Ministar pravosuđa Malenica štiti vlasnika N1 i Nove TV o čijem projektu se odlučuje na pulskom referendumu

Spomenuti referendum održat će se u nedjelju, a cijeli slučaj s protivljenjem građana da se na plaži u Valkanama sagradi luksuzni hotel ima više dimenzija; onu lokalno političku, koja je rezultirala raspadom koalicije Možemo!, SDP-a i Nezavisne liste Filipa Zoričića pa onda i smjene Dušice Radojčić (Možemo!) u kolovozu ove godine s pozicije predsjednice pulskog Gradskog vijeća, činjenice da su institucije podržale investitora u njegovom naumu da projekt izvede do kraja, te činjenicu da je jedan od investitora medijski mogul, odnosno vlasnik dvaju itekako utjecajnih medija u Republici Hrvatskoj koji su u svojim izvještavanjima o situaciji u Puli poprilično pristrani, a sam investitor, pokrenuo je medijsku kampanju, koristeći se pritom i SLAPP tužbama kako bi ušutkao "protivnike".

Javno dobro vs. privatni interes

Ali idemo redom. Lungomare je poznata pulska šetnica, uvriježena kao javno dobro namijenjeno građanima za rekreaciju i kupanje, uostalom, tamo je smješten i sportsko-rekreativni centar, za kojeg Deutsche Welle tvrdi da je privatiziran tijekom pretvorbe u krajnje sumnjivim okolnostima. Sama vijećnica Radojčić nedavno je komentirala da se Grad Pula nikada nije upisao u vlasništvo tog centra, kao što je to učinio u slučaju sve ostale sportske infrastrukture u gradu. 

Taj sportski centar obuhvaća nogometni stadion, 12 teniskih terena, boćalište, zgrade, tribine, skulpture, reflektore, ograde i ostalu opremu, odnosno infrastrukturu, podsjetili su iz pulskog Možemo! u kolovozu ove godine. 

"Upravo iz tog razloga, Grad Pula bi trebao, zbog velikog interesa javnosti dokazanog i uspješnom građanskom referendumskom inicijativom, objasniti zašto se SRC Valkane nije našao na tom popisu sportskih objekata od značaja za grad", istaknula je Radojčić.

Platforma Možemo! Pula uputila je u travnju strankama, odnosno vijećnicima u pulskom Gradskom vijeću poziv na potpisivanje prijedloga za raspisivanje referenduma za izmjenu Generalnog urbanističkog plana kojim bi se u zoni šetališta Lungomare ukinula mogućnost gradnje hotela. 

Kako su tvrdili u obrazloženju svog poziva za raspisivanje referenduma, do 2008. godine na toj je lokaciji GUP-om bila utvrđena isključiva namjena sport, dok je postupnim izmjenama urbanističkih planova gradska vlast omogućila gradnju hotelskog kompleksa velikih gabarita.

Ovom zahtjevu prethodilo je raspadanje vladajuće koalicije u Puli, a ljubav je pukla upravo na pitanju gradnje hotela na Valkanama te je Radojčić konačno u kolovozu ove godine i smijenjena s mjesta predsjednice Gradskog vijeća upravo zahvaljujući koordiniranoj akciji pulskog gradonačelnika Filipa Zoričića, SDP-a i HDZ-a.

Cijeli slučaj završio na referendumu

U međuvremenu je i oformljena Inicijativa za potpisivanje referenduma Lungomare krajem svibnja krenula i u službeno prikupljanje potpisa koje nije prošlo bez incidenata. Iz Inicijative su optuživali pulskog gradonačelnika Zoričića da opstruira potpisivanje referenduma po pitanju izdavanja dozvola za lokacije za prikupljanje referenduma, a ujedno su optužili predstavnike investitora za uznemiravanja.

Na kraju su potpisi uspješno prikupljeni, a Ministarstvo pravosuđa je 20. kolovoza potvrdilo da je prijedlog za raspisivanje referenduma o gradnji hotela na šetalištu Lungomare podnesen od potrebnog broja birača i da je referendumsko pitanje sukladno odredbama zakona. Gradu tako nije preostalo ništa drugo nego da potvrdi datum 9. listopada kao dan kada će se održati referendum s pitanjem koje će glasiti:  "Jeste li za izmjenu Generalnog urbanističkog plana Pule kojom će se u cijeloj zoni obuhvata važećeg Urbanističkog plana uređenja Lungomare ukinuti mogućnost gradnje hotela, drugih turističkih smještajnih kapaciteta i stambeno-poslovnih građevina".

I prije nego li su se građani Pule mogli izjasniti na navedeno pitanje, za Inicijativu je stigao šamar od dva nadležna ministarstva. Naime, prvo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koncem kolovoza priopćilo da ni eventualni uspjeh skorašnjeg pulskog referenduma o Lungomareu ne može zaustaviti gradnju hotela na Valkanama ako investitor prije ili poslije referenduma podnese valjani zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole sukladno važećem planu. Prema njihovom obrazloženju takav scenarij "ne ostavlja prostor za slobodnu interpretaciju propisanih zakonskih procedura", pisao je Glas Istre.

"Ako investitor podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole prije nego što izmijenjeni UPU stupi na snagu, upravno tijelo mu je dužno izdati lokacijsku dozvolu, a kasnije na temelju nje i građevinsku dozvolu te on ima pravo graditi, bez obzira u kojem je trenutku u međuvremenu izmijenjeni UPU stupio na snagu", pojasnili su iz Ministarstva.

Malenica rekao svoje

Drugi šamar je stigao nešto više od mjesec dana kasnije kada je Ministarstvo pravosuđa i uprave Ivana Malenice potvrdilo ranije mišljenje Ministarstva prostornog uređenja: Investitor će moći graditi hotel na Valkanama bez obzira na referendum.

Referendumom se mogu pokrenuti izmjene GUP-a, no dok se plan ne promijeni, što ima svoju proceduru, Grad je dužan izdavati dozvole po postojećem planu.

Zaprimljena uputa u kontekstu aktualne gradske teme, izgradnje hotela Valkane, znači da ako investitor, prije ili nakon referenduma, a do usvajanja i objave novog Generalnog urbanističkog plana Grada Pule, podnese pravovaljani zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole, gradska uprava je dužna izdati dozvolu po postojećem i sada važećem planu.

Kako je investitor 30. rujna podnio zahtjev za lokacijsku dozvolu, situacija je poprilično jasna, piše u još jednom tekstu Glas Istre.

Treća dimenzija ovog javno-privatnog spora leži u njezinoj velikoj sličnosti s Inicijativom "Srđ je grad" koja je nakon godina i godina borbe ipak uspjela zaustaviti plan gradnje golf terena na dubrovačkoj tvrđavi Srđ. Problemi s kojima su se susretali praktički je copy-paste onih s kojima se sad bore u pulskoj Inicijativi. Dodatna sličnost može se nazrijeti i u pokrenutim tužbama od strane investitora.

'Za investitora ne vrijede nikakva ograničenja'

Kako je za Deutsche Welle krajem rujna istaknuo član Inicijative za referendum Aleksej Orel, on je jedan od dvojice tuženih zbog - klevete:  "Umjesto da se bavimo kampanjom, moramo proučavati pravnu situaciju. S druge strane, investitor i jedno državno ministarstvo poručuju da će rezultat referenduma biti u svakom slučaju bespredmetan".

"Na primjeru Srđa se tvrdilo isto (ako investitor zatraži i dobije lokacijsku dozvolu za projekt već prije referenduma, ishod glasanja navodno će biti nebitan op.a.) ", napominje Orel, "ali se pokazalo da nije tako. Ima tu više momenata u nadležnosti raznih ministarstava. No ljude se nastoji obeshrabriti. Ne znam zbog čega bi inače investitor odjednom zakupio gotovo sva mjesta u Puli za jumbo-plakate kojima reklamira projekt".

"Ogled je neravnopravan po više osnova. Dok smo mi obvezani na pravila Državno-izbornog povjerenstva, oni imaju svoja, poduzetnička. U razdoblju od kraja prikupljanja potpisa 11. lipnja do 5. rujna i odluke gradskog vijeća o datumu referenduma, nismo imali pravo na skupljanje sredstava za kampanju. Investitor je dotad već odmaknuo sa svojim aktivnostima. Za njega ne vrijede nikakva ograničenja", tvrdi Orel.

Njegove tvrdnje potvrdio je sam Faktograf, pišući o tome da je tvrtka Hotel Valkane d.o.o. na društvenim mrežama objavila promotivne materijale kojima građane Pule poziva da ne izađu na lokalni referendum koji će se u Puli održati u nedjelju 9. listopada 2022. "Na Facebooku i YouTubeu su objavili video i prateće infografike u kojima iznose činjenično netočne informacije, s evidentnim ciljem da birače odgovore od sudjelovanja u demokratskom procesu referendumskog odlučivanja. To je vrlo jasno naglašeno u videu koji završava porukom “#ostanidoma", stoji u tekstu.

Rezultat svega je da je na društvenim mrežama video kojim Hotel Valkane promoviraju svoj projekt uoči referenduma u nedjelju označen opaskom koja glasi "Djelomično netočne informacije Ispitano neovisnom provjerom točnosti podataka". 

Kao i u slučaju Inicijative za Srđ, i ova u Puli odličan je primjer kako investitor tužbama pokušava zastrašivati aktere u njihovoj namjeri da putem javne participacije ostvare određeni cilj.

Kako je već pisao portal Direktno, prema istraživanju CASE-a (Coalition Against SLAPPs in Europe) udruženje europskih organizacija koje se zalažu za slobodu medija i slobodu govora, u Hrvatskoj su od 2010. godine pokrenute 32 SLAPP tužbe. Rezultati istraživanja trebaju se uzeti s rezervom jer su nepotpuni s obzirom na nedostupnost podataka od strane sudova pa ta brojka predstavlja tek djelić stvarnosti. Iako su ove tužbe uglavnom usmjerene prema novinarima i medijima, po definiciji, riječ je o strateškim tužbama usmjerenima protiv javne participacije, a tužbe u slučaju Inicijative za referendum zadovoljavaju sva četiri uvjeta da se nazovu upravo tako - SLAPP tužbe.

Jedan od investitora vlasnik N1 i Nove TV

Ovo je tim više zanimljivo što iza plana investiranja u hotel na Lungomare, koji obuhvaća i plažu Valkana, stoji srpski poduzetnk Dragan Šolak, osnivač, bivši direktor i predsjednik savjetodavnog odbora United Grupe, u čijem su vlasništvu i televizije N1 i Nova TV, dakle dva vrlo utjecajna medija u Hrvatskoj, tim više što je u drugom slučaju riječ o nacionalnoj televiziji, dok se N1 emitira putem interneta i platforme medijskog operatera  Telemach (bivši Tele2)  također u vlasništvu United Grupe - otkako su izbačeni iz emitiranja na kabelskoj A1 televiziji, što se vjerojatno isto može promatrati kroz medijski rat za utjecaj.

Pod kapom njegove United Grupe nalazi se i niz drugih kompanija, među kojima je najpoznatiji Sport Klub, a tu su i telekomunikacijski divovi Telemach, srpski SBB, bugarski Vivacom i grčka Nova. 

Ovaj medijski gigant je tako vodeći pružatelj telekomunikacijskih i medijskih usluga u ovom dijelu Europe, a paralelno s tim, sam Šolak ima većinsko vlasništvo u nekoliko tvrtki koje su osnovane zbog investicija u Puli, a među njima je tvrtka Hotel Valkane d.o.o. koja stoji iza projekta izgradnje hotela na Valkanama, ali i koja je imala u planu sagraditi "Filmski studio" na lokaciji bivšeg kamenoloma na Stoji gdje je 2018. već izgradila i otvorila shopping centar Max City.

U kolovozu je predstavnik investitora Zoran Kostić potvrdio da se od projekta odustalo upravo zbog, kako je naveo, odluke tadašnje predsjednice pulskog Gradskog vijeća Dušice Radojčić da zavlači i u konačnici skine s dnevnog reda odluke oko izmjena UPU-a te potrebne odluke vlasnika velikog dijela zemljišta o samom projektu, koji će biti realiziran u drugoj državi.  

Taj dokument je, naime, trebao postati prostorno-planska podloga da se na devastiranom području, jugozapadno od trgovačkog centra, krene u izgradnju hotela, stambeno-poslovnog objekta i filmskog studija. Od ovog potonjeg, investitor je konačno i odustao, iako ne i od gradnje hotela.

Uz ova dva pulska projekta uz Šolakovo ime se povezuju i Valbonaša centar, Kamp Banjole i Istra Val Max nekretnine. Od tvrtki koje imaju Istru u nazivu Šolak u Luksemburgu ima registriranu EECF Istra, a u Nizozemskoj Istra Cement BV. Sve Šolakove hrvatske tvrtke međusobno povezuje pulski poduzetnik Stevo Muidža, koji je direktor u njima i koji je već bio prvi operativac na terenu prilikom izgradnje trgovačkog centra Max City. Sam Muidža je ujedno, prema Sudskom registru, zamjenik predsjednika Upravnog odbora u NK Istra 1961.

Parcijalno izvještavanje Šolakovih medijskih kuća

Međutim, upravo Nova TV i N1 u svojim medijskim objavama koje se tiču projekta u Puli, prešućuju da je jedan od investitora upravo Šolak, aktualni predsjednik savjetodavnog odbora United Grupe.

Kako je primijetio Faktograf u ožujku ove godine, opširan prilog o nesuglasicama oko izgradnje hotela napravila je i televizija N1 te je on emitiran u njihovom dnevniku 17. ožujka. Priča je objavljena i na portalu N1 pod naslovom "Investitor već smije graditi, a Možemo! stopira gradnju luksuznog hotela u Puli" te je bila na naslovnici portala čak pet dana, unatoč brojnim svjetskim i domaćim zbivanjima zadnjih dana.

"Možemo želi očuvati kolektivnu memoriju na netaknutu prirodu Lungo Mare. No, ta zamišljena slika daleko je od stvarnosti zapuštene šume, koja služi kao javni WC, a koju grad Pula bez vlasnika, privatnog investitora, jednostavno nema novca dovesti u priželjkivano stanje park-šume", navodi se, među ostalim, u članku na portalu N1.

Tekst završava ovako: "Doprinos ovog projekta označio bi prekretnicu u turističkom razvoju Pule i na dohvatu je ruke. Hoće li Pula pokušati uloviti priključak za hrvatskim turističkim lokomotivama poput Poreča i Rovinja ili ostati grad nevjerojatnih, ali neiskorištenih potencijala, obilježena umirućom industrijom i tužnim fasadama koje samo podsjećaju na slavnu prošlost pitanje je sad?". O porukama koje šalje tekst, zaključujte sami, ali primjera o nesrazmjernom izvještavanju ima još.

Nigdje se ne navodi ime i prezime investitora

U navedenom prilogu se razgovara sa svim sudionicima spora, ali propušten je jedan iznimno važan detalj: nigdje nije imenovan taj investitor kojem Možemo! ne da graditi.

Tekstovi objavljeni na N1 o događajima u Puli implicitno govore o tome da se itetako pazi što se objavljuje: "Projekt hotela Valkane: 'Radi se o dijalogu prirodnog okruženja i arhitekture' od 21. travnja 2022., "Preokret: Nakon prezentacije projekta, Puležani podržavaju hotel na Valkanama" od 31. svibnja 2022., "Pula: Hotel Valkane pozvao građane da se suzdrže od incidenata" od 10. rujna 2022., "Video budućeg hotela na Valkanama: Uskoro predaja zahtjeva za lokacijsku dozvolu" od 19. rujna 2022., te konačno "Pula: Predan zahtjev za lokacijsku dozvolu za gradnju hotela Valkane" od 1. listopada 2022. Prenijeli su i tekst pod naslovom "SDP Pule: Referendum o šetalištu Lungomare je nepotreban" u ožujku ove godine.

Ni Nova TV ne ističe da je investitor u hotel Šolak, a o samom projektu na Valkanama ni "a" ni "be". "VIDEO Pogledajte kako će izgledati luksuzni resort u Istri: 'Najmoderniji zeleni hotel otvoren svima", samo je jedan od naslova na informativnom portalu Nove TV, dnevnik.hr, jedan je od rijetkih tekstova na tu temu, objavljen 19. rujna. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi da ih više nema, ali ako su i objavljeni, dobro su skriveni.

Ovdje možete pogledati sve objave o događanjima u Puli koje su objavljene na tom portalu.

Uz neravnopravne pozicije na kojima se bore dvije suprotstavljene strane, a koje su jasan lajt motiv pulskog referenduma, ostaje za vidjeti kakav će biti odaziv građana, kao i što će pokazati sami rezultati. Evidentno je pritom da je riječ o još jednom slučaju u kojem je jasno da se radi o sprezi između politike, kapitala i medija.