VIDEO Milanović s Brijuna: Perfidno se krše prava Hrvata u BiH, preko toga nećemo prijeći

Milanović je na konferenciji za medije nakon sastanka rekao da je s predsjednicima govorio o ratu u Ukrajini, ali i statusu Hrvata u BiH.

"Mi nismo izvršna vlast, ali ovo je uvijek prilika da komentiramo važne stvari koje se događaju oko nas i koje jako utječu na naše živote. Naravno, i mimo ovog formata, u neformalnim kontaktima, mi razgovaramo i pretresamo materiju", počeo je Milanović.

Foto: FaH

"Razgovarali smo o dvije teme. Prvo je neizostavni i bolni rat u Ukrajini, u kojoj ne možemo ništa promijeniti, ali tri glave, tri razmišljanja su uvijek vrednije od jedne. Nakon razgovora s njima bogatiji sam za nove spoznaje i kuteve gledanja.

Razgovarali smo i o nečemu što nas sve zanima i što Hrvatsku po inerciji, položaju zanima više nego Sloveniju i Austriju. Svima nam je u interesu da BiH bude stabilna, uređena, demokratska, onakva kako izgledaju države koje su spremne za ulazak u Europsku uniju. Nažalost, to je daleko od stvarnosti. Ja sam po svojem porivu morao govoriti o statusu Hrvata u BiH. Pola milijuna ljudi koji su hrvatski i europski državljani i čija prava se sada već duže sistematično i perfidno krše. Nasilni rasplet, ako je to utjeha, praktički nije moguć. No politička nestabilnost je stvarnost Hrvata u BiH i preko toga Hrvatska neće moći prijeći", rekao je predsjednik.

O Hrvatskoj u eurozoni i Schengenu

Slovenski predsjednik Borut Pahor rekao je da iz izjava nove slovenske vlade ne iščitava da će se podrška Ljubljane hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru uvjetovati provedbom odluke arbitražnog suda o razgraničenju dviju država. 

"Nikada, pa ni danas neću komentirati politiku vladu Slovenije, ali mogu reći sljedeće – iz izjava nisam razabrao da bi realizacija arbitražnog sporazuma bila uvjet za ulazak u Schengen", rekao je Pahor.

Slovenski predsjednik naglasio je kako će Slovenija i dalje zagovarati provedbu arbitraže, no i da je hrvatski ulazak u Schengen u slovenskom nacionalnom interesu.

Milanović se složio da je hrvatsko članstvo u velikom interesu Slovenaca koji su vlasnici "ogromnog" broja nekretnina u Hrvatskoj.

Nova slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon iz redova socijaldemokrata, nekadašnje Pahorove stranke, ovaj je tjedan rekla da Slovenija podržava hrvatsko članstvo, no upozorila je da će konsenzus o tome u Europskoj uniji biti teško postići prije reforme šengenskog prostora. 

Fajon je krajem svibnja također rekla da provedba arbitražnog sporazuma također nije povezana s hrvatskim članstvom u Schengenu te da je to u interesu i Slovenije. 

Van der Bellen je rekao da je Austrija oduvijek zagovarala hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru, pa je, kao i Pahor, čestitao što će Hrvatska od 1. siječnja iduće godine biti članica eurozone, što će dovesti gospodarske odnose na novu razinu. 

Milanović je istaknuo da je Hrvatskoj u interesu ulazak u eurozonu, no da to "nije jednodimenzionalna priča" i da to "ljudima treba stalno govoriti".

O ranjenom Hrvatu u Ukrajini

Predsjednik Milanović komentirao je hrvatskog državljanina koji je ranjen u Ukrajini.

"Pitanje je jako dobro jer otvara druga pitanja. Nekidan sam vidio da se jedan dobrovoljac iz Južne Koreje vratio doma, gdje će mu se suditi jer je prekršio zakon države koja to izričito priječi. Ja to ne razumijem. S obzirom na to da je ovo hrvatski državljanin, želim da se što prije razmijeni i vrati u Hrvatsku", rekao je, dodavši da se nada da nije hrvatski državljanin teže ranjen.

O Finskoj i Švedskoj i Zapadnom Balkanu

Hrvatski predsjednik rekao je da je BiH, u kojoj  je situacija za Hrvate "grozna", već godinama izvan fokusa Zapada, pa su odluke koje su po svojoj prirodi "dalekosežne za kvalitetu života i odnose među konstitutivnim narodima" u toj zemlji prepuštene onima koji po razini odgovornosti to ne bi trebali činiti. 

Te odluke s "negativnim učinkom za Hrvate u BiH" donose se dok "ljudi u Europi koji čine razliku" ili mogu utjecati "nemaju pojma" o tome.

"Dvojica mojih kolega i prijatelja o tome znaju više, jer su bliže tom prostoru i jer im svakom prilikom govorim o tome", rekao je Milanović o predsjedniku Slovenije i Austrije, "ali sam isto tako ostao zapanjen razinom neznanja koje srećem kod većine europskih lidera – ljudi ne znaju ništa o tome".

Milanović je rekao da je to zadatak za hrvatsku diplomaciju i visoku politiku.

"To neznanje, jedan hladni manjak interesa onih koji bi mogli učiniti tu razliku baš me boli", naglasio je. 

O zalaganju za blokiranje članstva Švedske i Finske u NATO savezu ako se ne osiguraju politička prava Hrvata u BiH, predsjednik je rekao da to ne radi "da nekome napakosti, nego da pomogne onima koji na drugi način tu pomoć ne mogu dobiti", pa i pod cijenu da se "zamjeri nekom izvan Hrvatske".

Pahor je na Brijunima rekao da se godinama zalaže da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU-u preko reda "kako bi se izvukla iz tog začaranog kruga u kojem nema nikakvog napretka". Slovenski predsjednik naglasio je kako je proširenje geopolitičko pitanje, što se pokazalo invazijom na Ukrajinu nakon koje europski lideri zagovaraju ubrzanje ukrajinskog puta prema članstvu, što se može primijeniti i na BiH. 

"Mislim da nije moguće ne vidjeti zaplete na Balkanu u kontekstu Ukrajine i da pomognemo tamo gdje možemo", rekao je. 

"Europska perspektiva je jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom Balkanu", istaknuo je Pahor, upozorivši da će se odgađanjem proširenja otvoriti prostor nacionalizmima i politikama koje će stremiti promjenama granica, što može biti opasno ne samo za Balkan nego i šire. 

Slovenski predsjednik smatra "velikom srećom" da se NATO širio brže od EU-a te da sad uključuje Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju. 

Austrijski predsjednik rekao je kako stanovnici zemalja zapadnog Balkana moraju osjetiti da je sam proces pristupanja EU-u donio prednosti tijekom pregovora i da on mora biti "povezan s konkretnim koristima".

Podsjetimo, prvi susret predsjednika triju država, u formatu takozvane Trilaterale, održan je 2014. godine u Beču. Od tada se Trilaterala održava svake godine, s izmijenjenim domaćinstvom.

Milanović je dosad sudjelovao na susretima 2020. u Beču i 2021. u Kostanjevici na Krki u Sloveniji.