Milardović u novoj knjizi analizira slom Europe: 'Kamo će principessa, ne zna ni luda Ursula'

Nova knjiga "Globalizacija i Europa na raskrižju - Europa od volje za moći do volje za ništa" izlazi iz tiska ovih dana, a promocija knjige održat će se u nekoliko hrvatskih gradova. U Zagrebu će se održati 11. lipnja u 12 sati u Kući Europe, dva dana nakon izbora, a prije toga knjiga će se predstaviti u Osijeku, Splitu, Rijeci, Varaždinu, Ogulinu... U središtu ove nove publicistike je promišljanje o globalizaciji kao procesu koji definira svjetske društvene i političke događaje, a temelji se kod Milardovića na pitanju je li ona stara ili nova pojava. Ona, naravno, ima svoju povijest, pred modernu, s tezom da se čovjek uvijek kretao, migrirao i da se svijet nastojao povezivati s pomoću razvoja tehnike.

Međutim, kaže Milardović, kada se usporede predmoderna i moderna tehnika dolazimo do uvida o dvije globalizacije, predmoderne i moderne, koje su nastajale i razvijale se u različitim kontekstima. Moderna globalizacija determinirana je tehnikom i kapitalom , odnosno trgovinom, a postmoderna počiva na istim premisama, s tim da svijet nikad nije bio povezaniji nego danas kada je riječ o globalizaciji. Živimo u doba interneta i digitalnog svijeta, digitalne kulture i kada bi se usporedile faze povijesti globalizacije, ova moderna je iznad svih pokušaja globalizacije svijeta, "jer je utemeljena na takvom tipom tehnologije koja postmodernom čovjeku omogućava protežnost, osjećaj protežnosti, da je odjednom postao planetaran".

Čovjek danas odjednom je svuda i posvuda. S druge strane, tehnika i kapital su oduvijek bili planetarni, ovaj put sada su i komunikacije planetarne i u tom smislu živimo u doba globalizacije u post modernom dobu. Pitanje je što je u ovom dobu s Europom. "Razmišljao sam tragom osam markera: filozofija i sustav vrijednosti, demografija, migracije, populizam, umjetna inteligencija, globalne klimatske promjene, deglobalizacija kao opozicija globalizacije te geopolitičko buđenje Europe. Uz pomoć tih osam markera pokušavam pokazati dokle je stigla Europa i kuda se kreće, jer na raskrižju ima previše markera da bi mogla odabrati svoj put. To je metodološki okvir knjige. Deglobalizacija ne predstavlja kraj globalizacije nego njeno usporavanje", kaže Milardović.

Globalizacija i Europa Na Raskrižju_240426_155959 (1) by Direktno on Scribd

U kojem smjeru ide Europa?

Deglobalizacija, odnosno "slow globalisation", temelji se na ciklusima, kao što se temeljila i globalizacija, a tu Milardović izdvaja Prvi svjetski rat, pandemija španjolske gripe, ekonomska kriza 30-ih prošlog stoljeća, Drugi svjetski rat, ili u novije vrijeme događaji poput Brexita, napada Rusije na Ukrajinu, pandemija Covida-19... To su sve događaji, mišljenja je naš sugovornik, koji su doveli do usporavanja procesa globalizacije. U tom smislu, osmi marker je možda i najzanimljiviji te je profesor u svojoj najnovijoj knjizi pokušao odrediti u kojem pravcu ide Europa u ovom velikom preslagivanju od unipolarnog svijeta do multipolarnog. Glavno pitanje je kako se Europa može nositi s novim geopolitičkim uređenjem svijeta u odnosu na činjenicu da ona nije država nego sustav država.

"Nasuprot ima klasične države, Rusiju, Kinu, SAD, Indiju itd. U tom smislu teško da može konkurirati kao geopolitički akter, ali ruska agresija na Ukrajine tjera ih na promjenu paradigme. Treba se prisjetiti da je Europa nakon Drugog svjetskog ratu stasala na ideji mira, supermarketa i zabave. 'Nećemo ratovati već ćemo trošiti i zabavljati se'. Lideri su mislili da će to trajati vječno, ali se pokazalo da neće biti tako. Obranu su dali Amerikancima, energetske izvore su počeli kupovati od Rusije i postali su energetski ovisni, a proizvodnju su prebacili u Kinu zbog jeftine radne snage. 'Principessa' se odjednom probudila i čudi se, kamo je zašla. Sama se dovela u to stanje, nitko joj nije kriv, kao što joj nitko nije kriv zbog demografskog sloma koji je samo rezultat vrijednosnog sloma", rezonira Milardović. 

I tu dolazimo do onog što sugerira i sam naslov knjige, Europa se od volje za moći dovela u situaciju do volje za ništa, jer, kaže Milardović, kamo će sada dalje krenuti, "to ne zna ni luda Ursula". "Luda kao jedan pridjev totalnog ludog stanja u kojem se nalazi Europa. Ovi izbori će pokazati moguće skretanje u desno, poplavu populizma, a populizam je i jedan od tema u ovoj knjizi. Kao pojam ga koriste svi, a rijetko da je tko izašao na kraj i objasnio što je to", objašnjava naš sugovornik. Njegova logika je, ističe, reaktivna, on reagira na sve, a ponajviše na krizu liberalne demokracije, vodstva, političkih stranaka, krizu vrijednosti. "To su sve reaktivna djelovanja koja su nastala kao posljedica činjena i djelovanja institucija zapadne civilizacije". 

FOTO: Privatna arhiva

O konceptu iliberalne demokracije

"Umjesto integracije dolazi dezintegracija, umjesto nastavka globalizacije imamo deglobalizaciju, umjesto pobjede liberalne demokracije, sad se pokazuje da imamo poraz liberalne demokracije i da imamo koncept iliberalne demokracije. To je koncept kojim se pokušava objasniti odustajanje od liberalizma, ali ne i odustajanje od demokracije. Protagonistima tog koncepta ne pada na pamet ukidanje demokracije, neki marš na Rim, neki parlamentarni izbori u kojima bi netko pobijedio i raspustio demokraciju. To je jedan postmoderni oblik shvaćanja demokracije. Zagovarateljima ovog koncepta je neoliberalizam glavni neprijatelj, a ne demokracija. Naravno, ako dođu na vlast, tko zna u kojem pravcu to može ići, ne samo u smjeru uništavanja liberalizma već i uništenja demokracije", priča nam dalje profesor te navodi primjere u Europi takve politike koju predvode Viktor Orban, Vladimir Putin, Aleksandar Vučić, ali spominje i "meku varijantu" u Hrvatskoj, Andreja Plenkovića.

Međutim u raspravu o situaciji u hrvatskoj političkoj sferi nismo se upuštali, posebno s obzirom na to da se puno moglo reći i o populizmu predsjednika Zorana Milanovića, ali i pokušaja da fokus okrenemo prema izborima za Europski parlament. Što se tiče same Hrvatske, izbori će se kod nas održati 9. lipnja, a Milardović je, otvoreno kaže, razočaran temama kojima se u kampanji bave kandidati. Teme, koje je u vidu markera izložio u svojoj knjizi. "uopće nisu došle do izražaja", a smatra politolog, trebali su biti teme u središtu rasprave uoči izbora. "Ja od toga ništa nisam čuo. Hvale vrijedno da je netko potegao pitanje hrane, ali što je s ostalim temama? Ako pitate Zagrepčane oko izbora za EP, što, gdje? Potpuno nevidljiva kampanja i mislim da se ona odvija po modelu nacionalne kampanje za parlament. Puno je tu šupljih kodova bez ikakvog sadržaja. Politička komunikacija je demontirala politiku i ostala je samo komunikacija. Naravno da onda ne može rasprava pridonijeti niti razumijevanju niti konstrukciji super sustava kao što je Europska unija".

To je žalosno, dodaje, jer ako su izbori za EP, onda se treba ići s velikim temama, a ako se ide s najjačim temama, onda treba razumjeti materiju: "Sada je pitanje jesu li kandidati kapacitirani za tako nešto. Neki jesu, ali većina nije jer ne vode kampanju o sudbonosnim pitanjima Europe. Nemam uopće osjećaj da je kampanja, koje su teme u kampanji, a ja napisao knjigu Europa na raskrižju". Pitamo našeg sugovornika bave li se onda kandidati za Europski parlament promašenim temama jer možda misle da je utjecaj europskih parlamentarca na donošenje odluka u Uniji ograničen. "Njihov utjecaj je precijenjen, ali ako se već provode izbori, onda neka se u kampanji istaknu relevantne teme koje će odrediti život Europljana sljedećih pet godina", odgovara Milardović.

FOTO: HINA/Anđelko Milardović

Milardović: Zapadna civilizacija ima osjećaj kraja i ne pruža otpor

"Nek netko od kandidata dovede u svezu demografski slom Europe i vrijednosne promjene. bez toga se ne može ništa razumjeti. Zašto je došlo do demografskog sloma? Tu treba krenuti od filozofskog marketa. Europa se prvo vrijednosno slomila jer je odustala od sebe. Drugo, slomila se demografski i treće, slomit će se migracijski. Zato sam stavio onu poznatu rečenicu iz Titanica, 'Gospodo, bila nam je čast večeras s vama svirati'. Brod tone, oni izgovaraju te riječi, šampanjac se toči, glazba svira, kavijar se kusa, pola broda je već potonulo, amor fati. Cijela ta zapadna civilizacija ima osjećaj nekog kraja i ne pruža otpor spram toga", kaže politolog.

Pred demografskim slomom i migracijski ranjeni: 'Stvorit ćemo ono što već imamo na Zapadu'

"Sama Hrvatska je zapela u tom trokutu depopulacija, iseljavanje i starenje. Pa sad neka Vlada hrvatskog Andreja Velikog pokuša riješiti tu političku geometriju, taj trokut jer na tom trokutu ne može niti jedno društvo počivati niti graditi budućnost. Zato je Hrvatska društvo s prokockanom budućnošću gdje političke elite igraju na kartu staraca, a mlade sa svojim politikama protjeruju. Njihova promjena (političara, op.a.) je njihov kraj, njihova nepromjena je naš kraj. To su jasne i razgovijetne relacije, ali to nitko ne želi reći", zaključio je Milardović za kraj razgovora.