OTAC MU JE POZNATI POLITIČAR IZ '90-IH

MATO ŠKRABALO Tko je najizgledniji Milanovićev savjetnik za vanjsku politiku?

Autor

Rafael Jurčević

Službena inauguracija izabranog predsjednika Zorana Milanovića održat će se 18. veljače, a već je neslužbeno poznata i njegova "kadrovska križaljka" u Uredu predsjednika. 

06.02.2020. u 22:16
Ispiši članak

Poznato je kako su najvažnije ovlasti predsjedničke funkcije u sukreiranju vanjske i obrambene politike, ali i u izboru čelnog čovjeka obavještajne službe. Javnost zbog toga i najviše zanima tko će izabranom predsjedniku biti savjetnici za vanjsku politiku, za obranu i nacionalnu sigurnost. Svakako je bitno i tko će mu biti predstojnik Ureda, ali i glasnogovornik, no dva ili tri savjetnička mjesta ponajviše utječu na kreiranje njegove politike.

Mediji su više puta u posljednje vrijeme pisali kako bi savjetnik za obranu mogao biti bivši ministar obrane Ante Kotromanović, za funkciju savjetnika za nacionalnu sigurnost najizgledniji je bivši čelnik SOA-e Dragan Lozančić, za mjesto predstojnika Ureda najviše šanse ima voditelj izborne kampanje i bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, a glasnogovornik bi trebao biti isti kao i u kampanji, a to je Nikola Jelić.

No, u zadnje vrijeme je "isplivalo" ime i potencijalnog savjetnika za vanjsku politiku Mate Škrabala. Najprije se spominjalo ime Milanovićevog kuma i čelnog čovjeka SDP-a za vanjsku politiku Joška Klisovića, no jasno je bilo kako je to malo vjerojatno solucija. Ne samo zbog kumovskih veza, koje bi i samog Milanovića dovele do nezgodnih pitanja javnosti, već i zbog toga što bi i sam SDP odlaskom Kotromanovića, Miljenića i Klisovića bio "kadrovski desetovan" pa bi se postavilo s pitanje s kojim bi kadrovima išli na parlamentarne izbore na jesen ove godine.

Riječ je o dugogodišnjem karijernom diplomatu, ali i bivšem Milanovićevom savjetniku

Trenutno najizglednije ime za savjetnika za vanjsku politiku Mato Škrabalo spominjalo se prije nekoliko dana i u kontekstu hrvatske veleposlanice u Stalnom hrvatskog predstavništvu u EU Irene Andrassy, koja je Britance u šaljivom tonu otpratila na izlasku iz Europske unije. Upravo je 1. kolovoza prošle godine, odlukom Kolinde Grabar-Kitarović i Andreja Plenkovića, Andrassy zamijenila Škrabala na dužnosti u Bruxellesu. Škrabalo je svoju funkciju obnašao rekordnih šest godina, a to mu je bila i prva veleposlanička funkcija.

Škrabalo je inače na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu diplomirao zemljopis, a zatim je na britanskom sveučilištu Durham kao stipendist britanske vlade magistrirao na problematici međunarodnih granica.

Biografija Mate Škrabala otkriva kako se radi o karijernom diplomatu koji ima dugogodišnje iskustvo rada u Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu europskih integracija, hrvatskim predstavništvima u UN-u, ali i hrvatskom predstavništvu u EU. Najvažniji podatak je kako je 2012. godine imenovan savjetnikom tadašnjeg premijera Zorana Milanovića za vanjsku politiku, a tu dužnost obavljao je do 2013. godine. 

Vlada je i na zatvorenoj sjednici u studenom prošle godine Škrabala ovlastila za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za multilateralu i globalna pitanja u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, do provedbe javnoga natječaja za imenovanje ravnatelja Uprave, a najduže do šest mjeseci.

Otac mu je poznati HSLS-ov političar iz '90-ih

Obiteljska povijest mogućeg Milanovićevog savjetnika za vanjsku politiku je također zanimljiva. Potječe iz obitelji poznatih i uglednih bačkih Hrvata koji su dali bivšeg ministra vanjskih poslova Zdenka Škrabala i filmskog djelatnika i političara Ive Škrabala. Prezime Škrabalo je inače s Pelješca, ali se djed mladog diplomata zvani također Mato Škrabalo preselio u Vojvodinu, gdje je bio poznati kulturni djelatnik, ali i povjerenik Hrvatskog radiše za cijelu Vojvodinu uoči Drugog svjetskog rata.

Ivo Škrabalo je otac i poznate nevladine aktivistkinje poznate po radu u GONG-u Marine Škrabalo. Ivo je hrvatskoj javnosti najpoznatiji kao povjesničar hrvatskog filma, ali i kao političar koji je "napravio zbrku" s proslavom Dana državnosti. 

Dugogodišnji HSLS-ov saborski zastupnik je tako nakon promjene vlasti 2000. godine predložio da da se Dan državnosti više ne slavi 30. svibnja nego 25. lipnja. Ta odluka je godinama bila predmet kontroverzi, a tek je prošle godine HDZ-ova vlast izglasala povratak na stari datum. Zanimljivo je kako je Škrabalo poslije govorio da mu je žao što su napravili promjenu. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.