Mato Palić za Direktno: 'Hrvatski sabor ignorira Ustavni sud, a to je loše, jer narušava vladavinu prava'

"Izvješće nije pravno obvezujuće, ali ima važnost jer iza njega stoji autoritet Ustavnog suda", izjavio je Šeparović za Jutarnji list.

Podsjetimo, Ustavni sud prije deset je godina jednoglasno prihvatio izvješće u kojem je upozorio zakonodavca da broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom. Po zakonu, broj birača među izbornim jedinicama smije se razlikovati najviše pet posto, a u stvarnosti su razlike iznosile i 25 posto, te je tako težina glasa birača u jednoj izbornoj jedinici bila veća nego u drugoj izbornoj jedinici.

Iz Ustavnog su suda tada upozorili da bi to moglo dovesti u pitanje zakonitost idućih izbora te kako je zadnji rok u kojem Sabor treba donijeti novi zakon o izbornim jedinicama 11. ožujka 2011. godine.

Još uvijek ništa nije učinjeno po tom pitanju, a Miroslav Šeparović mišljenja je kako se radi o ''očitom nepoštivanju Ustavnog suda i to od svih saziva Sabora od 2010. do danas''.

Stoga smo za komentar ove izjave i trenutačne situacije na tu temu razgovarali s Matom Palićem, ustavno- pravnim stručnjakom i profesorom ustavnih i političkih znanosti na Pravnom fakultetu u Osijeku.

'Jesu li glasovi birača u svim izbornim jedinicama jednako vrijedni?'

''Ustavni sud RH potpuno je u pravu zato što je izvješće iz 2010. godine, koje je poslano Hrvatskom saboru službeno zaprimljeno, arhivirano i zaboravljeno. Naime, nezakonito nejednak broj birača u različitim izbornim jedinicama u Republici Hrvatskoj postoji od 2000. godine sve do danas. Radi se o tome da, iako Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor dopušta maksimalno odstupanje od deset posto, svi dosadašnji izbori provedeni su u deset izbornih jedinica, između kojih postoje znatna odstupanja. Uz pretpostavku približno iste izlaznosti birača u svim izbornim jedinicama proizlazi kako glasovi birača u onima u kojima ih ima manje, suštinski vrijede više nego glasovi birača u onim izbornim jedinicama u kojima ih ima više'', objašnjava profesor Palić za Direktno.

'Granice izbornih jedinica ne slijede administrativno- terirorijalni ustroj Hrvatske'

Navodi i koji je sljedeći problem:

''Problem je u tome što se u svim izbornim jedinicama bira po 14 zastupnika, ali za isti broj mandata negdje treba manje, odnosno, više glasova.

Radi se o diskriminaciji birača s obzirom na mjesto prebivališta koja se ne može opravdati nikakvim legitimnim ciljevima kako su oni definirani u Ustavu Republike Hrvatske. Zakon kojim su uređene granice izbornih jedinica donesen je davne 1999. godine i nakon toga nije nikada mijenjan, unatoč činjenici da su iz različitih razloga birači odlazili, odnosno, dolazili u Republiku Hrvatsku. Poznat je problem iseljavanja stanovništva iz Republike Hrvatske u Njemačku, Irsku i druge zapadne države.

Međutim, Hrvatski sabor ignorira Ustavni sud, što je iznimno loše, jer time narušava vladavinu prava kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, ali i čitavog niza međunarodnih dokumenata koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, uključujući i pravo Europske unije.

Takvim postupanjem narušava se jednakost biračkog prava koja se podrazumijeva: samo poštivanje pravila jedan birač - jedan glas, nego i stvarnu mogućnost svakog birača da u približno podjednakoj mjeri utječe na izborni rezultat.

Osim navedenoga, granice izbornih jedinica, u pravilu, trebale bi slijediti granice administrativno-teritorijalnog ustroja u Republici Hrvatskoj, jer upravo to propisuje Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor. Kod nas je ono što bi trebalo biti pravilo zapravo - iznimka. To proizlazi iz činjenice da od deset izbornih jedinica u kojima se biraju zastupnici samo tri od tih deset izbornih jedinica slijede granice županija, a sedam ne'', nastavlja Palić.

Navodi i sljedeću usporedbu:

''Uređene demokratske države koriste različite načine kojima mogu reagirati na takve situacije. Kod nas ne postoji politička volja za iznalaženjem nekakvog rješenja koje bi prihvatilo stajališta koja je izrazio Ustavni sud u Izvješću.

Moguća rješenja su - promjena granica izbornih jedinica, kako bi se uskladile s brojem birača, ili promjena broja zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici, tako da se u onima u kojima ima više birača bira više zastupnika i obrnuto.

Politička pragma koja postoji u jednakoj mjeri kako kod HDZ-a, tako i kod SDP-a, koji se periodično mijenjaju na vlasti, očito je ispred ustavnih načela. Ironija je u tome što zastupnici velikih političkih stranaka prilikom stupanja na dužnost prisežu na Ustav, ali očito tu prisegu doživljavaju kao formalnost'', zaključuje profesor Palić za Direktno.