'TKO SE NE BUDE ADAPTIRAO, BIT ĆE BAČEN PREKO PALUBE'
Milardović najavio novi Forum ICT-a 'Digitalna ekonomija'; pitali smo ga kako ocjenjuje digitalnu transformaciju u Hrvatskoj
Idući petak, 18. lipnja na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održat će se 4. Forum ICT društva pod nazivom "Digitalna ekonomija". Profesor političkih znanosti Anđelko Milardović za portal Direktno najavio je cijeli događaj.
"Bavit ćemo se različitim dimenzijama digitalne ekonomije i digitalne transformacije. Mislim da je to relevantna tema za razumijevanje svih gospodarskih aktivnosti posredovanih novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Zapravo više ni nema ekonomske ni društvene djelatnosti koja nije posredovana upravo tim tehnologijama", kazao je uvodno Milardović.
Osim samog Milardovića, na Forumu će govoriti hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler, veleposlanik Republike Indije u RH, H. E. Mr. Raj Kumar Srivastava, brojni stručnjaci iz akademskog svijeta te poslovni ljudi, ali i predstavnici institucija i lokalnih zajednica.
Komparativno predavanje o iskustvima digitalne transformacije u Europi održat će Karlo Ressler, a na temu digitalne transformacije u Indiji će govoriti indijski veleposlanik s obzirom na to da je Indija jedna od vodećih IT sila, a Veleposlanstvo jedan od partnera Foruma.
"Zadatak ta dva plenarna predavanja je testiranje iskustava digitalne transformacije na razini EU s njezinom projekcijom do 2030. te na istom primjeru Republike Indije", govori nam profesor političkih znanosti.
Digitalna transformacija determinirana pandemijom
Na pitanje možemo li biti zadovoljni načinom na koji Hrvatska u doba epidemije provodi digitalnu transformaciju, Milardović odgovara s "možemo".
"Ona je bila determinirana pandemijom. Silom prilika sve ljudske aktivnosti su bile prebačene u digitalni prostor, odnosno kibernetski prostor nove nepreglednosti, da tako kažem. Ova pandemija je potakla taj tip tehnološke modernizacije, a ne inovacije. Online posao, online komunikacije, online cijela ekonomska sfera. Kultura je otišla online i edukacija isto. Tako da je pandemija bila jedan tip štete i krize, ali s druge strane na nju se može gledati i kao na pozitivnu priliku za ovakav tip digitalne transformacije. Ona se nije odigrala do kraja, ona je u procesu, ali je bila ubrzana ovim planetarnim događajem", ocijenio je Milardović.
Pitanje je, kaže, kako ćemo se vratiti u stari model društvenosti uključujući ekonomiju, ako je to uopće više moguće. "Ja mislim da više nema povratka", misli naš sugovornik.
'Veliki reset'
"Možda je ovo dio priče koju zagovara ekipa i Davosa ili kako bi rekao Thomas Mann 'iz čarobne glave tamo'. Oni zagovaraju tako nešto kao što je 'veliki reset'. Kako će u tom 'velikom resetu' većina ljudi proći, to je pitanje. Manjina koja je upućena u tehnologije i u subspecijalizirana znanja će se adaptirati, ali većina koja nema pristup tehnologiji i nema taj pristup znanju, ne mogu se ni adaptirati, a ne mogu ni funkcionirati, bit će naprosto izbačeni.
Kako kaže Harari u knjizi '21 lekcija za 21 stoljeće', taj višak ljudi bit će bačen preko palube u more. Pandemija je proizvela krizu, prilika je i za zaokret. Najslabiji dio svjetske popluacije je umro, dio je mentalno ranjen, dio je propao ekonomski, svašta se tu dogodilo. U završnici, tko se ne bude mogao adaptirati, neće prosperirati i bit će bačen preko palube", zaključio je Milardović.
Detalje oko održavanja Foruma možete pogledati ovdje.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.