Mišetić o presudi Stanišiću i Simatoviću: Ovo je posljednja prilika u Haagu za utvrđivanje kaznene odgovornosti dužnosnika Srbije

Jovica Stanišić bivši je šef SDB-a MUP-a Srbije, a Franko Simatović bivši zapovjednik Jedinice za specijalne operacije (JSO) SDB-a. Tužiteljstvo ih tereti da su između 1991. i 1995. sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija Hrvatske i BiH radi uspostavljanja etnički čiste srpske države.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik Haškog tribunala, u listopadu je objavio da je završilo saslušanje svjedoka nekadašnjim čelnicima Službe državne sigurnosti. Ponovljeno suđenje počelo je 13. lipnja 2017., a tijekom sudskog postupka saslušan je 51 svjedok tužiteljstva i 29 svjedoka obrane dvojice optuženih. MICT je priopćio kako se prvostupanjska presuda očekuje u prvoj polovici 2021. godine.

"Ne mogu nagađati kako će suci odlučiti u ovom slučaju. Stanišić i Simatović su u prvom suđenju oslobođeni, a oslobađajuće presude ukidane su u žalbenom postupku. Stoga me ne bi iznenadilo da su ponovno oslobođeni. Slučaj je od velikog interesa za mnoge, jer do sada nije utvrđeno da su bilo koji dužnosnici Srbije odgovorni za zločine u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. Ovo je posljednja prilika za utvrđivanje u Haagu kaznene odgovornosti službenika Srbije", istaknuo je za portal Direktno Luka Mišetić, odvjetnik hrvatskih generala u Haagu.

O tome bi li agresija na Hrvatsku i BiH od strane Srbije napokon mogla dobiti sudski epilog, Mišetić je naglasio kako bi to bilo od povijesne važnosti za utvrđivanje činjenice da je Srbija bila izravno umiješana u zločine u Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini.

"Ako bi Stanišić i Simatović bili osuđeni za zločine počinjene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, bila bi to prva presuda u Haagu koja bi utvrdila da su dužnosnici Srbije bili izravno uključeni u počinjenje zločina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. To bi, naravno, bilo od velike povijesne važnosti za utvrđivanje umiješanosti Srbije u počinjenje zločina", istaknuo je naš sugovornik.

U čemu je razlika od optužnice za UZP za hercegovačku šestorku

Poznati odvjetnik je otkrio je i misli li da će politika ovdje uplesti prste.

"Ne želim iznositi takvu optužbu jer nemam nikakve dokaze koji potkrepljuju tvrdnju da bi na suce mogli utjecati politički akteri. Prvostupanjski suci u prvom suđenju oslobodili su Stanišića i Simatovića, dok su žalbeni suci poništili oslobađajuće presude. Volio bih misliti da to pokazuje da sustav funkcionira", rekao je.

Objasnio je i po čemu je ova optužnica drugačija od one za UZP za hercegovačku šestorku te je li u redu izjednačavati ulogu Hrvatske i Hrvata te ulogu Srbije u BiH? Budući da, prema ovome, ispada da su obje zemlje činile udruženi zločinački pothvat, očito je da tu nešto ne štima.

"Ovaj se slučaj razlikuje od slučaja hercegovačke šestorke jer se ovdje službenici Srbije terete kao izravni sudionici UZP-a, dok u slučaju hercegovačke šestorke nisu optuženi službenici Republike Hrvatske. Do sada u Haagu nije utvrđeno da su bilo koji dužnosnici Srbije bili članovi UZP-a u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini, dok se u presudi protiv hercegovačke šestorke dužnosnici Republike Hrvatske spominju kao članovi UZP-a", istaknuo je Mišetć.

"To je očito perverzija povijesti, naime, da su hrvatski dužnosnici bili umiješani u zločine u Bosni i Hercegovini, dok srpski dužnosnici nisu. Što je to što su dužnosnici Republike Hrvatske radili u Bosni i Hercegovini, a što nisu činili službenici Srbije? Ništa, naravno", dodao je.

"Službenici Srbije bili su uključeni u počinjenje zločina, a nema dokaza koje je ICTY naveo u prilog tvrdnji da su hrvatski službenici bili uključeni u počinjenje zločina. Stoga bi oslobađajuće presude za Stanišića i Simatovića samo naglasile apsurdnost optužbi protiv predsjednika Franje Tuđmana, ministra Gojka Šuška i generala Janka Bobetka u presudama protiv hercegovačke šestorke", zaključio je Mišetić.