struku oko demografske problematike.

*Tekst je nastao u okviru projekta 'Tko će ostati?' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.