MIROSLAV SMETIŠKO: Paket oporavka EU razvit će i moje Zagorje!

Vlada je u srijedu predala zahtjev za sredstva Europskoj komisiji. Kako će Fond solidarnosti pomoći u obnovi potresom pogođenom Zagrebu i okolici?

Godina je za Hrvatsku počela s vrlo pozitivnim prvim, povijesnim hrvatskim predsjedanjem Europskom unijom. Na žalost, uslijedila je pandemija i onemogućavanje slobodnog kretanja stanovništva i gospodarstva, a onda je potres u glavnom gradu i okolici dodatno našim ljudima otežao svakodnevicu.

U vrijeme ove krize, Vlada Andreja Plenkovića uspjela je preraspodijeliti 420 milijuna eura EU sredstava te ih usmjeriti u poduzetništvo i mjere HZZ-a za očuvanje radnih mjesta, kredite za obrtna sredstva putem HAMAG BICRO-a u iznosu od 165 milijuna eura, a osim toga, EU sredstvima smo financirali i nabavu prijeko potrebne zaštitne medicinske opreme u iznosu od gotovo 400 milijuna kuna.

Upravo je hrvatsko predsjedanje dodatni impuls koji je iskoristio predsjednik Vlade kako bi s Europskom komisijom dogovorio više od 600 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za pomoć Hrvatskoj, a za što je u srijedu podnesen i službeni zahtjev. S obzirom na razmjere štete u Zagrebu i okolici te Zagorju, gdje je oštećeno više od 25 tisuća zgrada i kuća, posao koji je prethodio samoj prijavi u Fond iziskivao je iznimnu preciznost procjene ukupne štete, sukladno globalnoj metodologiji procjene tzv. "post disaster needs assesment", a samim time i određeno utrošeno vrijeme. U razmjere štete od ovog potresa, koja je procijenjena na 86 milijardi kuna, uvjerio sam se i tijekom posjete Mariji Bistrici i stubičkom kraju u mojoj Krapinsko-zagorskoj županiji koja se premalo spominje kad su u pitanju štete od potresa, ali će Vlada jednako obnoviti i Zagorje i Zagreb.

Dogovor s Bruxellesom postignut je po modelu 100 milijuna eura avansa koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju već kroz ljeto, a ostatak do kraja godine. Sredstva će se koristiti za obnovu škola i bolnica te osnovne infrastrukture, najam zamjenskih stanova za stanovnike stradale u potresu, troškove raščišćavanja centra grada i područja pogođenih potresom te osnovnog saniranja objekata kulturne baštine. Bitno je istaknuti i činjenicu da je za najamnine građanima na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije za razdoblje do 1. rujna 2021. godine osigurano gotovo 53 milijuna kuna iz državnog proračuna.

Nadalje, iz državnog je proračuna osigurano i 140 milijuna kuna putem javnog poziva za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu te popravak zgrada oštećenih na području Grada Zagreba. Također, u postupku je i ugovaranje zajma Svjetske banke u iznosu od 1,3 milijarde kuna od čega će gotovo 800 milijuna kuna biti utrošeno za obnovu bolnica i više od 300 milijuna kuna za obnovu škola. Ova je Vlada svojim postupcima vrlo jasno poručila svim Zagrepčanima, ali i ostatku domovine da dok će neki "delati", mi ćemo obnoviti!

Kako su EU fondovi pomogli Hrvatskoj i što od njih očekujete u idućih 7 godina?

Ulaskom u Europsku uniju u srpnju 2013. godine, Hrvatska je ušla u novu eru kontinuiranog razvoja i napretka. Uz sve dobrobiti članstva, svakako je najvidljiviji iskorak cijele zemlje u količini pokrenutih i dovršenih projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Od početka članstva iz europskog proračuna primili smo 25,5 milijardi kuna više nego što smo uplatili. Samo u zadnje tri i pol godine uložili smo 1,7 milijardi kuna u zdravstvo, u naše bolnice, 12,6 milijardi kuna u poduzetništvo, 3,8 milijardi kuna u istraživanje i razvoj, 227 milijuna kuna u e-škole te kroz sve spomenuto generirali gospodarski rast i značajno unaprijedili kvalitetu života naših građana.

Vladu Andreja Plenkovića dočekalo je samo devet posto ugovorenosti i samo jedan posto isplaćenosti ukupne alokacije koja nam je bila na raspolaganju iz EU fondova, a u samo tri i pol godine povećali smo ugovorenost na razinu od 94 posto i isplaćenost na 36 posto, a što je još važnije za nas od samih brojki je to da naši građani osjete promjene na bolje u svom svakodnevnom životu. Zajedno s ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Markom Pavićem, obišao sam gotovo cijelu Hrvatsku i moram priznati da se vizura Hrvatske svakim danom mijenja u sve moderniju i razvijeniju europsku zemlju.

Činjenica je da je Hrvatska jedina od svih 27 država članica EU koristila samo jednu financijsku omotnicu, stoga se i naša očekivanja oko nove financijske omotnice svakako oslanjaju na to. U sljedećoj omotnici europska sredstva ponovno želimo koristiti za ravnomjerni regionalni razvoj svih naših krajeva posebno ruralnih, potpomognutih i brdsko-planinskih područja, ali ćemo projekte morati prilagoditi tzv. tematskim ciljevima. To znači da ćemo gotovo trećinu sredstava morati usmjeriti u pametna rješenja, istraživanje i razvoj i gotovo trećinu za klimatske promjene i zaštitu okoliša. Prema tome, gotovo dvije trećine budućih kohezijskih sredstava ići će nam u pametne politike s ciljem razvoja održivog gospodarstva, a ostatak ćemo koristiti za poboljšanu infrastrukturu i dizanje životnog standarda naših građana. To je balans koji se pokušava postići u novom Višegodišnjem financijskom okviru uz napomenu "novog normalnog" u post-korona razdoblju.

Ranije ste radili u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava gdje ste posebno bili angažirani na "Mjerama aktivne politike zapošljavanja". Kakvu mogućnost su one ponudile mladima?

Europski socijalni fond kojim smo upravljali u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava je uz Inicijativu za zapošljavanje mladih te državni proračun, glavni generator pozitivnog trenda opće stope zaposlenosti te je uvelike pridonio i značajnom smanjenju nezaposlenosti mladih koja je s nekadašnjih 52 posto spuštena na 20 posto početkom 2020. godine. S kolegama s kojima sam radio na predizbornom programu "Biraj bolju budućnost" 2016. godine osmislio sam temelje novog paketa mjera aktivne politike zapošljavanja koji je kasnije kroz program Vlade implementiran u paket devet mjera pod nazivom "Od mjere do karijere!".

Naša najuspješnija mjera samozapošljavanja je s 35.000kuna, na početku mandata, podignuta na 70.000 kuna u 2019., 100.000kuna u 2020. godini te ćemo je povećati na 130.000 kuna bespovratnih sredstava u sljedećem mandatu. Time potičemo sve, a naročito mlade ljude, na ostvarivanje svojih poduzetničkih ideja i to unutar granica domovine.

U 2018. ministar Pavić povjerio mi je vođenje nacionalne kampanje "Zaposli se u Hrvatskoj!" gdje smo kroz priče već uspjelih poduzetničkih primjera željeli potaknuti i ostale potencijalne mlade poduzetnike diljem Hrvatske da pokrenu vlastiti posao uz bespovratni poticaj. Time ostvaruju boljitak za sebe i svoje obitelji, ali i daju dodatni zamah našem gospodarstvu budući da su mikro i mali poduzetnici žila kucavica svake države. Ponosno mogu istaknuti kako je kampanja pridonijela korištenju mjera i pokretanju više od 20 tisuća poduzetničkih ideja do danas! Dio aktivnosti kampanje uključivao je i po prvi puta kontakt sa svih 150 tisuća nezaposlenih u tom trenutku s ciljem predstavljanja svih mogućnosti zaposlenja uz pomoć mjera.

Proces sam nastavio pratiti kao član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje gdje kontinuirano analiziramo hrvatsko tržište rada i prilagođavamo paket potrebama nezaposlenih i zaposlenih ljudi u Hrvatskoj.

Ova Vlada osigurava jednake mogućnosti za sve, za Marka u Dalmatinskoj zagori, za Ivana u Đakovu kao i za Petru u Rijeci ili Zagrebu.

Mogu li EU fondovi biti poticaj mladima za razvoj gospodarstva?

EU fondovi itekako mogu biti i zaista jesu poticaj mladima za razvoj njihovih ideja, a time i gospodarstva u cjelini. Unutar Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kojim upravlja ministarstvo u kojemu radim, alocirano je više od pet milijardi kuna bespovratnih sredstava upravo za omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva,  rast i razvoj malih i srednjih poduzeća kao i poticanje njihove inovativnosti i konkurentnosti.

Uvijek posebno rado ističem "gaming" industriju u Novskoj koju pratim od samih početaka i koja je pravi primjer kako mladi ljudi u malim sredinama trebaju samo malo poticaja za vrhunske rezultate. Domaća industrija videoigara bilježi rast od čak 50 posto u prihodima i broju zaposlenih, zapošljava tisuću kreativaca i programera te izvozi 99 posto svojih proizvoda. Upravo zbog toga sam ponosan što je ovaj projekt jedan od nositelja budućeg gospodarskog razvoja Hrvatske koji smo stavili u plan naše nove višegodišnje financijske omotnice 2021-2027. Vlada je već dala podršku prvom  "gaming" inkubatoru u Hrvatskoj, a daljnji je plan razvoj dodatnih sadržaja koji će stvoriti najbolje uvjete za razvoj te industrije u ovom dijelu Europe. Uvjeren sam da je to industrija budućnosti te ću se zalagati da se izgradi prvi "gaming" centar u Hrvatskoj. U prioritetima za idući mandat je i dodatnih 350 milijuna kuna za inovacije uključujući i razvoj industrije videoigara.

Vaše ministarstvo zaduženo je i za regionalni razvoj Hrvatske. Kao rođeni Zagorec sigurno posebno pozorno pratite situaciju u Krapinsko-zagorskoj županiji, primjećujete li promjenu?

Ravnomjerni regionalni razvoj svih naših krajeva jedan je od glavnih ciljeva ove Vlade. Kako bismo potaknuli razvoj manje razvijenih područja Hrvatske poput potpomognutih područja i brdsko-planinskih područja uz europska sredstva u zadnje tri i pol godine uložili smo 1,7 milijardi kuna nacionalnih sredstava u poduzetništvo, otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života naših ljudi.

Planom opravka "Nova generacija EU" za Hrvatsku je naveden iznos od 10 milijardi eura. Uz plan oporavka, pregovaramo i o novom višegodišnjem financijskom okviru iz kojega očekujemo iznos sličan sadašnjoj omotnici, dakle oko 10 milijardi eura. U idućih sedam do deset godina to je ukupan iznos od više od 20 milijardi eura što je dvostruko više nego danas, a značajan dio tih sredstava bit će usmjeren upravo u razvoj općina, gradova i županija. Time će i ulaganja u Zagorje biti znatno pojačana.

U mandatu ove Vlade na području Krapinsko-zagorske županije kroz nacionalne programe iz državnog proračuna izdvojeno je ukupno 74 milijuna kuna za 220 projekata. Usporedbe radi, u razdoblju 2012.-2015. za Krapinsko-zagorsku županiju izdvojeno je 11,8 milijuna kuna za svega 63 projekta. Sve navedeno mogu posvjedočiti i na primjeru moje općine Lobor, koja se u proteklih četiri godine pretvorila u veliko gradilište koje će rezultirati još ljepšim i kvalitetnijim sadržajima za sve Loborke i Loborce. Moje Zagorje napokon je dobilo potrebnu pozornost što je najvidljivije kroz novi izgled gradskih središta i obogaćenu turističku ponudu. Sve su češći primjeri zamjena gradskih prebivališta za one zagorske, a Zagorje je postalo i omiljena vikend destinacija Zagrepčana, ali i ljudi iz drugih krajeva.