Milanović objavio popis donatora: Na njemu se našao i 'najbogatiji Hrvat u Rusiji'

Svih osam predsjedničkih kandidata takva izvješća moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostaviti sedam dana prije izbora, najkasnije do subote, 21. prosinca u ponoć, a onima koji to ne učine slijede kazne, među njima i novčana koja može ići do 2654 eura. Financijska izvješća dostavljaju unosom u informacijski sustav na nadzor financiranja izborne promidžbe, a DIP ih objavljuje na svojoj mrežnoj stranici www.izbori.hr  prvog radnog dana od dana unosa.

Milanovićevo izvješće o troškovima izborne promidžbe, od 25. studenoga do 18. prosinca, pokazuje da se glavnina troškova odnosi na najam prostora, grafičke i tiskarske te usluge oglašavanja, vanjskoga i na društvenim mrežama.  Tako, primjerice, trošak oglašavanja na društvenim mrežama preko tvrtke Promosapiens iz Kašine, koja na svojim stranicama navodi da je "biznis dizajn agencija koja svoj rad temelji na bihevioralnoj znanosti i evolucijskoj psihologiji", iznosi gotovo 34.000 eura. Trošak za "usluge agencija" preko iste tvrtke, iznosi 25.000 eura, a trošak računalnih usluga oko 6400 eura.  

Trošak različitih vidova oglašavanja, preko tvrtke Europlakat koja za sebe navodi da je vodeća u kategoriji vanjskog oglašavanja, iznosi nešto preko 33.000 eura, a tome treba dodati i 3900 eura za grafičke i tiskarske usluge te tvrtke, ukupno više od 37.000 eura. Pristojan dio kolača, dva puta po 12.500 eura, pripao je i tvrtki Designsystem iz Zagreba, također za grafičke i tiskarske usluge. Od svih zakupa prostora diljem Hrvatske, Milanovića je najviše stajao zakup Tvornice kulture, zbrojeno oko 8500 eura.   

FOTO: HINA/Damir Senčar

Milanovićevi donatori

Nešto manje od 8400 eura donacija Milanoviću je uplatilo sedam donatora, najmanje, 20 eura, Zrnka Simić, najviše, po 3981 euro, Kristijan Bodrožić i Stefano Vlahović. Po 50 eura donirali su mu Boris Milošević i Slavko Rebrina, 80 eura Jasenka Redenšek, a 230 eura Petar Matičević.

Od navedenih imena, najpoznatije je ono Borisa Miloševića. Osim ako netko ne dijeli njegovo ime, riječ je o bivšem potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske zaduženog za socijalna pitanja te ljudska i manjinska prava. Član je Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), koji je bio sabroski zastupnik u IX. sazivu Hrvatskog sabora. Milošević je razriješen s mjesta potpredsjednika Vlade nakon što je protiv njega i bivšeg ministra rada Josipa Aladrovića USKOK otvorio istragu, pod sumnjom da su intervenirali u korist nekih firmi kod dodjele europskog novca i kod zapošljavanja.

Kristijan Bodrožić je slovio za mladog lava njemačkih socijalista (SPD), a uoči predsjedničkih izbora 2019. godine u svojoj analizi izbora u Hrvatskoj o Milanoviću je za Fenix-magazin napisao sljedeće: "Bivši premijer i bivši predsjednik SDP-a, opet je čovjek koji je okupio potporu te stranke. Čovjek, čiji karakter svi znamo. I baš zato i zasluženo vodi svoju kampanju pod sloganom 'Predsjednik s karakterom'. Zašto? On je bio zadnji premijer koji je vodio politiku vodeći se samo hrvatskim interesima", pisao je Bodrožić.

FOTO: HINA/Damir Senčar

'Kralj piletine'

Tu nije stao. "Njega sitne provokacije iz susjednih zemalja nisu pokolebale i, što je najbitnije, za vrijeme svog premijerskog mandata nije izdao Hrvate u BiH. Brinula se o njima i s prvom Vladom u povijesti koja je pokrenula Državni ured za Hrvate izvan domovine. Provodio je najbolju politiku za Hrvatsku u brojnim pogledima. Čak su i neovisna istraživanja pokazala da je ta Vlada provela najsnažniju fiskalnu konsolidaciju i dovodila državu u red. Vidjeli smo da se lako rješavao svojih suradnika, protiv kojih je pokrenuta bilo kakva istraga ili sumnja u kaznena djela.

Usput, Plenković je apsolutna suprotnost Zorana Milanovića. Milanović je čovjek koji može vratiti dostojanstvo toj funkciji i zasigurno će biti dobar korektiv Vladi i društvu. On nikada nije šurovao s neprijateljima i ne može mu se podbaciti djelovanje protiv Hrvatske. Neke greške su nepopravljive i sustižu ga, ali su to sve objašnjive stvari i kada se sagleda iz svakog ugla, opet se ispostavi da je bio ispravan". Stefano Vlahović je prije nekoliko godina u hrvatskim medijima slovio za najbogatijeg Hrvata u Rusiji. Večernji je 2018. pisao da je riječ o počasnom konzulu RH u Ruskoj Federaciji te da mu tepaju da je "kralj piletine". Vlahović je ujedno radio na spajanju hrvatskih i ruskih poduzetnika u ono vrijeme.

Hrvatski biskupi oglasili se prije predsjedničkih izbora: Dali su prijedlog za koga glasati

Iznos od 3981 eura maksimalan je iznos koji fizička osoba može donirati pojedinom kandidatu, a pravne mogu donirati do 26.544 eura. Svaki od predsjedničkih kandidata na izbornu promidžbu može potrošiti maksimalno 1.061.782 eura. Koliko će uistinu potrošiti na svoje predstavljanje hrvatskim biračima, od kojih očekuju povjerenje za petogodišnji predsjednički mandat, pouzdano će se znati nakon što objave završna financijska izvješća o financiranju promidžbe, a što moraju učiniti 30 dana nakon održanih izbora, dakle zaključno sa 28. siječnja 2025. godine.