Milanović u Švicarskoj: Biti na strani slabijega je građanska i kršćanska dužnost

"Našli smo se na ugodnom susretu, ali i pod bremenom teške situacije koja se odvija u Ukrajini. Svaki dan smo svjedoci strahota koje vidimo, svi smo šokirani onime što smo mislili da nećemo vidjeti nakon Drugog svjetskog rata", rekao je švicarski predsjednik.

"Švicarska najoštrije osuđuje rusku agresije i sve što se protivi humanitarnom pravu, a što vidimo svaki dan. O tome smo danas razgovarali, to je bila jedna od glavnih naših tema. Razgovarali smo i posljedicama ovog rata. Isto tako, razgovorali smo i o odnosima dviju država, nismo mogli zaobići ni stanje na Zapadnom Balkanu. Posebice mi je bilo stalo da o tome razgovaram s predsjednikom Milanovićem jer on je predsjednik države koja je, za razliku od Švicarske, iskusila rat prije 30 godina na području Balkana. On vrlo dobro zna o čemu govorimo", rekao je.

Nakon Cassisja govorio je Milanović.

"Nakon 26 godina imam ponovno priliku biti u Ženevi. Švicarska je država koja je zapravo izvan svih standarda. Da bi čovjek dobro vidio mora se ponekad malo odmaknuti, da bi bolje vidio detalje. Švicarska je država čiji pogled na današnje probleme svijeta za mene ima posebnu težinu zato što je uglavnom nepristran, a s druge strane fokusiran na sebe. Švicarska jako dobro zna što su joj interesi, ali isto tako Švicarska je neutralna”, rekao je Milanović.

Hrvatski predsjednik rekao je da prateći "burzu u Moskvi i rubalj koji se vratio na tečaj od prije mjesec dana u odnosu na dolar” dolazi do zaključka da će to, "kao i u svakoj priči nasilnika nažalost samo ohrabriti”.

"Bio bih najsretniji da se Rusija povuče za sat vremena, da naprosto ode, no to se neće dogoditi", kazao je Milanović i istaknuo da je jedini način za rješenje rata "diplomacija" uz posredovanje onih država "kojima se donekle vjeruje". 

Tih država je samo nekoliko u svijetu, rekao je hrvatski predsjednik na kraju konferencije, ne navodeći na koje misli.

"Hrvatska ne može puno napraviti u Ukrajini”, ali može na području zapadnog Balkana, o čemu je razgovarao i Cassisom koji je sam potaknuo tu temu. 

"To nas se izravno tiče i imamo dobre namjere”, dodao je Milanović. 

"Zapadni Balkan je regija koja je vrlo važna za europsku stabilnost i njezinu sigurnosnu arhitekturu”, rekao je švicarski predsjednik, liberal, liječnik po zvanju. 

"Danas sam bio posebno dirnut razgovarati o tome s hrvatskim predsjednikom, to me vratilo unatrag kad sam radio kao liječnik u Švicarskoj dok su nam iz BiH dolazile potpuno traumatizirane žrtve rata". 

Dvojica predsjednika nakon susreta na ženevskom sveučilištu sudjeluju na raspravi o sigurnosnim izazovima u Europi i neutralnosti Švicarske, a potom će posjetiti i znanstveni centar CERN.

Cassis i Milanović: Švicarska nije napustila neutralnost sankcioniranjem Rusije

 Švicarska ne bi postojala bez svoje neutralnosti, rekao je predsjednik te zemlje Ignazio Cassis na panelu s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, dodavši kako uvođenje sankcija Rusiji ne predstavlja napuštanje tog stoljetnog principa švicarske politike.

Neutralnost je glavni princip švicarske vlade, stoji na službenim stranicama te države koja nije sudjelovala u sukobu od napoleonskih ratova početkom 19. stoljeća. 

"Neutralnost je u našim zakonima, ona ima element mitologije i dio je našeg identiteta. Može se reći da neutralnost čini Švicarsku Švicarskom”, rekao je Cassis na panelu na ženevskom sveučilištu na kojem je s Milanovićem pred nekoliko stotina studenata, osim o neutralnosti, raspravljao i o sigurnosnim izazovima u Europi. 

Švicarska postoji jer je bila neutralna i jer je susjednim državama trebala tampon zona među sobom, kazao je predsjednik Švicarske, naglasivši kako je to "proizvod povijesti”.

Dio analitičara smatra da je Švicarska odlukom o sankcioniranju Rusije zbog napada na Ukrajinu, na tragu sankcija Europske unije, napustila svoj vanjskopolitički princip. 

"Neutralnost ne znači ravnodušnost”, rekao je Cassis na konferenciji za medije nakon susreta s Milanovićem. 

Neutralnost je pravno određena kao nesudjelovanje u vojnom sukobu, a Švicarska ne opskrbljuje oružjem ni Ukrajinu ni Rusiju, istaknuo je Cassis. 

"Neutralnost ne znači ni neutralnost vrijednosti” koje su zapisane u švicarskom ustavu, a državne granice se moraju poštivati, dodao je.  

"Ruska invazija najizravnije je kršenje međunarodnog prava nakon Drugog svjetskog rata”, naglasio je švicarski predsjednik.

Milanović je kazao kako u politici postoji pristup mesara, krojača i urara, a Švicarska pripada trećoj kategoriji.

Švicarska "ima bolju perspektivu i dobro vidi detalje”, pa stoga njezin stav za Milanovića ima "težinu jer je njezin pogled uglavnom nepristran i jer je fokusirana na sebe”. 

"Ne mislim da je Švicarska, a to je moje akademsko mišljenje, odstupila od svoje politike neutralnosti, mislim da je samo inteligentno tumači”, kazao je hrvatski predsjednik. 

Na panelu je rekao kako je neutralnost "najpoželjniji stav koji država može imati”, no da ju Hrvatska kao dio NATO-a ne može priuštiti.

Kao i na Američko-hrvatskom forumu koji se početkom tjedna održao u Zagrebu, Milanović je rekao da je Hrvatska u tom savezu zbog SAD-a i njezine nuklearne snage. 

Govorio je o hrvatskom iskustvu rata, srpskog napada i velikog broja počinjenih zvjerstava, što ga danas čini NATO realistom.