Mladi povjesničar svojim radom diže svijest o Domovinskom ratu: 'Želim da bude jasna jedna stvar'

Na početku razgovora otkrio nam je kako se rodila ideja za podcast. "Ja kao povjesničar sam još prije par godina krenuo raditi dokumentarne filmove o Domovinskom ratu i snimajući te dokumentarce razgovarao sam i upoznavao niz svjedoka. No, nakon što bih dva sata razgovarao s njima, u film bih mogao staviti tek možda tri ili četiri minute tog intervjua , a ostatak bih morao baciti, odnosno ne bih mogao s njim ništa napraviti. Onda sam shvatio da je podcast izvrsna forma kojom mogu predstaviti priče uglavnom hrvatskih branitelja javnosti", kazao je Borna.

Temom Domovinskog rata počeo se baviti još kao student kada je pokrenuo Facebook stranicu "Dogodilo se na današnji dan - Domovinski rat". "Jednostavno u tom smislu želio sam predstaviti javnosti slabo poznate priče heroja koji nisu nekakvi generali nego obični vojnici, prašinari. To su oni ljudi koji su zaista osjetili miris krvi, baruta i znoja na prvoj crti. Njihove priče su zanimljive, autentične i trudim se da dovedem zaista vjerodostojne svjedoke", dodao je.

Otkrio je i zanimljivu priču oko nastanka imena podcasta, a glavni "krivac" je poznati sportski novinar Ivan Ljubić. "Ja sam se dvoumio kako nazvati podcast i iskreno, razmišljao sam nazvati ga 'Perspektiva devedesetih'. Međutim, onda je moj kum i prijatelj Ivan Ljubić rekao, 'Borna pa ni ti si sam ne bi kliknuo na takav naziv podcasta'. Ja sam rekao 'dobro Ljubo kako onda da nazovem podcast?' I on je rekao ili 'gdje si bio devedeset prve' ili ga nemoj ni pokretati", ispričao nam je.

'Ćao Krajina'

Upravo je njegov kum postao i njegova hodajuća reklama. Naime, Ljubić je u svom podcastu "Utakmicu po utakmicu" nosio majicu s natpisom "Ćao Krajina" koja je svima upala u oko. "Majice su moja ideja i ja ih izrađujem, ali na njima su autorska djela mojih prijatelja koji su bili ratni fotografi. Majica koja na sebi ima 'Samuraja' je djelo Zorana Filipovića koji je Antuna Dugana Samuraja fotografirao krajem rujna 1991. godine u Vukovaru i ostali su prijatelji za cijeli život", pohvalio se. Cilj nije samo prodaja majica, ističe, već poslati poruku.

"Kada naručite majicu, uz nju dobijete karticu na kojoj su opisani svi detalji o fotografiji na istoj. Evo, sad baš izbacujem idući tjedan novu majicu s jednim ratnim motivom fotografa Željka Gašparovića koji je fotografirao u svibnju 1995. godine jednu fasadu 'ranjenu' s gelerima u gradu Pakracu na kojoj je, prije nego što je izrešetana gelerima, napisana poruka 'Hrvati se ne boje nikog'. Tako da to je jedna isto moćna fotografija, moćna poruka", rekao nam je.

U posljednje tri godine, Borna je snimio više od 60 epizoda podcasta i kaže kako sada vidi da se promijenila ona negativna konotacija koja je ljude vezala uz rečenicu "Gdje si bio '91?". "Nekako se s tim mojim podcastom zaista to pitanje počelo drugačije tretirati i prihvaćati", kazao je. Uz podcast je pokrenuo i edukaciju o Oluji i pohvalio nam se kako ju je do sada prošlo već 120 ljudi, a ona je svima lako dostupna na jednoj platformi. Otkrio nam je i kako edukacija zapravo izgleda.

FOTO: Screenshot

Edukacija i odnos medija prema Domovinskom ratu 

"Podijelio sam zapravo operaciju 'Oluja' na pet različitih tema i unutar tih tema obradio razne aspekte operacije Oluje kroz posebne kraće video lekcije tako da ljudi ne moraju pogledati i odslušati u jednom mahu nego je to kroz jedan multimedijalni prikaz, kroz arhivske snimke, animirane karte približavanje ljudima, ne samo onoga što se događalo u ta tri ili četiri dana same operacije u tom vojnom smislu, nego i onoga što je njoj prethodilo i što se događalo nakon operacije Oluja", kazao nam je.

Posebno ga raduje što mu se i dalje javljaju ljudi koji su prošli edukaciju kako bi mu zahvalili što su naučili nešto novo. "To su neke stvari koje ja, mogu tako reći, imam u malom prstu, ali mislim da bi trebali biti poznate i široj javnosti. Drago mi je da mi se ukazala prilika da na taj jedan drugačiji način progovaram o Domovinskom ratu, ne samo kroz ove podcaste, filmove, knjige, članke nego i kroz tu jednu edukaciju. Sad me svi ispitaju kada će nešto drugo, hoće li sad možda ići neka edukacija o Vukovaru ili o Bljesku, ali evo zaista puno radim, nadam se da ću uspjeti neke druge aspekte Domovinskog rata obraditi na isti način. Evo, potrudit ću se, dat ću sve od sebe da zadovoljim interes koji je tu", rekao je Borna.

Priznao nam je da je ponekad vrlo kritičan, a nekad manje kritičan prema odnosu medija prema tematici Domovinskog rata. Naglašava kako to ovisi o raspoloženju, ali i o samim medijima. "Mislim da razni mediji na razne načine tretiraju Domovinski rat. Mislim da je tendencija sve bolja i bolja i da je Domovinski rat zaista s vremenom postao u hrvatskom javnom prostoru nešto čemu se posvećuje dovoljno pažnje. Naravno, ja to sve promatram subjektivno kao osoba koja je svaki dan u tome i koja vidi koliko još se može i koliko ja osobno mogu pridonijeti i koliko drugima mogu pružiti", kazao nam je.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Borna Marinić (@domovinskirat.hr)

Zašto je važno da mladi uče o Domovinskom ratu?

Smatra kako je nakon oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču postalo neupitno da je Domovinski rat bio obramben i oslobodilački te ono najbitnije, bio je čista borba protiv jedne srpske ideje. "Ako me nešto žulja, onda je to ono uglavnom što ne vidimo Domovinski rat podjednako često. Uglavnom je to kada je obljetnica Vukovara i obljetnica Oluje, a onda između nekakva rupa. I volio bih da se ta rupa upotpuni i da se tu malo više posveti prostora nekim drugim stvarima. Domovinski rat nije se vodio samo u Vukovaru i nije to bila samo Oluja nego puno nešto kompleksnije i šire", kazao je.  

Na pitanje kako bi mladimo objasnio zašto ja važno da znaju detalje iz Domovinskog rata odgovorio nam je kako kada odlazi po školama njegov stav nije baš po volji profesora. "Kažem mladima da se ne trebaju zamarati s faktografijom te da ne moraju znati kada je donesen prvi Ustav i kada je proglašena neovisnost, kada se je dogodilo ovo, kada se je dogodilo ono ili stroge definicije. Bitno je da shvate tu jednu poruku, što se točno događalo, zašto se događalo, da jednostavno uzročno posljedične veze nekako uspiju pohvatati i da shvate da ova država u kojoj danas žive nije dobivena tek tako za nekim zelenim stolom, da uopće nije dobivena, da je izborena uz veliku žrtvu, uz puno krvi i da su mnogi položili živote za nju", rekao je.

Naglasio je da kada piše ili snima, da to ne radi zbog heroja o kojima piše već zbog generacija koje dolaze kako bi bili svjesni da žive u ljepšem i komfornijem vremenu zbog branitelja koji su dali svoje živote za to. "Oni su zacementirali temelje, a mi sada moramo graditi nešto zdravo, nešto čisto i odnositi se prema ovome što imamo, prema ovom društvu s odgovornošću", kazao je mladi povjesničar.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Borna Marinić (@domovinskirat.hr)

Obrazovanje mladih o temi Domovinskog rata

 "Nisam iskreno uključen izravno u obrazovni sustav, nisam profesor u školi, ali puno pričam sa profesorima i shvaćam da zapravo do njih samih ovisi koliko će Domovinski rat biti obrađen. To gradivo uvijek dolazi na kraju šolske godine, može ga se lako i zaobići. Sad je pitanje koliko će se posvetiti vremena tim zaostacima, a koliko Domovinskom ratu. No, Domovinski rat je razdoblje u kojem je stvoreno ovo društvo u kojem živimo i mislim da mu se treba zapravo najviše pažnje posvetiti. Znam da je nekima nekada teško pričati o Domovinskom ratu u tom smislu što su možda više nacionalni razredi i gledaju kako će koji učenik prihvatiti neke teze koje oni iznesu na tom satu. Ako se dovoljno podkrijepe a činjenicama, mislim da tu ne bi trebalo biti nekih problema i divim se tim profesorima", kazao je.

Borna je dodao kako je on kao znanstvenik u konformnoj situaciji. "Neću upirati prstom u njih jer ne bih htio da ovo ispadne kao da ja sad njih nešto špotam, nego jednostavno velik je teret na njihovim leđima", kazao je. Naglašava kako je svjestan da je žrtva Vukovara najzanimljivija ratna priča, ali dodaje kako u svemu tome ima jako puno osobnih priča ljudi koji su svatko na svoj način doživjeli tragediju. "Mislim da bi se trebalo pričati o Domovinskom ratu u raznim aspektima, od toga da su njemu sudjelovale nacionalne manjine, ali i žene. Posebno kad pričamo o nacionalnim manjinama, brojni Srbi su branili Hrvatsku i to je jedna jako zanimljiva tema te je prijeko potrebno naglasiti da to nije bio etnički sukob. To je bio sukob dviju ideja, jedne o stvaranju Hrvatske i druge o stvaranju Velike Srbije. Nisu svi Srbi željeli Veliku Srbiju", rekao nam je.

Isplivala izjava srpskog vojnika kod Drniša: 'Toliko smo jaki da Hrvati mogu samo izgubiti'

U javni prostor je, naglašava Borna, važno i staviti teme žrtve svećenika u ratu. Naglasio je kako klinci zapravo ne znaju gdje su se vodile bitke u Domovinskom ratu. "Jedan gardist je svoju kćer kad je došla iz škole pitala da mu pokaže gdje je bio rat u Hrvatskoj na karti i ona je pokazala Vukovar. Rat se vodio na frontama od Vukovara preko Karlovca pa do Like i Dalmacije ta na kraju Dubrovnika. Htio bih da se stekne dojam da je to zaista bio jedan oružani sukob širokih razmjera i da se taj karakter Domovinskog rata koji je bio obrambeni rat i na koncu oslobodilački, promatra u tom kontekstu", zaključio je.