SAMIT U DRAČU

Milanović i Komšić pred velikim izazovom: Svi se pitaju što će dvojac danas napraviti

Autor

js/av/h

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović sudjelovat će u ponedjeljak u albanskom gradu Draču na samitu Procesa Brdo-Brijuni, zajedničke hrvatsko-slovenske inicijative koja djeluje već godinama i cilj joj je ubrzati približavanje zemalja jugoistoka Europe Europskoj uniji.    

06.10.2025. u 08:50
Ispiši članak

Supredsjedatelji inicijative su Milanović i slovenska predsjednica Nataša Pirc Mursar, a ove godine im je domaćin albanski predsjednik Bajram Begaj

Dolazak su potvrdili predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova. Posebno je zanimljivo što će na istom mjestu biti Milanović i Komšić, koji su nekad bili u dobrim odnosima, ali ne i u posljednje vrijeme. Podsjetimo, hrvatski predsjednik Komšiću zamjera izbornu manipulaciju jer bi u Predsjedništvu BiH trebao predstavljati Hrvate, a nije izabran hrvatskim glasovima. 

Šefovi država sudionica Procesa Brdo-Brijuni raspravljat će o jačanju europske perspektive cijele regije i ubrzanju procesa pristupanja Europskoj uniji, jačanju regionalne stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa, a posebna će pozornost biti posvećena zadržavanju mladih kroz osiguravanje kvalitetnijih prilika za život i rad te jačanju suradnje u području zapošljavanja, priopćeno je iz Ureda predsjednika. 

FOTO: Antonio Balic/CROPIX

Dugo čekanje

Milanović je na prošlogodišnjem sastanku upozorio da zemlje jugoistoka Europe predugo čekaju na pristupanje Europskoj uniji te da ih Hrvatska i Slovenija kao članice EU-a trebaju ohrabrivati da "ne klonu duhom". Na kraju sastanka trebala bi biti prihvaćena zajednička izjava kojom bi se potvrdila predanost podršci europskim integracijama i uključivoj suradnji s ciljem mirne, snažne, stabilne, prosperitetne i ujedinjene Europske unije.

Među zemljama kandidatkinjama za članstvo, najveću potporu članstvu u Uniji pokazuju građani Albanije s 91 posto potpore, a najmanju građani u Srbiji sa samo 33 posto, prema nedavnom Eurobarometru. Albaniji je ostao neotvoren samo još jedan pregovarački klaster (Resursi, poljoprivreda i kohezija) i uz Crnu Goru se najbrže približava vratima EU-a. 

FOTO: Blaz Samec/Delo/CROPIX

Još čekaju priznanje

Hrvati su najskloniji proširenju EU-a na susjednu Bosnu i Hercegovinu, njih 74 posto. No BiH se zbog unutarnjih previranja sporim tempom približava Uniji i tek je krajem rujna dostavila Europskoj komisiji program reformi potreban za pristup sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan. Druge zemlje zapadnog Balkana odavno su Komisiji predale svoje programe i već počele primati sredstva. 

Milanović na obljetnici Tigrova poručio da su vremena mutna i olovna: 'Europa '91. nije znala...'

Sjeverna Makedonija već 20 godina ima status kandidata. Iako su pregovori o pristupanju otvoreni još 2022., njezin put usporavaju bilateralni sporovi pa Skoplje još uvijek čeka na otvaranje prvog pregovaračkog klastera o temeljnim pitanjima. Kosovo je tek potencijalna država kandidatkinja i još je ne priznaje pet članica EU-a - Cipar, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Španjolska.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.