Milardović za Direktno: Kako se srpskoj siledžijskoj vlasti da 150 godina maltretirati sve oko sebe?

Uoči njezinog dolaska, Vučić je u nedjelju istaknuo kako je s Merkel uvijek imao otvorene razgovore, ali i podsjetio na njezinu ulogu u pogledu poticanja ulaganja u Srbiju, te posredovanja u gospodarskom sporu s Hrvatskom.

"Nikada neću zaboraviti potporu koju nam je dala 2015. godine kao i kada su nam Hrvati uvodili sankcije zbog migranata i što je poticala investicije. Njezini ministri rade na dovođenju investitora, a toga ne bi bilo da nije nje", rekao je Vučić novinarima.

On je zahvalan njemačkoj kancelarki i na potpori koju pruža 'regiji' kroz Berlinski proces.

Vučićevo 'tepanje' kancelarki

Nakon sastanka održanog u utorak, Vučić i Merkel obratili su se javnosti.

"Želio bih izraziti iskrenu zahvalnost njemačkoj kancelarki što je danas ovdje. Ponosan sam što poslije mnogo godina suradnje imam priliku da budem jedan od domaćina i da dočekam njemačku kancelarku na kraju njezinog mandata. Kod nas zahvalnost ne traje kratko, i kada ne bude kancelarka, isto ćemo govoriti. Vi ćete uvijek ostati dragi gost u Srbiji. Razgovarali smo o svim važnim temama za Srbiju i regiju, o rezultatima Berlinskog procesa, a ovih dana ćemo imati priliku što je konkretno naslijeđe Angele Merkel", kazao je Vučić.

Istaknuo je i kako Njemačkoj kao i kancelarki Merkel duguju zahvalnost za ekonomski razvoj.

"Pričali smo i o dijalogu s Prištinom i slažemo se da je kompromisno riješenje i mir jedini način i put u budućnost", kazao je Vučić koji tvrdi kako još puno toga moraju napraviti.

Merkel: 'Pa nisu ni sve članice EU priznale Kosovo'...

U međusobnim pohvalama pridružila mu se i Angela Merkel, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji, istaknuvši da je geostrateški interes sadašnjih članica Unije da se zemlje Zapadnog Balkana pridruže eurobloku. 

"Predstoji još dug put prije nego što Srbija i cijela regija konačno postanu članicama Europske unije, što je i naš zajednički cilj", rekla je Merkel.

Njezina ranija stajališta su da šest država zapadnog Balkana - Srbiju, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo - vidi kao buduće članice EU.

"Neka pitanja rješavat će se na kraju procesa", odgovorila je Merkel na pitanje je li članstvo Srbije u EU uvjetovano priznanjem neovisnosti Kosova. "Nisu ni sve države članice EU-a priznale Kosovo", rekla je.

'Nesređena EU nije spremna na proširenje'

Kako komentira ovaj sastanak u Beogradu, ali i poruke poslane s njega, pitali smo sociologa, politologa i profesora političkih znanosti, Anđelka Milardovića. 

''Vanjska politika Njemačke priželjkuje stabilizaciju zapadnoga Balkana, a na drugoj razini po kriterijima uspješnosti i proširenje Europske unije. Međutim, do proširenja neće tako lako doći iz dva razloga.

Prvi je razlog sama polukaotična situacija u EU po različitim pitanjima te podjela EU sna stare i nove članice- s jedne strane koncepta Merkel Macron, a s druge Orbanovog koncepta. Tako da, što god kancelarka Merkel željela, ovako nesređena EU nije spremna na neko proširenje'', na početku razgovora objašnjava naš sugovornik.

Analizirajući našu susjednu državu, Milardović ukazuje na sljedeće:

''Što se tiče Vučića i Srbije, to je potpuno nesređena zemlja koja će teško na kraći, ali i na dulji rok ispuniti kriterije za ulazak u EU.

To znači da će se na prvom mjestu od njih tražiti poštivanje ljudskih prava, prava manjina s naglaskom na Hrvate u Srbiji, uređenje graničnih  sporova s RH, a, po meni i povrat ratne odštete na čemu bi Vlada RH trebala inzistirati. Osobno, Srbiju ne bih pustio u članstvo EU dok se ne riješi pitanje ratne odštete''.

Kaže da su prve tri točke ''markeri'' koji se tiču samih temelja EU, a ovaj posljednji, isplata ratne odštete, spada u odnos među članicama EU. 

'Desantno-padobranske' snage Srpske pravoslavne crkve

No, prof. Milardović postavlja vrlo konkretno pitanje. 

''Kako će Srbija svoj koncept 'srpski svet', koji nije ništa drugo nego semantički koncept 'Velike Srbije' u modernistički 'Srpski svet', to objasniti kancelarki Merkel? Taj koncept predstavlja destabilizaciju cijele regije zapadnoga Balkana i novi pokušaj geopolitičkoga preslagivanja.

Taj je koncept počeo s realizacijom u Crnoj Gori, uz pomoć jakih 'desantno-padobranskih snaga' Srpske pravoslavne crkve, u čemu se SPC ne pojavljuje kao vjerska, već kao politička organizacija na tragu srpskog pravoslavnog fundamentalizma, a svaki fundamentalizam nema više veze s duhovnošću, već je on politička ideologija.

Zato postoji ovo 'padobransko krilo'' SPC-a, koje je u koaliciji s Vučićem, naravno uz pomoć njihove BIA-e (Bezbedonosno-informativna agencija Srbije, op. a.), a sada su počeli svojatati i neke crkve na Pelješcu i u Hrvatskoj', upozorava prof. Anđelko Milardović.

Stoga kaže:

''Treba postaviti kancelarki Merkel pitanje što misli o redizajniranom konceptu Vučićeve 'Velike Srbije' pod nazivom 'Srpski svet'? Je li to opasnost za regiju i njezinu destabilizaciju, kao i destabilizaciju EU? Kako onaj koji destabilizira regiju može biti primljen u članstvo EU?

I na kraju, kako se srpskoj vlasti koja se ponaša siledžijski, da 150 godina maltretirati cijelu regiju? Naglašavam da ja nisam protiv pravoslavlja, ali jesam protiv ovakve srbijanske vlasti. I zato je dobro da je Hrvatska u NATO-u''.

Puno pitanja, opravdanih i argumentiranih, ali teško je očekivati suvisle i pomirljive odgovore iz službenoga Beograda.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije.