IZJASNITE SE U ANKETI

Ministru Cappelliju priznaje se trud i kooperativnost, no ne i strateško promišljanje

Autor

dd

U našem ciklusu članaka o radu i postignućima ministara aktualne Vlade došao je red i na Ministarstvo turizma i aktualnog ministra Garija Cappelija. Kako se taj HDZ-ovac i bivši gradonačelnik Malog Lošinja snalazi na čelu resora pod čijom je ingerencijom jedan od najvažnijih gospodarskih sektora u Hrvatskoj koji u BDP-u ima udjel od gotovo 20 posto?

21.08.2018. u 12:35
Ispiši članak

Riječ je o jednom od 'prvoboraca' HDZ-a u koji se učlanio 1992. godine te postao šef gradskog odbora HDZ-a Malog Lošinja. Izabran je za gradonačelnika Malog Lošinja u tri mandata, a tu je dužnost obnašao od 2005. do listopada 2016. godine kada je imenovan ministrom turizma.

Dok je bio gradonačelnik istodobno je obnašao i dužnost predsjednika Turističke zajednice Malog Lošinja, a hvale ga da je nizom aktivnosti potaknuo razvoj turizma u tom gradu i od njega napravio vodeću otočku destinaciju u Hrvatskoj.

Cappelli se cijeli život bavio turizmom; od rada u turističkoj agenciji preko osnivanja vlastite turističke agencije do angažmana u Jadranskim luksuznim hotelima tada u vlasništvu Gorana Štroka u kojem je vodio Jadranske luksuzne servise, svojevrsnu turističku agenciju te dubrovačke hotelske kompanije.

Bio je i saborski zastupnik HDZ-a od 2008. do 2011. godine, predsjednik je njihova Odbora za turizam, a bio je i na čelu saborskog Odbora za turizam. Okušao se i u diplomaciji kao hrvatski konzul za gospodarstvu u Trstu.

Političar je bez afera, a navodno ga cijene unutar stranke jer je niz godina uspješno djelovao u Primorsko-goranskoj županiji u kojoj već tradicionalno prevagu drži SDP.

Nepopularni potezi

Za vrijeme njegova mandata povučeni su te najavljeni nepopularni potezi koji su izazvali niz negativnih reakcija i to ne samo od onih kojima će isti ‘udariti po novčaniku’ nego i stručne javnosti. To je u prvom redu ukidanje međustope PDV-a od 13 posto na ugostiteljske usluge i njegovo vraćanje na 25 posto početkom 2017. godine, dok je međustopa zadržana samo za hotelski smještaj. Hrvatska stoga ponovno ima daleko najvišu stopu PDV-a u turizmu u odnosu na konkurentske zemlje na Mediteranu i EU, čime se, ističu kritičari, direktno umanjuje konkurentnost naše usluge smještaja i ugostiteljstva u hotelima i kampovima.

Višestruko povećanje boravišne pristojbe za nautičare, iste je diglo na noge, dok se od iduće godine planira povećanje boravišne pristojbe u iznosu od 25 posto za noćenje u hotelima i drugim objektima u kojima se ona plaća po noćenju, dok privatne iznajmljivače čeka i povećanje paušalnog poreza na dohodak od 15 posto (do sada se po krevetu plaćalo 300 kuna, a nova će cijena iznositi 345 kuna).

Turizam je jedini sektor koji je u Hrvatskoj kontinuirano rastao i u vrijeme najveće krize, dok smo u 2017. ostvarili povijesne rezultate u broju dolazaka i noćenja turista te uprihodili čak 9 milijardi i 493 milijuna eura, što je u odnosu na 2016. bio rast od 10 posto. Ove godine, prema trenutnim podacima, srpanj je imao isti broj turista kao i prošlogodišnji, dok prvi tjedan kolovoza bilježimo jedan posto minusa. Očekuje se da će ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj biti na razini prošlogodišnje s rastom od najviše nekoliko posto.

Rastu turizma u Hrvatskoj zadnjih godina pridonijele su, između ostalog, i političke krize u nama konkurentskim zemaljama kao što su Turska, Grčka, Tunis i Egipat koje su se ove godine aktivno vratile na tržište.

Ocjena -5

Kakav je dosadašnji doprinos Cappellija kao ministra u stvaranju uvjeta za razvoj hrvatskog turizma i poboljšanja njegove kvalitete upitali smo za mišljenje profesora Dragana Magaša s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.

Prof. Magaš jako je pozitivnim ocijenio dosadašnji rad ministra istaknuvši njegov interes za razvoj turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske kao i interes za prelazak iz tzv. marketinškog menadžmenta u destinacijski menadžment.

"Što se stanja u hrvatskom turizmu tiče, držim da kontinuirano treba voditi računa o činjenici da turizam nije gospodarska grana nego tržište i metoda gospodarskog razvoja, stoga je jačanje međuresorne suradnje nezamjenjivo. Čini mi se da u tom dijelu imamo još jako puno posla", rekao je profesor koji već dugi niz godina zagovara drugačije upravljanje turizmom u Hrvatskoj.

"Ministar turizma bi istovremeno trebao biti i jedan od potpredsjednika Vlade ili bi netko od potpredsjednika trebao biti odgovoran za međuresornu suradnju. Tada bi manje pričali o tome da nam se turizam događa", napominje.

Povećanje boravišne pristojbe kao najizdašnijeg prihoda Hrvatske turističke zajednice, prof. Magaš promatra kao nužnost zbog boljeg nošenja s konkurencijom u promidžbenom smislu. "Zadnji sajam na kojem sam osobno nazočio u Berlinu pokazao je kako i gospodarski najrazvijenije zemlje ulažu izuzetno puno u promidžbu svoje zemlje", naveo je.

Glede visoke stope PDV-a od 25 posto u ugostiteljstvu, Magaš ističe kako bi svakako bilo bolje da smo i u tom dijelu bliži konkurenciji, no da aktualnu stopu treba gledati u kontekstu fiskalne situacije u Hrvatskoj.

Podržava ministra u njegovoj inicijativi za povećanjem plaća u turizmu, a osobno smatra kako bi stalni sezonac bio jedno od rješenja za nedostatak radne snage u tom sektoru.

Napominje i da smo do sada donijeli jako puno strateških dokumenata, a među njima i aktualnu Strategiju razvoja turizma do 2020. godine, koja je jednoglasno usvojena u Hrvatskom saboru.

"Ono što treba pozitivno reći za ministra jest njegovo inzistiranje na destinacijskom menadžmentu čime potiče operacionalizaciju navedenog strateškog dokumenta. Ako bi morao ministra ocjenjivati, uvažavajući navedene objektivne momente, ocjena bi bila -5", otkrio je prof. Magaš.

Suradnja odlična, očekivanja velika

Direktor sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK) Želimir Kramarić, podsjetio je kako je turizam najsnažniji pojedinačni gospodarski sektor.

"Investicije su u porastu, poglavito u segmentu hotelijerstva. Tržišna pozicija nam je izrazito povoljna i stabilna, a prepoznati smo po svom moru, prirodi, kulturi, gastronomiji, športašima, prometnoj pristupačnosti, glazbenim festivalima i cijelom nizu drugih atrakcija", rekao je Kramarić te istaknuo da se bez obzira na sve ne smijemo uspavati i ponašati kao da smo dosegnuli vrhunac razvoja.

Smatra kako se moramo okrenuti marketinškom diferenciranju turističkih proizvoda s potencijalom rasta kako bismo se još više odmakli od isključivo destinacije 'sunca i mora' i kroz to pomogli uravnoteženiji regionalni razvoj Hrvatske kroz cijelu godinu. "I to kroz ponudu dodane vrijednosti kao što su nautički, zdravstveni, kongresni, kulturni i pustolovni turizam te cikloturizam i sl. Stoga pozdravljamo i povezivanje svih pet slavonskih županija kao i nekih drugih regija u izgradnji zajedničkih platformi za razvoj destinacija, brendiranje, marketing i promociju", poručio je Kramarić.

Za sve to je preduvjet kvalificirana radna snaga koje nam nedostaje, stoga se iz Gospodarske komore zalažu za uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja i povezivanja s potrebama gospodarstva općenito.

Nadaju se i dugoročnom smanjenju nameta za poduzetnike u turizmu kako bi se približili nama konkurentnim destinacijama. "Suradnja s Ministarstvom turizma i sustavom Hrvatske turističke zajednice je odlična i očekujemo da ćemo kroz tu kvalitetnu suradnju i komunikaciju javnog i privatnog sektora osigurati dugoročnu konkurentnost hrvatskog turizma", zaključio je na kraju Kramarić.

Međusobno suprotstavljene mjere

Saborski zastupnik SDP-a i predsjednik saborskog Odbora za turizam, ekonomist Branko Grčić, bio je apsolutno protiv vraćanja PDV-a u ugostiteljstvu na 25 posto, zbog čega je i organizirao tematsku sjednicu saborskog Odbora za turizam na kojoj su bili i ministar turizma Gari Cappelli i ministar financija Zdravko Marić.

"Bilo je jasno da ministar nije bio za dizanje PDV-a, ali je Vlada bila uporna da se kroz vraćanje stope na 25 posto kompenziraju neke druge mjere u okviru porezne reforme. Tako da odnos prema turizmu nije pitanje samo ministra niti on ovisi samo o njemu nego je riječ o politici cijele Vlade prema tom iznimno važnom sektoru", rekao je Grčić.

"U fazi gospodarskog rasta ne siječete korijene onome što raste, nego ga 'zalijevate', stoga sektor kao što je turizam o kojem mnogo toga u državi ovisi morate cijelo vrijeme 'tetošiti' i poticati, a ne ga opterećivati kao što se to sada radi", smatra naš treći sugovornik.

"Ne znam od čega bi ljudi živjeli od Umaga do Prevlake da nema turizma. Ta monokultura nije dobra, ali to je činjenično stanje. Svi direktno ili indirektno žive od turizma. Stoga PDV nije trebalo dirati, a još se najavljuju i nova opterećenja za turistički sektor", upozorava Grčić.

Smatra pogrešnim višestruko povećanje boravišne pristojbe za nautičare, zbog čega su nautičari burno reagirali. "Iz Ministarstva su tvrdili kako su dosadašnje naknade bile premale te da povećanje neće nikoga otjerati. Istina je da platežna moć tih turista nije upitna, no ljudi sa Zapada jako su senzibilni oko povećanja cijena, posebice ako ne vide zbog čega je do njih došlo, odnosno što im je ponuđeno zauzvrat i to je ključni moment zbog čega je ta odluka bila pogrešna", napominje taj ekonomist.

Protivan je i najavljenom povećanju boravišne pristojbe po gostu te paušalnog poreza za privatne iznajmljivače jer su ljudi počeli investirati i dizati kredite, što će im sada otežati i vraćanje kredita i povrat investicija.

"Ne mogu reći da se ministar ne trudi, ali čini mi se da nedostaje više strateškog promišljanja o budućnosti hrvatskog turizma. Nama ne dolaze godine u kojoj će se ovakvi trendovi rasta nastaviti, nego borba za svakog gosta zbog oporavka nama konkurentnog tržišta", upozorava Grčić.

Načelno je suglasan s novim izmjenama Zakona o ugostiteljstvu kojima je između ostalog, cilj ujednačavanje standarda na tržištu, a samim tim i viša kvaliteta u privatnom smještaju. "Ljudi će morati više ulagati kako bi ispunili određene standarde kategorizacije smještaja, a istovremeno ih se novim nametima destimulira i otežava da to i učine", ističe Grčić te napominje kako te međusobno suprotstavljene mjere koje se donose u turizmu dokazuju kako odgovorni nemaju cjelovitu sliku i ne znaju što zapravo hoće.

Cappelli: Sredstva koja se prikupljaju od boravišne pristojbe vraćaju se u turistički sustav

Na upit Direktnog što bi izdvojio kao postignuća, ministar Cappelli odgovorio nam je kako ne bi izdvajao "jedno postignuće već niz velikih iskoraka koji je hrvatski turizam postigao tijekom proteklog razdoblja".

"Vrlo često se ističe samo turistički promet, ali postoji niz pokazatelja koji imaju puno veću važnost za razvoj turizma, ali i cjelokupnog gospodarstva u destinaciji i na razini Hrvatske, a tu bih svakako istaknuo prihode koji se ostvaruju u turizmu, kao i jačanje turističkog proizvoda. Danas turisti Hrvatsku posjećuju tijekom čitave godine, stvorene su raznolike i kvalitetne ponude koje će privući goste i izvan ljetnih mjeseci, povećana je prosječna potrošnja gostiju a to je sve rezultat dugotrajnog rada. Bilo da je riječ našem nagrađivanom sustavu eVisitor, najboljem promotivnom spotu, razvoju cikloturizma na kontinentu, stavljanju fokusa na posebne oblike turizma u našim razvojnim i promotivnim aktivnostima i potporama, projektu brendiranja Slavonije i Baranje, pozicioniranju Hrvatske kao aviodestinacije, otvaranju prema dalekim tržištima, to su sve projekti koji su započeti i koji već daju rezultate i koji će i u budućnosti omogućiti nastavak uspjeha hrvatskog turizma".

Dodao je kako je Vlada na čelu s predsjednikom Plenkovićem prepoznala važnost turizma za Hrvatsku te da im je cilj potaknuti cjelokupni gospodarski razvoj pri čemu turizam ima veliku ulogu kao pokretač.

"Redovito razgovaram s kolegama iz Vlade o turističkim projektima i vjerujem da ćemo valorizirati projekte koji nisu pokrenuti već godinama. Ovog listopada u vrijeme održavanja Dana hrvatskog turizma na Hvaru imat ćemo i sjednicu Vlade gdje ćemo se još jednom dotaknuti važnosti turizma za zemlju s posebnim naglaskom na ulogu otoka. Na otocima se odvija trećina turističkog prometa, a upravo je nedavno donesen i novi Zakon o otocima kojim se unapređuje život otočanima, time i turistima koji ih posjećuju", poručio je ministar.

Što je s najavom o povećanju paušalnog poreza te povećanja boravišne pristojbe za iznajmljivače, kao i boravišne pristojbe za nautičare. Treba li dodatnim financijskim nametima opterećivati vitalan sektor koji raste?

"Upravo suprotno, sredstva koja se prikupljaju od boravišne pristojbe vraćaju se u turistički sustav i služe za razvoj turističkog proizvoda i promociju. Važno je istaknuti kako boravišnu pristojbu plaćaju turisti koji ostvaruju noćenje, a ne pružatelji usluga smještaja. Isto tako, boravišna pristojba u također poznatim turističkim destinacijama u Europi je veća nego li u Hrvatskoj. Za nautičare će sljedeće godine biti smanjen iznos paušala te smo, svjesni činjenice da Hrvatsku posjećuje veliki broj nautičara vikendima, omogućili da paušal plaćaju za razdoblje od tri dana".

Veliki je problem i nedostatak kadrova u turizmu, za što je ministar kazao kako je riječ o izazovu s kojim se susreću brojne zemlje ne samo u regiji već i u ostatku Europe. Zato je, nastavio je, iznimno važno da cjelokupni sustav potakne i stvori još kvalitetnije uvjete za radnike u turizmu.

"Jedan od najznačajnijih projekata Ministarstva turizma su Centri kompetentnosti koji čija realizacija kreće od jeseni i za koje je osigurano 500 milijuna kuna iz fondova EU. Središta strukovnog obrazovanja bit će u šest gradova: Zaboku, Splitu, Osijeku, Opatiji, Puli i Dubrovniku. Radi se o sustavu dualnog obrazovanja gdje će se kroz sustav naukovanja, uz teorijska, stjecati i praktična znanja od srednjoškolske razine pa sve do top menadžmenta, a predavači će biti renomirani stručnjaci. Osim toga, Ministarstvo turizma sufinancira stipendije za turističko ugostiteljska zanimanja, organizira sajmove poslova, sudjeluje u procesu prekvalifikacije nezaposlenih osoba za turističko ugostiteljska zanimanja i radi na drugim mjerama u cilju promocije tih zanimanja i dobivanja što većeg broja kvalitetnog kadra".

Misli li se ići s preustrojem i drugačijom organizacijom hrvatske turističke zajednice? Je li taj model prevladan danas u smislu tih malih ureda s jednim čovjekom u svakom mjestu?

"S obzirom na to da je riječ o zaista konkurentnom tržištu, turizam zahtijeva kontinuiran razvoj kako bi ostali na vrhu. To ujedno znači da stalno moramo gledati kako sustav učiniti efikasnijim i proaktivnijim. Nakon deset godina prvi puta studiozno i dubinski pristupamo izmjeni ključnih turističkih zakona – Zakona o boravišnoj pristojbi, Zakona o članarinama i Zakona o turističkim zajednicama. Posljednjih nekoliko mjeseci s predstavnicima brojnih udruženja u turizmu, sustava turističkih zajednica i obrazovnih institucija radimo na izradi Zakona jer zaista želimo napraviti primjenjive zakone koji će biti razvojni i u skladu sa strukom. Temeljni ciljevi ovih zakona su profesionalizacija sustava turističkih zajednica i decentralizacija kojom želimo postići efikasnije funkcioniranje turističkih zajednica, ravnomjerniji razvoj i omogućavanje jedinicama lokalne samouprave veće uključenosti u upravljanje turističkim razvojem njihovog kraja".

'Nema razloga za zabrinutost - rast je oko pet posto, u skladu s procjenama'

U medijima je objavljeno kako u prvih pet dana kolovoza hotelijeri bilježe popunjenost slabiju za četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani pa se postavlja pitanje je li to znak za uzbunu? Ministar nam je na to odgovorio kako u ovom trenutku bilježimo rast turističkog prometa u kolovozu, ali što je najvažnije rastemo na godišnji razini.

"Ako želimo imati ozbiljan turizam jedino ga i na takav način možemo promatrati. Kao cjelogodišnji turizam koji se temelji na kvaliteti i raznolikoj ponudi dostupnoj tijekom čitave godine. Takav pristup omogućuje konkurentno i poticajno okruženje i za sve popratne pružatelje usluga i proizvođače koji su vezani uz turizam. Trenutno bilježimo rast turističkog prometa od oko pet posto, a što je u skladu s našim najavama na početku godine. Ono što je izuzetno važno u prvom tromjesečju bilježimo rast prihoda od 14 posto, a očekujemo i na godišnjoj razini povećanje prihoda. Razloga za zabrinutost nema, ali kao što sam prethodno spomenuo, turističko tržište je izuzetno konkurentno i nevezano za pozitivne rezultate koje bilježimo već niz godina, svaku godinu trebamo gledati kao novu utakmicu u kojoj se moramo istaknuti i još više napredovati", rekao je Cappelli.

Ministarstvo ove godine očekuje rast turističkog prometa od oko pet posto na godišnjoj razini i dodaje kako se zasad sve odvija prema planovima. Poseban fokus stavljen je na promociju posebnih oblika turizma kao što su zdravstveni, kulturni, sportski, cikloturizam itd., ali i poticanje avio prometa što je, kako nam je rečeno, rezultiralo odličnim rezultatima u prvom dijelu turističke 2018. godine. "S optimizmom ulazimo u završnicu ove godine te vjerujemo da će se ti trendovi nastaviti i u narednom razdoblju".

Rastu li investicije u hrvatskom turizmu i kakav je plan za rješavanje nedostataka hotelskog kapaciteta u Hrvatskoj?

"Ove godine najavljeno je oko milijardu eura investicija u hrvatskom turizmu što je čak 40 posto više negoi prije dvije godine, a 15 posto više nego prošle godine. Hrvatska je proglašena od strane Financial Timesa kao jedna od top zemalja svijeta s najboljim potencijalom za investiranje u turizam. Za naredno razdoblje s projektima već u fazi pripreme je najavljeno oko 1,2 milijarde eura investicija samo u hotelskih sektor. Sve nam to daje optimizam za nastavak naših aktivnosti kako bi hrvatski turizam bio još uspješniji. Kada je u pitanju hotelski sektor važno je istaknuti kako je tijekom proteklog razdoblja došlo do velike preobrazbe. Naime, danas u Hrvatskoj u hotelima prevladavaju kapaciteti visokih kategorija, odnosno četiri i pet zvjezdica, dok su prethodno prevladavali hoteli srednje kategorije, odnosno tri zvjezdice. Fokus se stavljao na povećanje kvalitete i danas je Hrvatska prepoznata kao kvalitetna destinacija. Naša je želja da se taj proces nastavi i u budućnosti, a uz dosadašnje investicijske trendove i najave u izgradnju novih kapaciteta, vjerujem da ćemo to i ostvariti", zaključio je ministar Cappelli razgovor za Direktno.

Glasova: 178

Glasovanje je završeno

Palac gore

47%

Palac dolje

53%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.