Milardović: Pozdravljam inicijativu, ali pitanje o manjinama izazvat će kontroverze i kompromitirati samu ideju

"Pozdravljam ideju promjene izbornog zakonodavstva, jer postojeće predstavlja čistu blokadu sudstva, blokadu vertikalne promocije, blokadu cirkulacije društvenih elita i blokadu razvoja te pogoduje iseljavanju i demografskom slomu. Ovakvo izborno zakonodavstvo je stvorilo politički sustav koji je postao prepreka samome sustavu.

Zalažem se za novo izborno zakonodavstvo koje će podrazumijevati širu društvenu inkluziju, participaciju, cirkulaciju i smjenu društvenih elita, politički sustav koji će poticati otvoreno i konkurentno društvo na temelju znanja i vještina, a ne zatvoreno na temelju podobnosti kao da smo još u 20. stoljeću u doba Saveza komunista Hrvatske gdje se traži poslušnost, podobnost, poluznanje i polupismenost.

To su sva obilježja za uspjeh, nasuprot znanju, uspješnosti, kompetencijama i vještinama koje su prepreke takvom jednom sustavu. To je jedno paradoksalno i psihopatološko stanje koje se mora mijenjati", ističe Anđelko Milardović.

"Tu promjenu izbornog zakona trebali su pokrenuti HDZ i SDP, koji su doveli ovo društvo na bolesničku postelju. Od njih je teško očekivati da će pokrenuti takve promjene, pa netko to mora napraviti. Za pohvalu je stoga ova građanska inicijativa", naglašava Milardović.

Kako je pisao portal Direktno, građanska inicijativa Narod prikupljat će od 13. do 27. svibnja potpise kojima bi birači zatražili raspisivanje referendumu za pravedniji izborni sustav.

Cilj referenduma je, kako su najavili na konferenciji za novinstvo u Splitu, osigurati veće odlučivanje birača o njihovim saborskim zastupnicima, veće sudjelovanje birača u izborima te smanjenje političke trgovine i korupcije.

Inicijativa je predstavila dva referendumska pitanja: 1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi: „Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.

Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.

Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.

U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje četiri posto važećih glasova birača. Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.“

"Ovo prvo kao ideja da se smanji broj zastupnika i pojača preferencijalni segment glasovanja je dobro. Čak bih stavio i obvezu da se promijene statuti stranaka da se uvede ograničeni mandat, da netko unutar stranke može biti na nekom položaju samo dva puta po četiri godine.

Na taj način bi se pokrenula konkurencija unutar političkih stranaka i cirkulacija unutarstranačkih elita. To bi mogao biti dio referendumskog pitanja također. Tko to postavi, postavit će novi standard", smatra Milardović i naglašava kako nam je to dovoljno zastupnika s obzirom na broj stanovnika u državi.

Drugo referendumsko pitanje glasi: "Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi: „Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.“

Analitičar Anđelko Milardović naglašava kako "što se tiče prava manjina ne bi išao s nikakvim restrikcijama".

"Ipak, skrenuo bih pozornost da bi trebalo propitati mogućnost da netko tko je pripadnik neke manjine regulira postojanje vladajuće koalicije. Postavlja se pitanje opstojnosti i i funkcionalnosti ove Vlade koju drži Milorad Pupovac. To nije dobro. Mora se uspostaviti ravnoteža između većine i manjine te manjine i većine. Ne dopuštam tiraniju većine nad manjinom, ali ni manjine nad većinom.

Samo pitanje koje se odnosi na manjine je trebalo malo drugačije postaviti. Trebalo ga je izoštriti jer će ovako izazvati velike kontroverze.

Pitanje bi trebalo postaviti tako da se njime ne zadire u prava manjina, ali s druge strane je i neprimjereno da se uspostavlja tiranija manjine nad većinom. Neprimjereno je da netko tko je dobio 20.000 glasova odlučuje o tome hoće li postojati neka vlada ili neće postojati.

Za obranu sam prava svih manjina u Hrvatskoj, jer su to jednakopravni građani i državljani Republike Hrvatske. Sama ideja promjene izbornog zakonodavstva bit će suspektna", upozorava Milardović.