Mnogi smatraju da je ovo najgora godina u povijesti: Kada vidite što je sve pošlo po krivu...

U Europi, "bio je to početak jednog od najgorih razdoblja za život, ako ne i najgore godine", kazao je McCormick, povjesničar i arheolog koji predsjeda Inicijativom Sveučilišta Harvard za znanost o ljudskoj prošlosti.

Bubonska kuga i vulkanska zima

Tajanstvena magla bacila je Europu, Bliski istok i dijelove Azije u tamu, danju i noću - na 18 mjeseci. Godine 536. godine započinjući najhladnije desetljeće u posljednjih 2300 godina.

Zatim, 541. godine bubonska kuga pogodila je rimsku luku Peluzij u Egiptu. Ono što je kasnije nazvano Justinijanova kuga brzo se proširilo, istrijebivši jednu trećinu do jedne polovice stanovništva Istočnog Rimskog Carstva čime je ubrzan njegov kolaps.

ZNANSTVENICI DOKAZALI: Crna smrt u 14 stoljeću krenula je iz Rusije

Povjesničari odavno znaju da je sredina šestog stoljeća bila mračno doba u onome što se nekada nazivalo "mračnim srednjim vijekom", ali izvor tajanstvenih oblaka dugo je bio zagonetka.

Raspad sistema u Aziji

Kataklizmička vulkanska erupcija na Islandu izbacila je pepeo širom sjeverne hemisfere početkom 536. godine. Uslijedile su dvije druge masivne erupcije, 540. i 547. godine. Ponovljeni udari, praćeni kugom, bacili su Europu u ekonomska stagnaciju koja je trajala sve do 640. godine.

FOTO: Unsplash (ilustracija)

Otkako su studije o godovima drveća 1990-ih sugerirale da su ljeta oko 540. godine bila neuobičajeno hladna, istraživači su tražili uzrok. Prije osam godina jezgre polarnog leda s Grenlanda i Antarktika dale su trag. Kada vulkan eruptira, on izbacuje sumpor, bizmut i druge tvari visoko u atmosferu, gdje formiraju aerosolni veo koji reflektira sunčevu svjetlost natrag u svemir, hladeći planet. 

Također, tog je ljeta u Kini pao snijeg, usjevi su propali, a ljudi su gladovali diljem Azije.

Veliki sukobi u Europi i početak "mračnog doba"

Osim kuge, gladi u Aziji i vulkanske erupcije zbog koje je urod bio iznimno slab, na europskom tlu vodili su se veliki sukobi poznatiji pod nazivom Gotski rat.

Upravo 535. započeo je rat između Bizantskog Carstva Justinijana I. i vandalskog plemena Ostrogota koji su tada vladali Apeninskim poluotokom. Pod vodstvom generala Belizara predvođen je napad na Ostrogote. Odmah je zauzeo Siciliju, prešao u Italiju i do studenog zauzeo Napulj, a i Rim do prosinca 536. godine. 

Povijest nasilja na Bliskom istoku stara je 12 tisuća godina: Znanstvenici objavili nove podatke

Pobjeda Bizanta u Gotskom ratu bila je Pirova pobjeda, jer su resursi koji su potrošeni mogli biti bolje iskorišteni tamo gdje je prijetila veća opasnost. U Italiji, rat je imao razorno djelovanje na gradove. Veliki gradovi poput Rima dugo su bili gotovo napušteni, s obzirom na to da je Italija upala u razdoblje nazadovanja. Ekonomsko uništenje Italije bilo je toliko veliko da je trebalo nekoliko stoljeća za oporavak.

Naposljetku, 536. godinu pojedini povjesničari smatraju prijelaznom godinom ulaska u srednji vijek koji je okarakteriziran kao mračno doba bez intelektualnog, kulturnog, duhovnog i društvenog napretka.