Milanović kao premijer odobravao liječenje ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj i snažno osuđivao rusku aneksiju Krima. Što mu se dogodilo?

"Neću dopustiti da šačica šarlatana i ljudi koji gledaju samo svoje interese, Hrvatsku uvlače u bilo što što je više od minimuma korektnosti i solidarnosti. To smo pokazali dosta. Hrvatski vojnici nisu školovani da bi vodili tuđe ratove. To nije naš rat! Ovo nije u našem dvorištu, ovo je 2000 kilometara od nas. Ponašamo se civilizirano i to je sve", kategorički je kazao Milanović kada su ga upitali o mogućnosti da se u Hrvatskoj, u sklopu netom dogovorenog programa unutar Europske unije, obučava 15.000 ukrajinskih vojnika.

I dok poneki brane Milanovića, govoreći da on nije nikakav "ruski čovjek", već da samo brani hrvatske interese, mnogi su predsjednika osudili zbog tog i sličnih stavova prema daleko najvažnijoj vanjskopolitičkoj temi današnjice. Smjestimo li, dakle, tu Milanovićevu odluku u kontekst njegovih ranijih izjava o ratu u Ukrajini, u kojima je pokazao izuzetno malo razumijevanja za napadnutu zemlju, dojam da je hrvatski predsjednik "ruski čovjek", mora se priznati, još je veći.

Ipak, nije oduvijek bilo tako, barem ako je suditi po Milanovićevim odlukama koje je donosio za vrijeme svoje premijerske dužnosti, a kada je, nažalost, također trajala ruska agresija na Ukrajinu. U to su vrijeme, podsjećamo, Rusi potpuno nezakonito upali na Krim, nakon čega je, shodno rezultatima na spornim referendumima, Putin 2014. oglasio priključenje tog poluotoka svojoj zemlji.

Čak 2000 kilometara dalje, prema Milanovićevoj računici, u studenom 2014., hrvatska Vlada je, na čelu s tada premijerom Zoranom Milanovićem, prihvatila osam ranjenih ukrajinskih vojnika, stradalih na zaraćenom dijelu Ukrajine, koji su naknadno upućeni na liječenje i rehabilitaciju u Zagrebu. Vijest o hrvatskoj pomoći Ukrajini i dalje stoji na službenim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP).

Bitno su mu drugačije tih dana, iako se i tada nalazio jednako udaljen od Ukrajine, bile i izjave, iz kojih se mogla iščitati jasna osuda ruske agresije na Krimu.

"Rusiji treba poslati jasnu poruku da je ono što je učinila gore od neprihvatljivog, to je agresija i okupacija jednog dijela države. Odnosi Rusije i Europe, naročito jednog dijela država EU-a, su kompleksni, isprepleteni i obostrani su. Kao što su neke države ovisne o ruskom plinu, tako je i Rusija ovisna o prihodima", govorio je Milanović.

Gotovo je nestvarno da je Milanović, iako je u pitanju isti odnos snaga, osam godina kasnije znatno kritičniji prema žrtvi agresije, Ukrajini, nego prema agresoru, Rusiji, kao i to da mu 2014. godine dovođenje ukrajinskih vojnika u Hrvatsku, pa makar i na liječenje, nije predstavljalo problem, dok mu danas obučavanje tih istih vojnika predstavlja prijetnju sigurnosti našoj zemlji.

Što se promijenilo kod predsjednika Milanovića u odnosu na premijera Milanovića, samo Zoran zna.