JE LI MOGUĆ ČETVRTI VAL?

Mogu li nas slaba procijepljenost, novi delta soj i otvorene nogometne tribine koštati turističke sezone?

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Dubrovačka Republika je još krajem 15. stoljeća izumila karantenu (izraz dolazi od francuske riječi Quarante, što u prijevodu znači četrdeset), a upravo 40 dana trajao je postupak odvajanja predmeta, osoba i životinja i njihova samoizolacija prilikom ulaska u grad, a radi zaštite od širenja eventualne zaraze.

30.06.2021. u 07:09
Ispiši članak

Bilo je to doba kada se provodila dezinfekcija, radili popisi, izdavale propusnice, vrijeme koje vrlo dobro podsjeća na posljednjih godinu i pol.

Zdravstveni autoriteti uz podršku znanstvenika, ali i svesrdnu podršku vladajućih struktura (premijer Andrej Plenković zaoštrio je retoriku uspoređujući cijepljenje protiv Covida-19 s domoljubljem), ističu kako je visoka stopa procijepljenosti jedini način garancije izlaska iz pandemije.

Hrvatska po procijepljenosti na začelju EU-a

Prva od njih je svakako često kritizirano vođenje epidemije od strane Stožera s manjkom transparentnosti, ali često sa zbunjujućim informacijama, a o kontradiktornim odlukama da ne govorimo. Tome u prilog idu svakako banaliziranje opasnosti od korona virusa koje smo dozvolili da se šire u javnom prostoru (sjetimo se samo izjave da je riječ o "karijesu").

Izravna posljedica toga je svakako loša procijepljenost građana Hrvatske. Prema posljednjim podacima Stožera, zaključno s 28. lipnjem utrošeno je 2.545.040 doza cjepiva. Dosad je 1.482.581 osoba cijepljena s najmanje jednom dozom, među kojima je njih tek 1.062.459 primilo obje doze. 

S takvom statistikom, Hrvatska je među zadnjima u Europskoj uniji, što nije optimistično u okolnostima kada zazivamo dobru turističku sezonu. Dokaz tome je i sama vijest koja je mogla uzbuditi one koji prate situaciju s pandemijom u kontekstu činjenice da su stadioni otvoreni za navijače u sklopu Europskog nogometnog prvenstva.

Euro i širenje virusa

Naime, gotovo 300 Finaca vratilo se s Eura iz Sankt Peterburga, a kod testiranja imali su pozitivan nalaz na Covid-19, a njih 800-tinjak nije uopće testirano prilikom ulaska u zemlju zbog velikih gužvi na graničnim prijelazima. Uz to sve su češća upozorenja o četvrtom valu koji se očekuje na jesen potpomognut činjenicom da delta soj postaje dominantan. Nije pitanje, složni su znanstvenici, hoće li se dogoditi već kada. 

Britanci imaju dvostruko cijepljenih u odnosu na Hrvatsku, a broj zaraženih im je počeo rasti upravo zahvaljujući cirkulaciji novog soja virusa. 

"Mi koji imamo jedva 29 posto dvostruko cijepljenih, nema sumnje da nas na jesen čeka ista stvar", kazao je za portal Direktno Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu,

Upravo je Hrvatska u prošlosti bila među rijetkim zemljama koja se može pohvaliti najznačajnijim doprinosima svjetskoj medicini u prevenciji zaraznih bolesti  pa je gotovo nezamislivo da 650 godina kasnije imamo tako slab odaziv na cijepljenje. Posebno je to izraženo u dalmatinskim županijama, kaže Polašek koji dozvoljava mogućnost da nas ponovni porast broja zaraženih uslijed slabog broja cijepljenih osoba, povećane protočnosti ljudi uslijed turističke sezone i širenje novog soja među populacijom dočeka i prije jeseni.

'Loše smo odigrali na samom početku'

"Ono što vidimo je da većina cjepiva ima gotovo 95 postotnu zaštitu protiv hospitalizacije i 98 postotnu zaštitu protiv smrtnosti. Nisu 100 posto protiv smrtnosti. I cijepljeni ljudi se zaraze i cijepljeni ljudi završe na respiratoru i cijepljeni ljudi mogu umrijeti, ali mi ovdje govorimo o visokoj razini zaštite", ističe naš sugovornik.

"Sad je jako teško cijelu populaciju nagovoriti da se cijepe i da je cijepljenje važno. Loše smo odigrali neke točke na samom početku", kaže.
Necijepljenje u ovom kontekstu, upozorava, moglo bi nas koštati turističke sezone. 

Sam primjer je i gore spomenuta Finska, a Polašek kaže da bi se vrlo lako i kod nas moglo dogoditi slično.

"To smo na žalost vidjeli na primjeru Indije kojoj se nije trebao dogoditi onaj nesretni val a ipak se dogodio. To je podsjetnik da epidemija  i dalje nije gotova, da mi i dalje nismo dobili ovu bitku i mi se i dalje moramo prilagođavati na situaciju u kojoj se nalazimo. Jasno je da svi žele svoj života nazad, međutim to treba pažljivo i oprezno napraviti".

Kolika procijepljenost bi nama trebala da se na neki način dokine taj lanac prijenosa virusa s osobe na osobu?

"Teško je reći, negdje između 75 i 90 posto. To sve vrijedi za situaciju u kojoj se ne šire novi sojevi. Onog trena kada mi imamo nisku procijepljenost i novošireće sojeve onda se situacija rapidno kvari jer uvijek postoji mogućnost da će i među cijepljenima biti određen broj onih koji neće imati zaštitu i u konačnici mi i dalje imamo prostor u kojem se epidemija može širiti. Ideja je da cijepljenjem jedna osoba ne zarazi pet novih osoba nego jednu ili možda nijednu. Dobar obuhvat cijepljena je početak svakog scenarija rješavanja ovog virusa. Ako to nemamo onda na žalost nismo ozbiljno krenuli u suzbijanje virusa", objašnjava Polašek.

Novo istraživanje objavljeno u ponedjeljak u časopisu Nature ulilo je novu nadu u efikasnost mRNA cjepiva u prvom redu ono Pfizera. U radu se ističe da bi cjepivo mogla izazvati dugotrajni imunitet na Covid-19, višegodišnji, a možda i doživotni.

Doživotni imunitet na Covid-19 tek treba potvrditi

Znanstvenici su u sklopu istraživanja proučavali limfne čvorove, žlijezde koje proizvode memorijske limfocite B, stanice imunološkog sustava koje pamte prijetnje s kojima se čovjek susreće i to kod 41 osobe od kojih je njih osam prethodno preboljelo korona virus. Zahvaljujući upravo tim stanicama, imunološki sustav može brže distribuirati antitijela za ponovnu borbu s tom istom prijetnjom.

Polašek se slaže da bi ta vijest uistinu bila prijelomna kada bi to stvarno bilo tako, ali naš je sugovornik oprezan. "Za sad to je rezultat predstavljen na temelju jednog rada", ističe.

"Stvarno bih volio da je tome tako, ali to se tek mora potvrditi. Na temelju jedne sezone projicirati imunitet koji bi mogao trajati doživotno je za moj dojam malo preoptimistično. I ostali korona virusi koje znamo ne izazivaju takav snažan dugotrajni imunitet ali možda se naš imunološki sustav uspije tome othrvati. Ako smo to uspjeli, u toj situaciji bi nas samo zabrinjavali stvarno nekakvi potpuno novi sojevi  i ljudi koji nisu razvili odgovarajući imunološki odgovor, ali to bi onda bio puno manji problem nego ovaj u kojem se sada nalazimo", zaključuje Polašek.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.