Metelko-Zgombić: Uspješno sučeljavanje u Bruxellesu

"Hrvatska na ovo pitanje gleda kao na stručno pitanje koje se konačno treba prestati rješavati političkim izjavama", izjavila je Metelko Zgombić, koja je vodila hrvatsko izaslanstvo na usmenoj raspravi u Europskoj komisiji slijedom slovenske pritužbe na Hrvatsku da krši pravo EU-a zbog nepriznavanja arbitražne presude.

Naglasila je da na sastanku nije sudjelovala kao državna tajnica, jer je riječ o raspravi na stručnoj razini, nego zato što se kao pravni stručnjak dugo bavila otvorenim graničnim pitanjem sa Slovenijom.

"S hrvatske strane se ne mogu čuti izjave koje bi vodile prema bilo kakvom zaoštravanju. Nisam htjela izrijekom reći, ali mislim da se može zaključiti s koje strane dolaze izjave koje nepotrebno dižu tenzije i nisu konstruktivne", rekla je.

Metelko Zgombić je raspravu ocijenila uspješnom, vođenom u ugodnoj atmosferi, te da je Komisija imala prigodu dobiti bolji uvid o čemu se tu radi.

"Nije bilo nikakvih novih, spektakularnih stajališta i jedna i druga strana su nastavile predstavljati svoja već poznata stajališta", istaknula je Metelko Zgombić.

Ponovila je hrvatska stajališta da ovdje nema ni govora o povredi europskog prava, kao što tvrdi Slovenija, te da Hrvatska očekuje da će nakon izbora u Sloveniji, koji se održavaju početkom lipnja, moći s novom vladom nastaviti razgovore o otvorenom graničnom pitanju.
Rekla je da je temeljni slovenski argument da sada postoji nova granica i da Hrvatska ne primjenjuje pravo Europske unije.

"Slovenija misli da se granica iznenada, sama od sebe, preselila na mjesto različito od onoga gdje je bila 1991. i gdje je i sada. Hrvatska je odgovorila da je granica i dalje ostala tamo gdje smo zajednički potvrdili našim ustavnim odlukama o suverenosti i samostalnosti, da je to ona bivša republička granica. To su stajalište potvrdile dvije države čak i 2005. u izjavi o izbjegavanju incidenata", rekla je Metelko Zgombić.

Naglasila je da Hrvatska upravo u tome vidi rješenje za trenutačnu situaciju jer "ako je taj režim o nekažnjavanju ribara bio dobar od 2005. godine do sada, ne vidimo zašto se i dalje ne bi mogao nastaviti sve dok Slovenija i Hrvatska međusobno ne riješe granicu u okvirima međunarodnog prava".

Izrazila je žaljenje što je Slovenija krenula protiv hrvatskih ribara, ističući da je Hrvatska sa svoje strane bila prisiljena odgovoriti.
"Bitno je to da je Hrvatska na pravi način znala odgovoriti na slovensku pritužbu i da Komisija ima dovoljno podataka i argumenata da sama donese vlastito mišljenje", rekla je.

Slovenija je sredinom ožujka pokrenula postupak pred Europskom komisijom u skladu s člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tvrdeći da Hrvatska, nepriznanjem i neprovedbom arbitražne odluke od 29. lipnja 2017., krši pravo Europske unije. Time je formalno pokrenut postupak u okviru Europske komisije, koji traje tri mjeseca, i u kojem obje strane trebaju razmijeniti pisane podneske i održati usmenu raspravu u Europskoj komisiji.

Hrvatska je 17. travnja poslala pisano očitovanje Europskoj komisiji u kojemu je iznijela argumente na pritužbe Slovenije i zaključila da ne krši pravo EU-a. Prema članku 259 Komisija može, ali i ne mora dati svoje mišljenje o iznesenom predmetu. Ako se Komisija i ne izjasni, Slovenija može, kao što je i najavila, nastaviti s postupkom pred Sudom EU-a. Komisija ima rok do 18. lipnja za izjašnjavanje.

Na upit je li Hrvatska spremna u dogovoru sa Slovenijom zajedno izići pred Sud EU-a u vezi s otvorenim graničnim pitanjem, Metelko Zgombić je rekla da od Slovenije nije došao takav prijedlog.

"To je posve drugo i novo pitanje. Sada smo u postupku koje je posve nezasluženo pokrenula Slovenija, koje govori o navodnoj povredi prava EU-a. Od slovenske strane nismo dobili takav prijedlog", rekla je.

Predsjednik Suda Europske unije Koen Lenaerts nedavno je izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija, nakon što je u pismu Europskoj komisiji najavila tužbu protiv Hrvatske vezano uz arbitražu, te rekao kako bi bilo najbolje da obje zemlje sporazumno slučaj iznesu pred sud EU-a.

Lenaerts je savjetovao da bi bilo bolje umjesto pozivanja na članak 259, koristiti članak 273.

"Taj članak nudi mogućnost da članice pred sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu", rekao je Lenaerts.  Ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a, pojasnio je Lenaerts.