Milas o kritikama na HRT-ova dopisništva u BiH: Josipović skuplja jeftine političke bodove!

Milas, inače član Predsjedništva HDZ-a, u petak je u Hrvatskom saboru podnio Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2016. godinu.

No ta je inicijativa naišla na kritike bivšeg predsjednika Ive Josipovića, koji je na Twitteru optužio HDZ da je pretvorio Hrvatsku radioteleviziju "u svoju privatnu stranačku prćiju", a Maja Sever se retorički zapitala:

"Nije li HRT 'neovisna o bilo kakvom političkom utjecaju'?"

Iz tih smo razloga Zvonku Milasu uputili nekoliko pitanja, koja se ne tiču samo kritika na društvenim mrežama, nego i naravi najavljenih izmjena u programu Hrvatske radiotelevizije.

Možete li ukratko pojasniti značaj ponovnog otvaranja dopisništava HRT-a u Mostaru i Sarajevu?

Mislim da svakome tko imalo promišlja i prati društvena, gospodarska, politička i geopolitička zbivanja ne treba pojašnjavati značaj ponovnog otvaranja dopisništava u Mostaru i Sarajevu. BiH je naš prvi susjed, zemlja u kojoj žive Hrvati – konstitutivan narod. S obzirom na tu činjenicu, te sukladno Ustavu RH i Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, svaka hrvatska vlada ima obvezu štititi interese i prava Hrvata u BiH. U tu obvezu, spada i informiranje pripadnika hrvatskog naroda izvan granica RH – što je, po spomenutom Zakonu čl.34, obveza Hrvatske radiotelevizije.

Znači, HRT, kao javni servis, ima zakonsku obvezu raditi program za Hrvate izvan RH što naravno uključuje i Hrvate u BiH. Ovdje ne želim spominjati složenost položaja Hrvata u BiH koji iako konstitutivan narod, ne ostvaruje osnovna zagarantirana prava u toj zemlji – poput prava na javni medijski servis na hrvatskom jeziku. Mislim da i zbog te činjenice, ne samo zakonske obveze već prije svega moralne, ljudske odgovornosti moramo pomoći svom narodu da može biti primjereno informiran , odnosno da može pratiti vijesti iz svog bližeg i šireg okruženja na svom – hrvatskom jeziku.

Naravno, ne treba zaboraviti ni gospodarski aspekt cijele priče – BiH je zemlja partner s kojim ostvarujemo najveći gospodarski suficit.

Također naglašavam da uz zakonske, postoje i  sve materijalne,  tehničke i financijske pretpostavke za ponovno otvaranje dopisništava u BiH.  Kao i puno puta dosada, vidi se da je ovo pitanje dobre volje i prioriteta koje mi kao država ili HRT kao institucija od javnog interesa postavljaju.

Zbog čega su ta dopisništva prije nekoliko godina ukinuta?

To bi trebali pitati bivše vodstvo HRT-a. Ono što sam uspio pročitati, što je u to vrijeme pisalo u medijima, pojašnjenje je bilo da su ekonomski razlozi u pitanju. Bilo bi zanimljivo danas vidjeti te brojke o eventualnim uštedama. Ako se uzme u obzir da su novinarske ekipe iz RH pratile događanja u BiH – njihove dnevnice, hotelski smještaj i ostale troškove koji dolaze.

Pri tome valja naglasiti da ljudi koji su stalno na terenu mogu pravovremeno reagirati na svaki događaj. Čekanje dolaska TV ekipe iz Zagreba, Slavonskog Broda zasigurno ne doprinosi osiguravanju primjerene kvalitete programa a samim tim ni ugledu HRT-a kao ozbiljne medijske kuće, javnog servisa za 21. stoljeće.

Kakva je vrsta suradnje HRT-a i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske dovela do realizacije ideje o 5. programu HTV-a?

Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske, promocija Republike Hrvatske u svijetu, odnosno njegovanje i promocija hrvatskih turističkih, kulturnih, tradicijskih, prirodnih i gospodarskih  posebnosti od javnog je interesa.  Sukladno tome te spomenutom Zakonu, Hrvatska radiotelevizija ima obvezu proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima koji će biti dostupan upravo Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao središnje tijelo državne uprave za područje odnosa RH s Hrvatima izvan RH, nadležno je za nadzor provođenja spomenutog Zakona. Naše međusobne obveze uređene su Ugovorom koji potpisuju HRT i Vlada RH na razdoblje od 5 godina. Novi Ugovor će stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine.  Zaključno, zadaća Ureda je brinuti o poštivanju zakonskih odredbi  kako bi se Hrvatima izvan RH osiguralo primjereno informiranje, odnosno kako bi se potencijali naše domovine na što bolji način promovirali. Mi tu zadaću shvaćamo vrlo ozbiljno. Dok sam tu – na čelu ovog Ureda, to je moj posao za koji sam, ne samo po zakonu već i po svim profesionalnim i ljudskim kriterijima odgovoran. Skoro 4 milijuna Hrvata koji žive izvan granica Lijepe naše ne smiju i neće biti građani „drugog reda“. Kako u ovom pitanju, na isti način pristupamo i drugim problemima koje muče naše ljude izvan domovine. Dok sam tu inzistirati ću da se sva zakonska prava koja Hrvati izvan RH imaju poštuju u svakom pogledu. 

U tom smislu želim jasno poručiti da se mi u Uredu niti možemo, niti hoćemo miješati u rad HRT-a, no uvijek ćemo vrlo snažno podržati i zagovarati sve inicijative koje vode unapređenju kvalitete svih aspekata života Hrvata izvan Republike Hrvatske, ma gdje živjeli. Tako smo pozdravili i inicijativu vodstva HRT-a  za ponovno otvaranja dopisništava u BiH i  5. programa HTV-a koju su predstavili javno još u lipnju ove godine.

Kako komentirate kritike koje su pojedine medijske i političke figure uputile ponovnom pokretanju bosanskohercegovačkih dopisništava HRT-a?

S obzirom na značaj - Hrvati izvan Republike Hrvatske  trebaju biti i ostati nadstranačka tema.  Stoga me čudi da bivši predsjednik države na ovakav način skuplja jeftine političke bodove. Ne bih to dalje komentirao, no želim reći da me i kao čovjeka žalosti, ali i ljuti kad čujem komentare da su Hrvati izvan RH „nepotrebni“ Hrvatskoj. Ili da su joj teret. To jednostavno nije točno. Sjetimo se ne tako davne prošlosti - brojni hrvatski iseljenici, Hrvati iz Bosne i Hercegovine i pripadnici hrvatske manjine su na poziv Domovine ostavili sve i dragovoljno se uključili  u obranu Hrvatske. Tu je i ogromna financijska ili lobistička potpora za priznanje Republike Hrvatske prema vladama zemalja u kojima su živjeli. Hrvatska je stvorena i obranjena zahvaljujući tom zajedništvu domovinske i iseljene Hrvatske.

Ni danas, njihova potpora ne izostaje. Ako ćemo samo gledati brojke i financijske pokazatelje, Hrvati izvan RH su prva gospodarska grana naše zemlje. O tome svjedoče statistički podaci Svjetske i Hrvatske narodne banke.

Naravno, da to nije glavno mjerilo. Štoviše. Važnije je da su milijuni naših sunarodnjaka diljem svijeta, koji su iz različitih razloga, bilo ekonomskih ili političkih, napuštali svoj dom i danas  snažno vezani za Hrvatsku. Naši ljudi, iako žive miljama i kontinentima daleko, prate što se događa u Hrvatskoj. Raduju se svakom njenom uspjehu. I ono što je najvažnije - žele biti dio hrvatske bolje budućnosti. Hrvati izvan granica Lijepe naše su naš ogroman potencijal i snaga.  Naša suradnja treba biti na obostranu dobrobit. I to je ono što ova vlada radi i što Hrvati izvan RH prepoznaju i cijene.