Milanović kupuje vrijeme do izbora; nek se kasnije s tim bakće nova Vlada

Ivan Lovrinović, profesor ekonomskog fakulteta te savjetnik Udruge Franak objasnio je koji je najbolji način da se riješi ovaj enormni skok franka te kakva je zapravo odluka Vlade o zamrzavanju tečaja na godinu dana.

Lovrinović je u Dnevniku HTV-a pojasnio da je ovo jedna tipična političko-fragmatična odluka Vlade, odnosno premijera Milanovića jer on je rekao da je ovo jedna politička odnosno državnička odluka na koju se ne može čekati. ''On je takvu odluku mogao donijeti i 2011. godine kada je bio prvi udar. Znači, kada je za 40 posto devalvirala kuna prema švicarskom franku. Dakle, ovo je jedno vatrogasno rješenje, otprilike može se politički pročitati: Aha, godina dana, do tada će biti izbori. Ako tada dobijemo onda ćemo tome pristupiti ozbiljno stručno, ako ne onda će to nova Vlada rješavati'', rekao je Lovrinović.

O reakciji banaka, Lovrinović misli da će nakon nekoliko dana dići neku veću buku ili podići tužbu, no one u suštini neće ništa ozbiljnije poduzimati. Sada se stvorio dojam da su one nezadovoljne ili progonjene, no Lovrinović ne očekuje neke snažne reakcije jer ovo nije pravo dugoročno rješenje.

Lovrinović objašnjava kako imamo dva načina rješavanja problema.

''Prvi već ide sudskim putem, a to je trgovačka presuda prvostupanjskog suda koja je bila u korist Udruge Franak. TO je bilo poništavanje ugovora vezanih uz valutnu klauzulu vezanu za franak i konverzija švicarskih kredita u kunske. Drugostupanjski sud, međutim, poništio je tu presudu i taj slučaj već preko godinu dana stoji na Vrhovsnom sudu i nikome nije jasno zašto se toliko čeka. Nije to tvrtka s 50 radnika, to je tvrtka s tisućama radnika. Drugi način je nagodba koja je ponuđena na prvostupanjskoj presudi, ali zainteresirane stranke prema tome nisu pristupile. Nekom vrstom nagodbe taj se problem riješio u Mađarskoj. Tamo je fiksiran tečaj forinte prema franku. 256 forinti za franak i taj problem u Mađarskoj više ne postoji'', objasnio je.

Uvjeren je Lovrinović kako će Hrvatska narodna banka biti pasivna kao i do sada jer ona sa strane promatra i našu gospodarsku agoniju. ''Ona sada u ovom slučaju nije mogla ništa posebno napraviti, ali ona je mogla utjecati nakon prvog udara 2011. godine, da na sve moguće načine onemogući daljnje zaduživanje građana uz takvu valutnu klauzulu, ali vidjeli smo da tu nije ništa napravljeno'', kaž Lovrinović.

Kaže kako HNB ne igra važnu ulogu, jer je pasivna prema gospodarstvu, ali i prema dužničkim problemima i njenu ulogu tek treba redefinirati, ako ništa drugo onda u sklopu strukturnih reformi. Jedna od tih reformi mora biti monetarna reforma jer bez nje ćemo se samo valjati u blatu problema koji će tek doći.