Miljavac o optužnicama: I sa strane BiH izvršena je agresija na Hrvatsku

Miljavac je ocijenio da će opća prijava s obje strane doprinijeti da se tenzije od početka rata smire. Kaže da se dugo čekalo i šutjelo. General Miljavac ipak je dodao kako smo pokazali da imamo materijala, odnosno okrivljujućih elemenata i da se može podignuti optužba.

"Mislim da je o tome ranije trebalo razmišljati s njihove strane, pogotovo jer su tako olako dizali optužnice po zapovjednoj odgovornosti. I sa strane BiH je izvršena agresija na Hrvatsku i otvarana vatra po Hrvatskoj. Neki časnici, koji su bili u Armiji BiH i u Republici Srpskoj, u JNA su zapovijedali postrojbama koje su tukle Zadar, Vukovar, itd.", rekao je Miljavac i ocijenio da "treba doći do nekakve ravnoteže, inače se ide u samo jednom smjeru".

Govoreći o postupanju DORH-a Miljavac smatra da ono ovisi o tome u kojoj će poziciji biti oni koji su na popisu. Neki će biti nedostupni, vjerojatno se neće pojaviti. Kaže da se čekalo tolike godine i da je vjerojatno u ovome bilo dosta politike jer su dokazi prikupljeni već odavno te su postojali po određenim službama i DORH-u.

"Očito je to bila politika ili neki dogovor, neke stvari su se jednostavno zakomplicirale i sad imamo to što imamo", rekao je general.

Široka zapovjedna odgovornost je presedan

Također je objasnio zašto se ne slaže s politikom provođenja instituta zapovjedne odgovornosti međunarodnog kaznenog prava. Rekao je da je tumačenje široke zapovjedne odgovornosti presedan i da ga gotovo nijedno pravosuđe u našem okružju i dalje ne poznaje.

"Bili ste visoko rangirani u zapovjednom lancu i imali tisuću ili desetke tisuća ljudi pod sobom i ako netko od vojnika ili nižih časnika nešto napravi, što ne spada u način ratovanja i običaj ratovanja i kosi se sa Ženevskim konvencijama, odnosno tretira se kao ratni zločin, ne može ga se abolirati da bi se došlo do generala koji je zapovijedao", kazao je Miljavac.

General smatra da je Haag politički nametnuo institut široke zapovjedne odgovornosti i da je ustvari promijenio sam karakter svog statuta ovim presedanom. Pojavio se termin udruženog zločinačkog pothvata i uz široku primjenu zapovjedne odgovornosti i manjak dokaza, moglo se osuditi ljude, objašnjava.

"To gotovo nigdje ne postoji. Ovakav oblik progona, sličan haškim pravilima, jednostavno je 2003. godine preuzet u BiH. Samo zato što si bio na visokoj poziciji, kažu da si imao mogućnosti predvidjeti, poduzeti razne korake da se neki događaji ne dogode. Tko god je bio u operacijama, zna da to tako ne ide", tumači Miljavac.

Optužnice protiv ključnih zapovjednika

Podsjetimo, kaznenu prijavu DORH-u podnijeli su državljani Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a među njima ima i članova obitelji ubijenih civila i ratnih zarobljenika koji su prošli logore Armije Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini do danas nisu pokrenuti postupci protiv ključnih zapovjednika i pripadnika Armije BiH, iako je o njihovim zločinima upoznato tamošnje Tužiteljstvo.

Do kaznene prijave protiv 16 ključnih zapovjednika Armije BiH DORH-u došlo je nakon serije tribina diljem Hrvatske u kojima je general Zlatan Mijo Jelić govorio o dvostrukim kriterijima nelustriranog pravosuđa Bosne i Hercegovine i selektivnom progonu veterana HVO-a te zaštiti pripadnika Armije BiH. Jelić je na tribinama, što je prikazano i u prilogu, tvrdio da se želi napraviti mirnodopsko etničko čišćenje kako  bi Federacija BiH ostala bez Hrvata, po uzoru na Republiku Srpsku.