VLADA UŽIVO Plenković: Čini se kako niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa

"Vezano za potpise inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj, prema informacijama koje je ministar uprave Lovro Kuščević dobio danas na temelju rada APIS-a, koji je bio zadužen da prebroji potpise, i posebnog povjerenstva koje je dodatno verificiralo to izvješće, čini se da niti jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa", rekao je Plenković na sjednici Vlade.

Najavio je da će Vlada o tome usvojiti zaključak i tu informaciju proslijediti Hrvatskom saboru, koji ih je zamolio da organiziraju prebrojavanje potpisa.

"Isto tako ćemo zadužiti ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transparentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ", naglasio je premijer.

TV prijenos sjednice Vlade pratite od podneva na Direktnom. 

"Ovaj tjedan smo u tjednu kada ćemo obilježiti dvije godine rada Vlade. O tome smo prošlog tjedna govorili u Saboru pa danas ne bih posebno dodatno elaborirao sve ono što smo ostvarili. Svim članovima i članicama Vlade mora zadaća biti da još intenzivnije radimo svatko u svojoj domeni za bolji život naših sugrađana", rekao je Plenković na početku sjednice. 

"Jučer smo i prekjučer ministrica kulture, ministar turizma i ja bili u Francuskoj. Bio je to jedan jako dobar susret s Macronom, dogovorili smo njegov dolazak 2019. godine u Hrvatsku, bit će to prvi posjet nakon studenog 2000. Mislim da je to jako dobro za odnose sa jednom od najutjecajnijih članica EU-a i NATO-a i za gospodarsku suradnju, nastavak francuskih investicija - dvije recentne su zračna luka i nastavak radova oko istarskog ipsilona", rekao je Plenković.

Dodao je kako je posjet bio jako sadržajan i osvrnuo se i na izložbu Davora Rostuhara. 

"Što se tiče prosvjeda koji je ovoga vikenda održan u Vukovaru, tu želim reći da smo čuli poruku žrtava, čuli smo poruku potrebe za istraživanjem i procesuiranjem svih ratnih zločina koji su počinjeni u vrijeme Domovinskoga rata. Usprkos tome što se puno toga učinilo, tu govorim o radu policije i radu Državnog odvjetništva, specijaliziranih odjela koji postoje na sudovima, procesima koji su vođeni pred Haškim sudom, procesima koji su vođeni pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Srbiji, taj posao treba nastaviti i pokušati istražiti sve ono što dosad nije napravljeno. Isto tako, važno je za hrvatsku javnost, ali i sve nas da se prisjetimo biti jedne od glavnih političkih ostavština našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana, a to je proces mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Mi smo sada više od 20 godina od okončanja tog procesa, važno je da temeljna postignuća i temeljnja načela i današnje generacije bolje i jasnije prepoznaju. Nakon vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja '95. godine, kada je pod kontrolu ustavno-pravnog poretka vraćen veći dio do tada okupiranih područja, predsjednik Tuđman i tadašnja vlada i svi njegovi suradnici napravili su tada jednu strateški mudru, vrlo pametnu i dobru procjenu da je prostali okupirani dio Hrvatske, a to je Podunavlje, najbolje reintegrirati mirnim, diplomatskim putem i to kroz tada uspostavljenu misiju od Ujedinjenih naroda u istočnoj Slavoniji. Ta mirna reintegracija kao i svi slični takvi procesi podrazumijevali su niz mjera, jedna od njih zove se izgradnja povjerenja, vraćanje dijaloga, suživot pa i zakon o oprostu. Mirnom integracijom izbjegnute su brojne žrtve, bilo bi više ranjenih, bilo bi više ubijenih s obje strane. To se, zahvaljujući mudrosti predsjednika Tuđmana, nije dogodilo. Na nama je, posebno kao Vladi, pa i vladajućoj stranci koja baštini njegovo nasljeđe, da naglašavamo stratešku važnost ovog postignuća za suživot u Hrvatskoj, za proces pomirbe i za izgradnju povjerenja. Stvaranje društva u kojemu nećemo zaboraviti zločine, pogotovo ratne zločine koji nisu pod zakonom o oprostu, međutim isto tako moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti, a to je da gradimo povjerenje i omogućavamo suživot. To su temeljne poruke mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja", rekao je premijer Plenković. 

Važno je da te poruke svi razumiju, napomenuo je premijer. 

"Nikada nećemo zaboraviti žrtve niti dopustiti da se neki zločini do kraja ne istraže. To su paralelni procesi, a ozračje mora biti ovakvo kakvim sam ga opisao", dodao je Plenković. 

Zahvalio je ministru obrane Damiru Krstičeviću na održavanju vježbe Velebit 18. 

"Naravno da će sutra načelnik Glavnog stožera hrvatskoj javnosti objaviti precizne troškove koliko je ta vježba koštala."