'KAKO BI SE ONA I DRUGI BOLJE INFORMIRALI, OVO IZDVAJAMO...'
Ministarstvo branitelja odgovorilo SDP-ovki: Vjerojatno će ovo biti teško shvatljivo zastupnici Ahmetović pa pojašnjavamo...
Politička tajnica SDP-a Mirela Ahmetović u srijedu je izrazila sumnju da je "razlog zbog čega obnova kasni to što na Baniji živi mnogo pripadnika srpske nacionalne manjine". Zbog te, ali i drugih izjava u kojima se spominje spora obnova Banovine nakon potresa Ministarstvo hrvatskih branitelja s ministrom Tomom Medvedom na čelu oglasilo se priopćenjem u kojem detaljno opisuju što se do sada napravilo na području Banovine povodom obnove od potresa. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
"Nastavno na istup saborske zastupnice Mirele Ahmetović, kao i kontinuirano pogrešno prestavljanje nadležnosti Stožera civilne zaštite RH, kojim rukovodi potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u medijima i javnosti, u nastavku dostavljamo reagiranje:
Saborska zastupnica Mirela Ahmetović ponovno je pokazala neupućenost i prividnu zainteresiranost za stanje na potresima pogođenim područjima.
Nepoznavajući elementarne nadležnosti u Vladi RH, čiji rad neuspješno pokušava obezvrijediti, zastupnica Ahmtović je navela kako je Tomo Medved potpredsjednik Vlade zadužen za obnovu, što nije točno.
Naime, Vlada je odmah nakon razornog potresa koji je pogodio Banovinu donijela Odluku o osnivanju posebnog Stožera civilne zaštite RH, odnosno Stožera civilne zaštite koji se odnosi na uklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije, a potpredsjedniku Vlade i ministru Tomi Medvedu je, uz ostale dužnosti na koje je imenovan, ovom Odlukom dana ovlast za rukovođenje posebnog Stožera civilne zaštite RH, sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite, (članak 22, stavak 3). Stožer je zadužen za koordinaciju svih institucija uključenih u sanaciju posljedica katastrofe, a ne za gradnju zamjenskih stambenih objekata stradalim građanima.
Kada govorimo o obnovi, Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije jasno i nedvosmisleno definira koja su nadležna tijela nositelji obnove objekata na tim područjima.
S obzirom na to da će navedeno vjerojatno biti teško shvatljivo zastupnici Ahmetović koja nije svakodnevno aktivna na Banovini kao što su to sastavnice Stožera i ministar Medved, pojašnjavamo kako su u sanaciju posljedica katastrofe uključene brojne institucije, od kojih ćemo, uz predstavnike svih ministarstava i središnjih državnih ureda, istaknuti samo neke - Hrvatske ceste, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske vode, Hrvatski Crveni križ i Hrvatska gorska služba spašavanja te ostali koji kontinuirano usklađeno provode svoje aktivnosti pod koordinacijom ovlaštenog rukovoditelja Stožera Tome Medveda, jer je cjelokupna sanacija posljedica potresa znatno šira od obnove privatnih i javnih objekata.
Kako bi se saborska zastupnica i drugi koji se Banovinom bave u skladu s političkim potrebama bolje informirali o radu Stožera i aktivnostima Vlade na hitnoj sanaciji šteta nakon potresa na Banovini, izdvajamo najznačajnije aktivnosti provedene u protekle dvije godine:
Zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba nastalih uslijed elementarne nepogode isplaćene su jednokratne naknade građanima na potresom pogođenom području u iznosu višem od 165 milijuna kuna.
Uklonjeno je gotovo 800 objekata za štoje utrošeno više od 54 milijuna kuna. Utrošeno je i više od 293 milijuna kuna za sanaciju prometnica, mostova i klizišta.
HEP je u cijelosti obnovio 213 trafostanica, 38 niskonaponskih mreža te 46 srednjonaponskih vodova, a ukupna ulaganja HEP-a iznose 138 milijuna kuna.
Hrvatske autoceste prestale su naplaćivati cestarinu na autocesti Zagreb-Sisak te iznos nenaplaćene cestarine iznosi 60.78 milijuna kuna, a radi poboljšanja komunikacijsko-informatičke infrastrukture postavljeno je i sedam GSM baznih postaja.
Vlada je osigurala i uplatila 30 milijuna kuna za završetak izgradnje poduzetničke zone 'Centar novog života' u Petrinji, a po prvi puta u RH su se zahtjevi za obnovu prikupljali putem Mobilnih ureda na ruralnim područjima odnosno kako bi se olakšalo i ubrzalo prikupljanje zahtjeva na stradalom području.
Uz spomenutu dodijeljenu jednokratnu naknadu građanima, Vlada je 22. prosinca 2022. Odlukom osigurala, unutar paketa vrijednog 700 milijuna kuna, jednokratnu novčanu pomoć stradalnicima koji se nalaze u privremenom smještaju na potresom pogođenom području.
Ponavljamo kako je u obnovu i revitalizaciju Banovine u protekle dvije godine sveukupno uloženo 265,5 milijuna eura odnosno više od dvije milijarde kuna, a to uključuje već spomenute interventne mjere financijskog karaktera, ali i osiguravanje privremenog smještaja i toplog obroka, hrane i vode, mjere otpisa električne i toplinske energije, obustave naplate cestarine, besplatan prijevoz vlakom, zaštitu i sanaciju kulturnih dobara, sanaciju cjelokupne infrastrukture, zaštite kulturnih dobra i slično.
Uz poruku kako će Stožer nastaviti djelovati u okviru svojih nadležnosti te koordinirati aktivnosti u saniranju posljedica katastrofe u dijelu za koji je nadležan, a koji nije isključivo proces obnove, naglašavamo kako je cjelokupna obnova, uz revitalizaciju Banovine, zajednički prioritet cijele Vlade te kako će se nadolazećim aktivnostima Vlade sustav dodatno unaprijediti u cilju što bržeg povratka stradalnika u svoje domove", stoji u reagiranju Ministarstva na izjavu Ahmetović.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.