Milardović ukazao na kardinalnu pogrešku Europe: 'Hrvatska treba lupiti šakom o stol'

Kad pratimo što se događa s Europom u novom geopolitičkom okruženju, u odnosu na rat u Ukrajini i multipolarni svijet, pitanje je kako će se ta nova geopolitika odraziti na energetsku sigurnost. Podnaslov Foruma je čisto sociološki, između društva rizika i društva sigurnosti, jer nam je u svakom slučaju važno da se reflektira pitanje sigurnosti koje je pitanje svih pitanja, na individualnoj razini, na razini kompanija i na razini nacionalne sigurnosti", objasnio nam je politolog Anđelko Milardović, osnivač Instituta za europske i globalizacijske studije, organizatora VIII. INTERENEF-a.

Ovogodišnji Forum odvija se pod nazivom "Energetska sigurnost Europske unije u novom geopolitičkom  okruženju - Između društva rizika i energetske sigurnosti". "Forum se organizira u kontekstu energetske politike i geopolitike energije, a fokus je na Europi, a Europa je kao takva u svojoj povijesti konstituirana iz filozofije i kršćanstva, da bi se nakon 2. svjetskog rata napravila zaokret i konstituirala se kao energetska zajednica, Zajednica za ugljen i čelik", nastavlja dalje Milardović.

Na Forumu će biti predstavljen digitalni leksikon "Energetska politika i geopolitika energije", koju je ljetos realizirao naš sugovornik s, kako kaže, "gospođom umjetnom inteligencijom". "A ona se ispričala da ne može osobno nazočiti ovom radosnom događaju jer je morala otputovati na službeni put u Sjedinjene američke države", kaže kroz smijeh politolog. Zato će na Forumu sudjelovati i domaći i strani eksperti kroz tri panela "Energetske kompanije i energetska sigurnost u Europi s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku", "Energetska sigurnost kao faktor stabilnosti gospodarstva" te "Geopolitički aspekt energetske sigurnosti u globaliziranom svijetu".

FOTO: HINA/Mario Strmotić

Tri promašaja Europske unije

Od govornika izdvojit ćemo Đulu Borzan s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, jedna od najcitiranijih znanstvenica na svijetu, Ivica Jakić, koji je eksponiran na području vodika i Marijan Krpan iz Agencije za ugljikovodik. S profesorom Milardovićem razgovarali smo ovom prigodom o samoj energetskoj sigurnosti u kontekstu ruske invazije na Ukrajine i pokušaja Europe da diverzificira svoje energetske izvore i postigne energetsku neovisnost.

"Time bi se omogućilo funkcioniranje i svih društvenih sustava. Vidjeli smo ljetos kada je nakratko nestalo struje, do kakvih je poremečaja došlo. Energetska politika Republike Hrvatske bi trebala biti tako postavljena da ide na energetsku suverenost, osiguranja dobavnih pravaca u svrhu funkcioniranja društvenih sustava, ali naravno da postoje poremečaji poput ratova, ekonomske krize itd.  Jedan od bitnijih promašaja Europe je to što je svoja tri strateška područja naprosto prebacila na druge.

Pitanje vojne sigurnosti je prebacila na SAD, svoju energetsku suverenost je privremeno deponirala u Moskvu kad se to onda počelo lomiti nakon ruske agresije na Ukrajinu. I treći moment je ekonomija, a ona ne može funkcionirati bez energetike, a Europa je jedan dio svoje industrije prebacila u Kinu i sad je nigdje", kaže Milardović. To su tri promašaja. "Četvrti promašaj je da je odustala od sebe", razmišlja naš sugovornik.

FOTO: HINA/Mario Strmotić

S Orbanom na dvije stolice

Hrvatska se stoga trenutno mora uključiti u novi energetski poretak. "Ključna točka energetske politike je inzistiranje na konceptu suverenosti i smanjenja ovisnosti, oslanjanje na vlastiti sutav u smislu osiguranja dobavnih pravaca da bi sve moglo funkcionirati kako treba". Svakako je tu značajan LNG terminal, a treba podsjetiti i na ovogodišnji latentan sukob između Mađarske i Hrvatske kada je riječ o dobavnim pravcima nafte, a sami susjedi glatko odbili da im nafta stiže JANAF-ovim "kanalima".

Pri tom bi se Hrvatska trebala definitivno usmjeriti prema ulaganjima u obnovu energetske infrastrukture. "To je stara tehnologija koja se sagradila prije 90-ih. To nije primjereno za praćenje tehnologije i proizvodnje u 21. stoljeću", dodaje politolog. "Tko ima energente ima političku moć, tko ima energente, ima poluge za geopolitičko ponašanje u svijetu", objašnjava. Mađarska se tu pojavljuje kao eksponirani igrač daleko krupnijih interesa. Svojom igrom nastoji bezobzirno realizirati što je zamislila, a hrvatska strana je više orijentirana diplomatski.

Ne znam koliko će ta metoda biti uspješna, jer nekada treba lupiti šakom o stol. Očito se radi ovdje o geopolitičkom nadmetanju. U tom kontekstu Hrvatska smeta Mađarskoj", kaže Milardović i nastavlja: "Mađarska predstavlja remetilački koncept u odnosu na koncept Europske uniju. Sjedi na dvije stolice kada je riječ o energetici, jedna je briselska, druga je moskovska. Zahvaljujući grijesima iz prošlosti nismo došli u tu situaciju da nama Mađarska definira što ćemo ili nećemo s Orbanom koji ima svoju fantaziju s Mađarskom do Rijeke".

FOTO: EPA/Zoltan Mathe

Ruski utjecaj

Najveći problem suživota i života u Europskoj uniji je unutarnji nered ili kaos, nastavlja dalje profesor o kohezijskim problemima unutar EU, a to se najbolje može vidjeti na tome da svaka pojedina zemlja po drugoj cijeni nabavlja primjerice struju, a nedavno su se oko toga predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen žalili iz same Grčke. Problem su i velika davanja koja Unija daje u obnovljive izbore energije, problematizira Milardović.

"Zagovara se energetska tranzicija, a onaj tko ide to prakticirati, primjerice kada govorimo o solarima, ima problem s transportom, sa skladištenjem... Na Forumu ćemo razgovarati i o atomskoj energiji i njenoj sigurnosti. Nju isto treba ubaciti u energetsku politiku", mišljenja je Milardović koji podsjeća na okretanje Njemačke od atomske energije za vrijeme Angele Merkel. "U interesu je Rusije bilo da se makne atomska energija, da bi se uvozio plin iz Rusije. Dogodilo se da se Njemačka orijetnirala na ruski plin i postala ekonomski i energetski ovisna sve do ovog posljednjeg zaokreta Scholza.

Milardović u novoj knjizi analizira slom Europe: 'Kamo će principessa, ne zna ni luda Ursula'

Upravo je Rusija financirala zelene pokrete protiv atomske energije u toj zemlji, kao što danas financira desno populističke stranke diljem Europe, kojima je cilj demontaža institucija Europske unije", govori Milardović za portal Direktno. Ruski utjecaj u energetici se najviše osjeća preko spomenute Mađarske, a značajan je i ruski utjecaj u svim sferama na Balkanu i to se, ističe naš sugovornik, ne smije zanemariti. Dodajmo da će se ovogodišnji, VIII. INTERENEF odvijati u Splitu i to 27. rujna u Cornaro hotelu. Međunarodni energetski forum - INTERENEF tijekom godina se profilirao kao referentno mjesto i događaj za rasprave o gorućim i najaktualnijim pitanjima energetike, u najširem smislu.