POMOĆ ZA LJUDE NA BANOVINI

Ministar Aladrović: Revitalizacija gospodarskih aktivnosti osnovni je preduvjet za ostanak ljudi

Autor

lb

Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u velikom razgovoru za portal Direktno govori o svemu što je Vlada učinila kako bi ublažila posljedice potresa na Banovini i pomogla hrvatskim građanima stradalima u potresu. Obrazlaže mjere za očuvanje radnih mjesta, jednokratnu javnu pomoć, skraćeno radno vrijeme i javne radove.

17.01.2021. u 08:02
Ispiši članak

Život za građane za potresom pogođenom području dugo neće biti isti, a mnogi strahuju da će upravo zbog posljedica potresa ostati bez radnih mjesta. Kako ste već najavili, produžuju se i mjere skraćenog radnog vremena, a spominjali ste i povećanje iznosa državne subvencije u sklopu te mjere. Trenutačno ona iznosi 50 posto, koliko bi mogla porasti i kada će to povećanje stupiti na snagu?

Istodobno proživljavamo pandemiju kakvu svijet ne pamti zadnjih 100 godina, povezanu gospodarsku krizu, a onda su se dogodili i potresi. Situacija nije lagana, ali stanovnike Petrinje, Siska i Gline ne zanimaju opravdanja. Niti ih trebaju zanimati. Mi smo odmah učinili što možemo, iz perspektive mog resora. Mjere za očuvanje radnih mjesta smo odmah proširili na poslodavce i radnike kojima je potres ugrozio poslovnu aktivnost, za što je osigurano 160 milijuna kuna pomoći. I to samo za sljedeća dva mjeseca. Za njih smo ublažili uvjete pa tako nema kriterija o padu prihoda i sve je pojednostavljeno s obzirom na tešku situaciju.

Ključno je čim prije revitalizirati gospodarske aktivnosti na tom području. Samo tako možemo zadržati stabilnost tržišta rada, ali uvjeriti ljude da vrijedi ostati u svom kraju.

Trenutno nam je nezaposlenost pala na razinu europskog prosjeka i nastojat ćemo zadržati te brojke. Zato nastavljamo s mjerama za očuvanje radnih mjesta, a mjere za skraćeno radno vrijeme bit će na snazi sve do kraja ove godine, s time da smo povećali mogućnost skraćenog radnog vremena. S dosadašnjih 70 posto povećali smo na čak 90 posto mjesečnog fonda sati, odnosno ukupno 70 posto godišnjih sati, što će poduzetnicima i poslodavcima olakšati planiranje poslovnih aktivnosti.

Paket mjera pomoći pogođenom području uključuje i zapošljavanje građana kroz program javnih radova kojemu će fokus biti otklanjanje šteta od potresa. Koji će biti kriterij za sudjelovanje u javnim radovima, gdje se zainteresirani građani trebaju javiti i kolike će im biti naknade?

Dan nakon potresa konzultirali smo se s predstavnicima lokalnih vlasti koji su istaknuli da postoji potreba za javnim radovima, a očekujemo da će s vremenom i intenzivnijom obnovom infrastrukture biti puno veća. Pripremili smo program javnih radova, predviđen za 500 osoba, ali po potrebi i više. Zasad je za to predviđeno 16 milijuna kuna, pratit ćemo situaciju na terenu i možemo brzo reagirati ako lokalne vlasti iskažu potporu za dodatnim brojem ljudi. Potres je naime napravio ozbiljnu infrastrukturnu štetu te će za njeno uklanjanje trebati vremena i ljudske snage.

Inače, javni radovi prvenstveno su namijenjeni osobama koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, primjerice starijima od 50 godina koji su u evidenciji dulje od šest mjeseci, osobama koje su u evidenciji nezaposlenih više od tri godine te mladima koji su dugo na burzi rada. Prijave idu preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji i financira program.

Mjera jednokratne javne pomoći od 2500 kuna sigurno će građanima u pogođenim područjima puno značiti, ali je li to dovoljno? Mogu li građani očekivati da to neće biti jedina 'direktna uplata' iz državnog proračuna i ako će ih biti još, jesu li već osigurana sredstva za to?

Nije dovoljno, ali je brzo i pomoć na račun stiže odmah. Što je osobito bitno u ovom trenutku. Osigurana je naknada od 2500 kuna za samce, odnosno 3500 kuna za kućanstvo. Proces isplate i zaprimanja zahtjeva pojednostavljen i ubrzan te koristim i ovu priliku da pozovem sve građane u potrebi da podnesu zahtjeve u centrima za socijalnu skrb u Petrinji, Sisku i Glini ili u drugim centrima ako su na izmještenim lokacijama. Molim i volontere koji obilaze izolirane zaseoke da informiraju korisnike o njihovom pravu.

Već sam naglasio kako se trebamo fokusirati na dugoročnu revitalizaciju gospodarske aktivnosti na tom području, što podrazumijeva potpore za radnike i poslodavce kako bi što prije stali na noge. Zato smo odmah reagirali i na njih proširili već poznate mjere, uz blaže kriterije prijave. Mjere za očuvanje radnih mjesta su se pokazale kao dobar smjer u proteklih devet mjeseci, očuvale su najmanje 600.000 radnih mjesta, zbog čega je ključno nastaviti u tom smjeru.

Kakvi su podaci 's terena', urađaju li mjere Vlade plodom i što nam govore najnoviji podaci o nezaposlenosti u Hrvatskoj? 

Kriza već dugo traje i gotovo da nema zemlje svijeta koja se ne suočava s rastom nezaposlenosti. Na žalost, tako i Hrvatska ima 19 posto više evidentiranih na Hrvatskom zavodu na zapošljavanje u odnosu na sredinu ožujka prošle godine kada je krenula pandemija. No, par stvari ohrabruje. Nezaposlenost u studenom je pala na prosjek Europske unije te je iznosila 7,5 posto. Podaci HZMO-a o broju osiguranika u prosincu pokazuju pad broja osiguranika za samo 8892 u odnosu na prosinac u 2019. prije pandemije. Pogoršanje je, dakako, prisutno, ali je neusporedivo manje od razmjera krize s kojom se suočavamo.

Zato nastavljamo s mjerama, one su se pokazale učinkovite. Nismo svjedočili šoku na tržištu rada i na ulicama gledali slike kakvima smo svjedočili, primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je u samo dva mjeseca čak 36 milijuna građana izgubilo posao. Borimo se za svako radno mjesto koliko god možemo, ali će stabilizaciji tržišta rada najviše pridonijeti procjepljivanje stanovništva. Samo tako možemo krenuti raditi punim kapacitetom.

Ima prigovora i da tvrtke dosta čekaju na isplatu već odobrenih sredstava potpore. Kako to komentirate?

Isplate slijede dinamiku zaprimanja i obrade zahtjeva, a Zavod mora čekati i podatke o padu prihoda po PDV obrascima iz Porezne uprave. Za potpore za studeni zaprimljeno je 31.254 važeća zahtjeva i do sada je isplaćeno 346,6 milijuna kuna.

Riječ je o ogromnom broju zahtjeva koji pristižu, a koji često i zahtijevaju dopune i korekcije. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje rade vrijedni i predani ljudi koji rade punim kapacitetom kako bi stvari funkcionirale najbolje moguće, ali ipak ih ograničen broj. Svjesni smo situacije i očekujemo da će ovaj tjedan sve potpore biti isplaćene.

Jedna od utješnih crta ove krize je da su se državne službe više okrenule rješavanju problema građana pomoću online servisa. Kakva je situacija u Vašem resoru, imate li podatke o tome?

Usvajanje novih digitalnih navika jedan je od rijetkih pozitivnih ishoda pandemije koji smo kao društvo napravili, što traži i od javne uprave da građanima omogući pristupanje uslugama digitalnim putem.

Krajem prošle godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje predstavio je pet novih elektroničkih usluga koje budućim korisnicima i umirovljenicima omogućuju predaju zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja putem sustava e-Građani. Također, Hrvatski zavod za zapošljavanje je početkom ove godine uveo mogućnost online prijava na neke od mjera aktivne politike zapošljavanja, što je nastavno na uspostavljanje sustava online prijava početkom pandemije za mjere očuvanje radnih mjesta. Radimo na digitalizaciji sustava, a svoje napore ćemo dodatno intenzivirati jer je to jedini put naprijed.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u rujnu 2020. godine rekao je kako je želja Vlade povećati mirovine u Hrvatskoj 10 posto. Kakva je trenutna situacija u mirovinskom sustavu i je li to i dalje realno?

Ono što je najvažnije jest da je mirovinski sustav stabilan i održiv, a mirovine sigurne. Činjenica je da zaposleni financiraju umirovljene, što znači da je u ovim izazovnim okolnostima krize prvenstveno bilo potrebno pravovremeno i adekvatno reagirati kako bi se očuvala radna mjesta, koja su neophodna za redovnu isplatu mirovina našim starijim sugrađanima. To smo uspjeli i isplata mirovina nije niti će biti dovedena u pitanje. Krajem godine pokrenuli smo i prijave za nacionalne mirovine, kako bi one najugroženije zaštitili i osigurali im kakva takva primanja.

U prošlom mandatu Vlade mirovine su povećane za 12 posto, a najniže mirovine za 15 posto. Aktualnim Programom Vlade predviđen je nastavak provedbe mirovinske reforme koja će osigurati uspostavu održivog mirovinskog sustava te povećanje mirovina za dodatnih deset posto. Naravno da to uvelike ovisi o rastu gospodarstva, posebice porastu zaposlenosti i plaća, a razdoblje u kojem se nalazimo, na žalost, nije razdoblje rasta i prosperiteta. Sukladno gospodarskim mogućnostima trudit ćemo se pronaći načina za poboljšanje materijalnih prilika umirovljenika.

Je li mjera uvođenja nacionalne mirovine urodila plodom? Kakav je odaziv?

Prijave su krenule 15. prosinca i zadovoljni smo odazivom. U mjesec dana otkako su otvorene prijave za nacionalnu naknadu za starije osobe zaprimili smo oko 5200 zahtjeva, a do kraja godine očekujemo ih između 15 i 20 tisuća. Prve isplate predviđene su u veljači za siječanj, a u proračunu je za njih osigurano 132 milijuna kuna.

Često se spominje kako se hrvatski građani na tržištu rada zadržavaju kraće od građana drugih zemalja Europske unije. Ima li pozitivnih pomaka na tu temu i kako je posljednja reforma mirovinskog sustava utjecala na to?

Bilježimo pozitivne trendove koji su rezultat zadnje mirovinske reforme od prije dvije godine, kojoj je cilj bio osigurati dugoročnu održivost mirovinskoga sustava te povećanje mirovina poticanjem dužeg ostanka u svijetu rada. Kod korisnika koji su mirovinu ostvarili u 2020. godini bilježimo povećanje mirovinskog staža u odnosu na ranije i to za više od dvije i pol godine. Uz to, u zadnjih pet godina broj korisnika prijevremenih starosnih godina pada, a broj novih korisnika prijevremene starosne mirovine gotovo je prepolovljen. To je prvenstveno rezultat povećanja mirovinskog faktora za kasniji odlazak u starosnu mirovinu, kojim se nagrađuje duži ostanak u svijetu rada te omogućuje ostvarivanje većih mirovina koja za pet godina dužeg rada može biti veća za više od 20 posto, što je do sada iskoristilo više od 11 tisuća umirovljenika. Proširen je i krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu na nešto više od 15 tisuća, čime se dodatno osigurava veća participacija osoba starije životne dobi na tržištu rada.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.