VIDEO/FOTO Milanović: Nemam predrasude ni prema Srbima koji su bili agresori, ni prema Bošnjacima

Po dolasku u Mostar Milanović je otišao na svetu misu koja je počela u 10.30 u mostarskoj katedrali. 

Potom je u 11.45 s delegacijama HNS-a i HVO-a uz prisustvo vojske koja je održala mimohod pod ratnim zastavama od mostarske katedrale do Rondoa, na Trg hrvatskih velikana odao počast poginulim vojnicima, uz polaganje cvijeća i paljenje svijeća ispred Centralnog spomenika hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu.

Potom je sudjelovao na centralnoj svečanosti obilježavanja 30. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.

Tom prigodom je svečano odlikovao Redom kneza Domagoja s ogrlicom za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu Ivu Lozančića te Redom bana Jelačića za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama Hrvatskog vijeća odbrane te za sveukupne zasluge u njihovom ustroju Zborna područja Mostar, Tomislavgrad, Vitez i Orašje.

Obraćanje predsjednika Milanovića

"Sretan vam ovaj veliki dan, ova velika obljetnica. Ovdje neću govoriti o povijesti, pazit ću na svaku svoju riječ jer znam da je oko nas vaga za mjerenje i znam da će se svaka moja riječ mjeriti kao prijateljska ili neprijateljska, s naglaskom na ovo drugo. No ja ovdje dolazim kao prijatelj u prijateljsku državu, i to ne samo kao prijatelj nego i kao brat, ako vam to išta znači", rekao je u uvodu svojega obraćanja.

"Moji preci su davno otišli u Dalmaciju iz BiH, kao i 90 posto Hrvata. Kad god dolazim ovdje, dolazim kao netko tko osjeća nešto, ali osjeća i nešto daleko", rekao je.

"Svima onima koji slušaju, želim poručiti da je razina organizacije ovog skupa, kultura, stil, pristojnost, decentnost... bilo je na razini Europe. To pokazuje koliko ste uključivi, koliko imate stila, to sam već rekao. Sami odabir imena ovog doma, Stjepan Kosača, ukazuje na to. Vi ste njegovi baštinici, kao što ste baštinici i Zvonimira i Tomislava. Natpis koji stoji napisan na sva tri hrvatska pisma latinicom, glagoljicom i ćirilicom pokazuje da to baštinite", rekao je.

Milanović kaže da ni prema jednom narodu u BiH nema predrasude.

"Ja sam, kao što znate, političar već jedan niz godina. Bio sam član stranke koju sam volio i vodio, ali više nisam. Bio sam ljevičar i laburist, međutim ja sam izabran da budem predstavnik svih Hrvata, kako u Republici Hrvatskoj, tako i izvan nje. I toga se ne stidim, to je moja dužnost, to je moja prisega, moj zov svijesti i savjesti. Ni prema kome u BiH nemam predrasude, ni prema Srbima koji su bili agresori u ratu, ni prema Bošnjacima, koji su, nadam se, bolji partneri nego što su nekada bili. Sve to potpune realnosti, i hrvatsko koje je u BiH neiskorjenjivo i bez kojega BiH nema", rekao je.

"Nema je niti bez Srba, niti bez Bošnjaka. Da bi to funkcioniralo kako Bog zapovijeda, potrebno je ispuniti neke uvjete, držati se obećanja, potpisanog i izrečenog, i to je, koliko ja razumijem, bit priče. Hrvatska je jedan od jamaca Daytona", dodao je.

"Dayton je način da se završi rat, da opstane BiH, u tome su Hrvati dali ogroman utjecaj, s obzirom na našu brojnost, nesrazmjerno velik. Hrvati kao malobrojan narod u BiH ne žele biti manjina, imati status manjine.

Biti manjina nije sramota, nije nikakva tuga. Hrvatska ima manjine, te manjine voljom političara i naroda uživaju status kakav nemaju ni u jednoj europskoj državi, i Srbi, i Mađari... Međutim, za njihove predstavnike glasaju pripadnici tih naroda. Srbi za predstavnike Srba, Mađari za predstavnike Mađara. U Hrvatskoj postoji red. Da bi glasao za predstavnika srpske nacionalne skupine, ja se moram deklarirati kao Srbin, u protivnom to nije dopušteno. Što se to dogodilo u BiH u zadnjih 16 godina, da je netko primijetio da bi na račun Hrvata, kojih ima najmanje, ali nisu manjina, mogao ostvariti sitne interese, a ugroziti bitne interese svog naroda, bošnjačkog naroda, o tome ćemo razgovarati, ali taj razgovor vas neće odvesti daleko.

Ja sam prije tri tjedna prije summita NATO-a, na jednu inicijativu predsjednika država srednje i istočne Europe, na inicijativu da se Ukrajini da status kandidata za članstvu u Europskoj uniji, ja sam odgovorio: Ja ne mogu biti protiv toga u ovom trenutku, ali ako ćemo ići tako daleko i Ukrajini koja do jučer nije imala nikakav status i dati status kandidata, onda ja to ne mogu učiniti ako se taj isti status ne da BiH. Pitam vas - govori li tako neprijatelj ili saveznik?", rekao je.

"To se ne prepoznaje kao prijateljski čin. To je valjda pakleni plan za podjelu BiH. Mi je želimo čitavu. Tek tada, kada uđe u EU, može biti građanska država. Do tada, ona je uređena Dytonom. Ona je nastala na krvi hrvatskih vojnika. Hrvatska vojska, HVO i Armija BiH, što se pobogu u međuvremenu dogodilo, da nas smatrate neprijateljem, su oslobodili zemlju. 

Hrvatski je predsjednik rekao kako EU se pokazala ''kao nikakav administrator u BiH ''. '

'Taj posao ne valja, ne valja jer ga vode oni koji ne razumiju. Za koje ne tvrdim da su zlobni. Nema nijednog opravdanja. Da, provocirat ću. Ako status kandidata može imati Srbija, kako onda mogu zanijekati BiH. Što je s Kosovom? Srbija se mora odlučiti gdje je. Je li Banja Luka Zapad ili želi biti s Moskvom?'', rekao je, između ostalog, Milanović.

Spomenuo je i Aliju Izetbegovića rekavši kako "Neću reći to nije naš rat, kao što je to rekao bosanskohercegovački državnik jer ono zaista jest bio naš i njihov rat". ''Taj bosanskohercegovački predstavnik je primio puni viši orden nego što ste vi zapovjednici danas. Zašto ga je primio i zašto ga njegovi nasljednici ne vrate ako je Hrvatska zločinačka država i ako je HVO zločinačka organizacija?'', upitao je Milanović. 

Nakon svečanosti HVO-a predsjednik Republike Hrvatske će se u 14.30 sastati s predsjednicima svih stranaka okupljenih u Hrvatski narodni sabor predvođene Draganom Čovićem.

Mimohod u Mostaru povodom godišnjice osnivanja HVO-a. pic.twitter.com/0pjSLOVACU

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) April 8, 2022

Milanović: HVO je oslobađao BiH

Milanović je prošli tjedan najavio svoj posjet Mostaru, rekavši da je HVO zajedno s Hrvatskom vojskom oslobađao BiH i omogućio joj da bude slobodna zemlja u kojoj je prestao rat.

"E to se danas ne samo zaboravlja nego i vrlo drsko i sustavno podcjenjuje i Hrvatskoj se, kao i obično, nabijaju kompleksi krivnje, odgovornosti, umjesto da se kaže 'hvala i ne ponovilo se'", rekao je.