Ministru Medvedu od dvojke do čiste petice za rad, svi mu ipak priznaju otvaranje Ministarstva prema braniteljima

Umirovljeni brigadni general Tomo Medved izabran je na čelo Ministarstva branitelja u dosta dramatičnim okolnostima. Nakon ostavke tadašnjeg ministra Mije Crnoje zbog afere s lažnim prebivalištem, trebalo je proći više od mjesec i pol dana do imenovanja Medveda. U međuvremenu se spekuliralo s nizom imena, a tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko istaknuo je kao kandidata glavnog tajnika stranke Milijana Brkića. To je ponovno aktualiziralo pitanje Brkićeve diplome kao plagijata.

Nakon što se Brkić sam povukao, izbor Medveda pozdravljen je sa svih strana. Podržan je od braniteljskih udruga i od Hrvatskog generalskog zbora jer je riječ o dragovoljcu Domovinskog rata koji se uključio u obranu Hrvatske još 1990., a rat je proveo u 1. gardijskog brigadi 'Tigrovi' na bojišnicama diljem Hrvatske. Za Medveda kažu da je jedini hrvatski general koji je potekao iz naroda jer je besprijekornu vojnu karijeru izgradio kao običan vojnik, bez ikakvog vojničkog 'pedigrea'.

Čim je stupio na dužnost najavio je da će otvoriti Ministarstvo prema braniteljima kako bi mogli sudjelovati u njegovu radu i rješavanju akutnih problema. "Ključno je poslati poruku braniteljima kako njihov doprinos i žrtva nisu zaboravljeni te da će od sada imati sugovornika u Ministarstvu", poručio je tada Medved i najavio donošenje jedinstvenog Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji kao i donošenje nacionalne strategije za očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja.

Prošlo je gotovo dvije godine i četiri mjeseca od kad je stupio na ministarsku dužnost, novi Zakon o braniteljima stupio je na snagu u prosincu 2017., stoga je vrijeme za prve ocjene njegova rada i postignuća u proteklom razdoblju.

Ministru 'čista petica'

Predsjednik zagrebačke HVIDR-e Ante Tandara ministru Medvedu daje 'čistu peticu' jer se, smatra, istinski primio rješavanja problematike cjelokupne populacije hrvatskih branitelja. Kao najveće postignuće ističe donošenje novog Zakona o braniteljima kao i brigu za zdravstvenu skrb u obliku preventivnih sistematskih pregleda.

"Novim je Zakonom ispravljena nepravda prema mnogim hrvatskim braniteljima u prošlosti zbog kojih je i došlo do njihova prosvjeda u Savskoj", podsjeća Tandara koji je zadovoljan 'otvorenim vratima' Ministarstva prema braniteljima jer su djelatnici predvođeni ministrom spremni na komunikaciju i pružanje pomoći.

Pozitivnim ocjenjuje i mjere kao što su vraćanje branitelja na tržište rada, a pozornost bi trebalo, upozorio je, posvetiti i hrvatskim braniteljima koji su još u sustavu MORH-a i MUP-a, posebice prilikom njihova odlaska u mirovinu.

Rješavanje  'repova' još iz rata

Nezavisni saborski zastupnik i član saborskog Odbora za ratne veterane, umirovljeni general Željko Glasnović, ministra Medveda ocjenjuje školskom trojkom jer je, napominje, Ministarstvo branitelja isto "odraz države i administrativne anarhije koju smo naslijedili iz bivšeg sustava". Upozorava kako smo od početka radili neispravno jer nismo imali spremnu i obučenu vojsku nego naoružane civile. "Nismo imali centralizirani sustav u vojsci koja se stvarala u hodu i improviziralo se na svim razinama. A sada se ti repovi rješavaju", kaže Glasnović.

"Gospodin Medved se od stresa razbolio jer radi jako težak i osjetljiv posao. Ako meni svaki tjedan dolazi desetak bivših branitelja koji traže rješavanje svog statusa, mogu zamisliti što se događa na strateškoj razini, u Ministarstvu branitelja", rekao je naš drugi sugovornik.

"Novim zakonom upotrijebljene su i neke retroaktivne mjere jer se neke stvari nisu na vrijeme riješile. To nije krivica ministra, ta nas je situacija zatekla nakon rata. Ministar je proaktivno pristupio rješavanju administrativnog kaosa naslijeđenog iz Domovinskog rata", rekao je Glasnović koji smatra da ima prostora za napredak: "ali to nije posao samo Ministarstva branitelja nego je potrebna sinergija i drugih ministarstava kako bi se riješili problemi".

Nije do kraja riješen status pripadnika HVO-a

Više od osam tisuća zahtjeva za priznavanjem statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) u prvih pet mjeseci nakon stupanja na snagu novog Zakona kojim je ponovno omogućeno pokretanje te procedure, nije iznenadilo Glasnovića koji je očekivao i veći broj zahtjeva. Međutim, bivši zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) nije zadovoljan kako je riješen status njegovih pripadnika i smatra to velikom nepravdom: "jer da nije bilo HVO-a danas ne bi bilo ni Federacije u BiH, a niti hrvatske države".

"Ako možemo plaćati desetke tisuća penzija u Srbiji, ako smo plaćali desetke i desetke tisuća mirovina partizanima, kakav je onda problem s tih šest i pol tisuća pripadnika HVO-a", pita Glasnović.

Zaključuje kako se mora ubrzati i pojednostaviti procedura za priznavanje HRVI-ja jer je ista prekomplicirana i preduga zbog čega će se ljudi ponovno razočarati i izgubiti povjerenje u sustav.

Novi Zakon o braniteljima kao hrabar iskorak

Savjetnik predsjednice za branitelje Ante Deur rad ministra Medveda ocjenjuje jako dobrim te smatra da kvalitetno obavlja svoj posao. "Prije svega je važno napomenuti kako je Ministarstvo uistinu postalo Ministarstvo hrvatskih branitelja i to u punom smislu toga naziva. Izdvojio bih kvalitetan dijalog između ministra i njegovih suradnika te hrvatskih branitelja, stradalnika i članova njihovih obitelji", rekao je Deur.

Novi Zakon o braniteljima je, smatra, hrabar iskorak naprijed u hrvatskom društvu putem kojeg će se "pomoću službenih institucija pružiti potrebna njega i skrb za svakog hrvatskog branitelja".

Podcijenjen mogući broj zahtjeva

Poznati psihijatar koji se već godinama bavi PTSP-om i braniteljskom populacijom i bivši pomoćnik ministrice hrvatskih branitelja Jadranke Kosor, dr. Herman Vukušić, vrlo je kritičan prema ministru i njegovu timu. Smatra kako ministar i stručne službe Ministarstva nisu dovoljno precizno predvidjele mogući broj zahtjeva za statusom HRVI-ja jer su još u ožujku tvrdili kako ne očekuju više od njih pet tisuća. Kako je ta brojka znatno premašena, dr. Vukušić upozorava kako bi sve to u konačnici moglo dovesti do znatno većeg socio-ekonomskog opterećenja na sustav socijalne i mirovinske skrbi od očekivanog.

Dr. Vukušić je iznenađen i terminima ‘zakonske zapreke’ i ‘ispravljanje nepravde prema oboljelim braniteljima’ koju koriste ministar i njegovi suradnici kada se referiraju na Zakon o braniteljima iz 2004. kojim je definiran rok za podnošenje zahtjeva za reguliranje statusa HRVI-ja temeljem bolesti.

"Oni bi prvi trebali znati da je Ustavni sud još 2010. godine ustvrdio kako je razdoblje od 12 mjeseci od stupanja na snagu Zakona o pravima branitelja iz 2004., dostatno s aspekta pravne sigurnosti te je u suglasnosti s načelima vladavine prava i jednakosti", podsjeća dr. Vukušić. Napominje kako je Ustavni sud tada naglasio kako je riječ o medicinskom pitanju, a svjetska vojna medicina je za većinu bolesti (izuzev PTSP),   kao moguću posljedicu rata postavila rok od jedne do sedam godina.

Hrvatska uvučena u socijalno-medicinski eksperiment

"Medvedovim zakonom Hrvatska je tako dovedena u situaciju da provodi svojevrsni socijalno-medicinski eksperiment, jer niti jedna druga zemlja na svijetu ne prepoznaje bolest kao posljedicu rata nakon 23 godine. Isto tako, najveće nepravde spram oboljelih branitelja su velikom većinom ispravljene još 2004., kada su usvojeni svi zahtjevi s dvije konvencije oboljelih branitelja kako bi po pravima i primanjima bili izjednačeni s ranjenim suborcima", ističe dr. Vukušić.

Posebno je nezadovoljan što će na temelju stručne procjene u kliničkim uvjetima o uzročno-posljedičnoj vezi između bolesti i sudjelovanja u Domovinskom ratu, branitelji prema postojećoj zakonskoj regulativi, imati samo privremena rješenja na osnovu kojih neće moći konzumirati većinu svojih prava kao ratni vojni invalidi. Dakle, kako je pojasnio, bez obzira na stručnu liječničku i kliničku procjenu, branitelji će morati tri godine ići na komisiju i tek nakon toga će dobiti trajno rješenje kojim im se priznaje status HRVI-ja.

Loš krizni menadžment

Upozorava kako nikada kao danas ostatak hrvatskog društva nije bio toliko otuđen od braniteljske populacije, a tomu je uzrok, smatra, i to što branitelji nemaju kvalitetne predstavnike svojih problema i interesa. Uvjeren je kako će daljnji populistički pristup nekolicine 'samoljubivih' predstavnika braniteljskih udruga samo produbiti taj jaz, što ministar Medved i njegovi bliski suradnici, ističe, uopće ne razumiju.

Na sve to još dodaje i loš krizni menadžment ministra kao i nedavnu aferu s novinarom portala 'Index' zbog koje bi, uvjeren je: "u svakoj afričkoj državi kao ministar morao dati ostavku".
"Stoga, ako uzmem u obzir njegovu angažiranost na terenu u smislu čestog formalnog i neformalnog druženja s braniteljima te vojnički duh koji dijelimo kao braća po oružju, dajem mu ocjenu: dovoljan", rezolutan je dr. Vukušić.

Nikad temeljitije rađen Zakon

Sam ministar Medved je, moramo priznati, jedan od rijetkih ministara koji se odazvao našem pozivu na razgovor. U drugim ministarstvima smo se natezali s njihovim službama za odnose s javnošću koje su redovito kasnile s odgovorima na naše novinarske upite.

Ministar nam je u uvodu razgovora istaknuo kako su novim Zakonom o braniteljima i članovima njihovih obitelji, kroz snažno zakonsko uporište te obuhvaćanjem svih hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir, htjeli odati priznanje njihovoj žrtvi i osigurati zaštitu digniteta Domovinskog rata.

"Nikada nije temeljitije rađen Zakon od ovoga jer smo napravili analizu i simulaciju svih pokazatelja i tek onda donosili konkretne mjere uključujući i analizu financijskih učinaka kako bi iste bile provedive i prihvatljive za proračun. Oformili smo 11 projektnih skupina u kojima je na izradi Zakona sudjelovalo 500 ljudi raznih profila, a među njima su bili i predstavnici udruga", rekao nam je ministar.

Komentirajući velik broj zahtjeva za priznavanje statusa HRVI-ja, ministar je istaknuo kako ih je četiri tisuće kompletirano, kao i da je od 2006. do 2017., sedam tisuća hrvatskih branitelja podnosilo zahtjeve koji su odbijani jer im je dosadašnji Zakon priječio reguliranje tog statusa. "Konačna brojka bit će ona koju će utvrditi medicinski vještaci, no vidljivo je da je najveći broj zahtjeva zaprimljen u prva četiri mjeseca od stupanja Zakona na snagu i sada je u opadanju", napomenuo je.

Ispravljanje nepravdi

"Kada govorimo o ispravljanju nepravdi onda treba znati da je od 2006. do 2018., umrlo 53 tisuće branitelja, a od toga ih je samo 17 posto imalo status HRVI-ja. Samo je u prošloj godini umrlo 3.570 branitelja, a od toga tri tisuće nije imalo taj status", rekao nam je ministar.

Naglasio je i kako trenutno imamo 82 tisuće branitelja koji nemaju ni status HRVI-ja, nisu u mirovini te nemaju nikakva stalna primanja. Jedna od mjera novog Zakona je uvođenje naknade za nezaposlene hrvatske branitelje.

"Morate znati da smo mi prvi napravili temeljitu analizu stanja u braniteljskoj populaciji prema čitavom nizu kriterija; materijalnom, starosnom, obrazovnom i dr. te da prvi put imamo potpuni pregled situacije. Svaku mjeru smo kreirali tako da je možemo realizirati i uz potporu Vlade i premijera osigurali smo 400 milijuna više u ovoj godini, dok ćemo u 2019., imati čak 700 milijuna kuna više na raspolaganju nego u 2017. godini", ističe ministar.

Braniteljima dostupni na području cijele Hrvatske

Naglašava i partnerski odnos s udrugama proisteklima iz Domovinskog rata, braniteljima i stradalnicima kojima su, kaže, postali dostupni ne samo u Ministarstvu nego na cijelom teritoriju Hrvatske i to kroz urede državne uprave na razini županije. Tako se sve mjere propisane Zakonom rješavaju u prvom stupnju u odsjecima za branitelje u županijskim državnim uredima i branitelji više ne moraju kao prije za najelementarnije stvari dolaziti u Ministarstvo.

"Naša je službena evidencija sada dostupna uredima državne uprave kako bi na osnovu nje mogli donijeti potrebna rješenja, a njih je do danas doneseno preko šest tisuća. Naime, javni registar branitelja nije služio ničemu jer su branitelji i pored njega morali ishoditi niz potvrda da bi ostvarili neko pravo", pojašnjava ministar.

Dorada integrirane baze podataka o braniteljima se nastavlja, a u tijeku je i digitalizacija arhivske građe Domovinskog rata iz Ministarstva obrane i MUP-a te Memorijalnog centra Domovinskog rata kako bi se sačuvala i učinila dostupnom u elektronskom obliku, nabraja ministar.

Podsjeća i na prvi veteranski dom u Lipiku, a riječ je o medicinsko-rehabilitacijskom centru kroz koji je prošlo 500 branitelja. Planira se izgradnja veteranskih domova i u Daruvaru, Petrinji, Šibeniku, Sinju i Osijeku. Za njih su alocirana sredstva iz EU-a, a svaki će imati drugačiju namjenu. U nekima od njih bit će organiziran i smještaj za hrvatske branitelje koji su beskućnici ili imaju poteškoća u organiziranju svakodnevnog života.

Usmjeravanje branitelja na tržište rada i preventivni medicinski pregledi

Ministar ističe kako se Zakonom nisu koncentrirali samo na socijalne mjere kao što su reguliranje statusa HRVI-ja nego i na usmjeravanje branitelja prema tržištu rada. U ovoj godini je osigurano 38 milijuna kuna za prekvalifikaciju, stručno osposobljavanje, samozapošljavanje i zapošljavanje kod poslodavaca.

"S Podravkom smo potpisali sporazum o plasmanu proizvoda braniteljskih zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te je u proteklih šest mjeseci potpisano 200 ugovora za plasman 400 tona proizvoda. Potpisan je i ugovor s Pevecom", rekao nam je ministar.

Analizirajući pobol i smrtnost branitelja, Ministarstvo je pokrenulo i mjeru preventivnih medicinskih pregleda te su u 2017. potpisali ugovore s 29 zdravstvenih ustanova, uključujući sve županijske bolnice i KBC-ove. "Uputili smo 65 tisuća poziva braniteljima na preglede i odazvalo ih se 17 tisuća. Čak 45 posto pregledanih je; ili hospitalizirano ili upućeno na daljnju dijagnostičku obradu što govori koliko su te mjere od životne važnosti", napominje ministar, dodajući kako u ovoj godini planiraju provesti 25 tisuća preventivnih medicinskih pregleda.

S obzirom na to da mnogi kritiziraju i pitaju što se radi na istraživanju, otkopavanju i obilježavanju masovnih grobnica iz Drugog svjetskog rata i poraća, a taj je posao također prebačen u Ministarstvo branitelja, ministar nas je pozvao da nazočimo ekshumaciji žrtava iz jedne od masovnih grobnica u zagrebačkim Gračanima kako bi se na licu mjesta uvjerili što i kako rade. Tom prilikom bi nam prezentirali što su do sada napravili i što planiraju.

Poziv smo prihvatili, a članak zaključujemo porukom ministra Medveda kako mu je, od kad je preuzeo tu dužnost, cilj promijeniti odnos hrvatskog društva prema braniteljima kako njihova žrtva nikad ne bi bila zaboravljena, a uloga trajno vrednovana. "Isto tako, ne želimo da se više ikada dogodi situacija da branitelji prosvjeduju ispred svog Ministarstva 555 dana tražeći dijalog, koji je, na žalost, izostao", podsjetio je.

Kako bi ocjena rada Ministarstva i ministra Medveda imala puni legitimitet, pozivamo vas da sudjelujete u našoj anketi i date svoj palac 'gore' ili 'dolje' za ministra. Za to vam je potreban samo jedan 'klik'.