Mirovinski fondovi u gubicima zbog korone; Jakovčević: Nacionalizacija drugog stupa nije rješenje, ali...

Rušenje domaćih i globalnih financijskih tržišta, ali i gospodarski pad koji će zasigurno uslijediti, utječe i na državne prihode, javne dugove, ali i na mirovinske sustave diljem svijeta.

Mirovinski sustav  u Hrvatskoj funkcionira na bazi prvog stupa u rukama države i drugog stupa koji ovisi dosta i o vrijednosti državnih obveznica, ali i dionica. Država je već najavila kako neće smanjivati mirovine, ali će proračun sigurno ići u deficit te će doći do pojačanog zaduživanja, a u tom slučaju se postavlja pitanje kako osigurati likvidnost u državi te kako spriječiti veliki porast javnog duga.

Jedno od mogućih rješenja koji se spominju, a koje bi moglo amortizirati udar na javne financije i na javni dug je u nacionalizaciji drugog mirovinskog stupa. Određeni ekonomisti zagovaraju nacionalizaciju drugog stupa kako bi država osigurala proračun, ali i smanjila eventualni porast javnog duga. Kritičari privatnih mirovinskih fondova napominju i kako se drugi stup isplati samo bankama i onima koji upravljaju fondovima, ali ne i građanima te kako će mlađe osobe imati značajno manje mirovine jednog dana.

Mirovinski fondovi su od svog uvođenja u Hrvatsku bili pod više "udara", pogotovo u vrijeme gospodarske krize nakon 2008. godine. Prema nekim izvorima tada se vrijednost mirovinske štednje u Hrvatskoj spustila za čak 40 posto, a za njen oporavak je trebalo čak tri godine. Druga kriza bila u vrijeme posrnuća Agrokora, tada se pokazalo i kako su mirovinski fondovi gubili novac u pogrešnim ulaganjima. Mirovinski fondovi su također često i kritizirani zbog toga što previše ulažu u državne obveznice pa ispada da se zapravo država zadužuje kod njih, a često su i ulagali u neprofitabilne državne tvrtke koje su na kraju ponovno spašavane državnim novcem.

Novi gubici uzrokovani pandemijom virusa

Posljednja kriza uzrokovana eksternim šokom globalne pandemije je ponovno dovela mirovinske fondove u gubitke. Sredinom ožujka došlo je do pada prinosa mirovinskih fondova za otprilike oko 10 posto, čime su fondovi u dva tjedna izgubili gotovo cijelu dobit u 2019. godini. 

Pokazatelj MIREX ponajbolje govori o kakvim gubicima se radi. Tako je na dan 1. travnja pokazatelj MIREX A imao vrijednost 135.5036, MIREX B 251.3184, a MIREX C 134.3755.  Za usporedbu na početku godina, na datum  1. 1. MIREX A je imao vrijednost 152.3762, MIREX B 265.2313, a MIREX C 136.0230. Vidljivo je kako se radi o gubicima u sve tri vrste fondova.

Inače, ulaganja mirovinskih društava u Hrvatskoj podijeljena su u tri tipa fonda koji se razlikuju po riziku i očekivanim prinosima, odnosno po investicijskim strategijama. Tako su fondovi tipa A najrizičniji, ali i s najvišim očekivanim prinosima. S druge strane fondovi tipa C su najmanje rizični odnosno s najmanjim očekivanim prinosima. Fondovi tipa A uglavnom ulažu u dionice, a fondovi tipa C u državne obveznice, dok su fondovi tipa B mješovitih ulaganja.

Zanimljivo je kako su iz Raiffeisen mirovinskog fonda prije nekoliko dana komentirali trenutne gubitke.

"Svaki pad prinosa mirovinskog fonda nije ugodan za njegove članove. Međutim, mirovinska štednja je dugoročan plan koji  ima za cilj izgraditi našu financijsku stabilnost i sigurnost.  Pri izradi svakog dugoročno financijskog plana, uvijek se uzimaju u obzir razdoblja nestabilnosti na tržištu. Iako nestabilnost tržišta ponekad može biti ekstremna, ulaganje na dulji rok je najbolja strategija jer financijska tržišta jednostavno imaju dugoročnu tendenciju rasta", poručili su iz fonda budućim umirovljenicima, a dodali su i :"Moguće je da će vrijednost udjela dobrovoljnog mirovinskog fonda još padati isto kao što je moguće da je danas vrijednost najniža u cijeloj krizi. Nezahvalno je špekulirati o trenutku postizanja najniže vrijednosti. Dakle, trenutne odluke trebale bi se temeljiti na dužini horizonta ulaganja".

Jakovčević: Fondovi trebaju kupovati državne obveznice u ovim trenucima

Za komentar budućnosti mirovinskih fondova pitali smo ekonomskog stručnjaka Dragu Jakovčevića.

Jakovčevića smo pitali što misli o ideji nacionalizacije drugog mirovinskog stupa u ovoj situaciji.

"To je uvijek bila jedna od ideja. Mnogi su se ekonomisti zalagali, među njima i ja, da se popravi taj sustav drugog stupa po uzoru na druge zemlje. Tu je prvenstveno bio problem netransparentnosti, nereprezentativnosti, a sve je bilo javnosti vidljivo u slučaju Agrokor, onda smo tek vidjeli koliko su oni novca izgubili. Prirodno je i da sada mirovinski fondovi gube prinose, budući da su pali dionički indeksi diljem svijeta, a i u Hrvatskoj. Gubici se naravno događaju u onom najrizičnijem portfelju koji bi trebao služiti za mirovine najmlađih članova društva pa treba napraviti analizu svih portfelja i izračunati koliko je utjecaj tog portfelja na druga dva", rekao nam je Jakovčević u razgovoru i dodao kako ništa nije zabrinjavajuće u ovom trenutku te da već postoje naznake oporavka dioničkih indeksa diljem svijeta, što bi trebalo značiti da investitori vjeruju u oporavak svjetskog gospodarstva nakon kraja pandemije. 

Ekonomski stručnjak za Direktno kaže da ne treba trenutno razmišljati o idejama poput nacionalizacije drugog stupa, ali da se treba konačno otvoriti javna rasprava o načinu funkcioniranja drugog stupa.

"Treba otvoriti javnu raspravu o drugom mirovinskom sustavu. Treba postavljati pitanja o tome je li se optimalno upravljalo mirovinskim fondovima, jesu li prinosi mogli biti veći, jesu li konzervativno upravljali tuđim mirovinskim štednjama, jesu li spremni izvijestiti o stvarnim gubicima, je li imovina precijenjena te jesu li spremni prihvatiti nekakav dodatni nadzor od strane stručnjaka. Glavno pitanje koje se postavlja je u svrhovitosti ulaganja u mirovinske fondove. Razlog njihovog postojanja po osnivačkom aktu je u kapitaliziranju štednje i povećanju mirovina, a oni bez pomoći države ne mogu osigurati isplaćivanje mirovine", istaknuo je Jakovčević i dodao: "Trenutno nije vrijeme za nikakve nacionalizacije drugog mirovinskog stupa, ali je vrijeme da u ovim trenucima mirovinski fondovi povećaju kupnju državnih obveznica. To bi trebala raditi i Hrvatska narodna banka, a ona je već pokazala kako to zna i hoće. Isto bi trebali raditi i investicijski fondovi u vlasništvu banaka. S druge strane, HBOR bi trebao procijeniti potrebe za kreditima za likvidnost i emitirati obveznice s niskim prinosima, a te obveznice bi trebali kupovati i mirovinski fondovi. Korist bi bila i za poduzetnike jer ti krediti ne bi trebali imati kamatu veću od dva posto, time bi se potaknulo i hrvatsko gospodarstvo".