Milanović naglo posijedio, kao mladi vojnik u neprijateljskom okruženju

Iako se stres ne javlja gotovo nikad samo u jednoj manifestaciji, jedna je neminovna i nekako najočitija – nagla pojava sijedih vlasi. Upravo je ovu biološku odnosno fiziološku pojavu bilo nemoguće ne primijetiti kod premijera Milanovića koji se na sjednicu Vijeća o nacionalnoj sigurnosti u prvom susretu s predsjednicom Kolindom zaputio s vidnom drugačijom frizurom.  Ova promjena može biti uvjetovana raznim faktorima u premijerovom životu; netrpeljivošću prema predsjednici, situaciji uoči parlamentarnih izbora… Međutim, sve situacije svode se pod isti nazivnik - organizam se ne može nositi s količinom i vrstom zahtijeva i pritisaka iz okoline.

Što stres može napraviti organizmu objasnio nam je psihijatar s Klinike za psihološku medicinu KBC-a Herman Vukušić.

''Na ratištu u Dubrovniku uvjerio sam se u slučaj psihogene paralize kada se mladi vojnik od nešto više od 20 godina ukočio od stresa nakon što je tri sata bio u neprijateljskom okruženju. Mobilizirali smo ga u bolnici i nakon što smo se vratili u grad nakon smjene od tri dana na ratištu, posjetili smo ranjenika, ali tog dečka nismo prepoznali. Njegova kosa je od zagasito crne u samo tri dana postala potpuno sijeda'', opisao je Vukušić svoje iskustvo.

Jedan od nebrojenih primjera je i prof. dr.  Rudolf Gregurek, predstavnik Klinike za psihološku medicinu, koji je s 22 dvije godine dospio u logor, a po izlasku potpuno posijedio.

''Teško je pretpostaviti da premijer svoju funkciju doživljava kao ratno zapovjedništvo, ali očito se radi o vrlo stresnoj situaciji jer imamo biološke odnosno fiziološke pokazatelje'', rekao je Herman.

Stres je obično posljedica kada vanjski uvjeti života traže da se nešto promjeni u svojoj osobnosti, za Direktno napomenuo je psihijatar Vladimir Gruden.

''Radi se o promjeni na koju osoba nije spremna ili smatra da će zbog nje prestati biti tom osobom. Stres odnosno borba protiv stresa predstavlja povećanje sposobnosti za adaptaciju, a problem nastaje kada osoba izgubi sposobnost prilagodbe novim uvjetima ili na njih nije spremna'', komentirao je Gruden.

Izgleda da je normalno kada čovjek, da bi bio častan, treba slijediti ideale, napominje Gruden. Međutim, častan je čovjek onaj koji prepozna da ideali nisu ideali već da su potamnili.

''To nije gubitak veličine čovjeka. Jer se njegova veličina sastoji u raspoznavanju i prepoznavanju novih vrijednosti. Prvi korak kada ideali počnu tamniti, uznemiri  nas. To uzrokuje tjelesne i fizičke promjene, a ako to ne može prihvatiti, onda nije dorastao problemu. Ujedno znači da se identificira s vanjskim vrijednostima. Ako si vođa, onda ti vodiš ljude, a ne oni tebe. Stvar je koliko smo se identificirali s vanjskim vrijednostima, koliko se osjećamo dovoljno važnima da ljudima damo do znanja da su došle nove vrijednosti koje treba slijediti, to je ono što se očekuje od vođe'', zaključio je Gruden.