Mato Palić: Svako povoljnije financiranje političkih stranaka trebalo bi evidentirati kao donaciju

Mati Paliću smo postavili nekoliko pitanja oko nelogičnosti pri financiranju političkih stranaka koje žive od novca poreznih obveznika. Tako je nedavno Državna revizija objavila kako je od 174 političke stranke, koliko ih je lani djelovalo, obavljena financijska revizija njih 41. Od 41 političke stranke obuhvaćene revizijom, Državni ured za reviziju je izrazio 28 bezuvjetnih i 13 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti njihova poslovanja 32 bezuvjetna i devet uvjetnih mišljenja. 

Revizija je obuhvatila sve parlamentarne stranke, a među onima koje su dobile bezuvjetno mišljenje za financijske izvještaje i usklađenost poslovanja su HDZ, SDP, Most NL, HNS i Neovisni za Hrvatsku.Među strankama koje su u obje kategorije dobile uvjetna mišljenja su Bandićeva Stranka rada i solidarnosti i Beljakov HSS.

"Unatrag 11 godina, od kada pratimo njihov rad, političke su stranke napravile veliki pomak", ističu u Državnoj reviziji. Revizija je ranijih godina davala jedno, zajedničko mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju, no zbog primjene novih standarda izražavaju se dva mišljenja, jedno za financijske izvještaje, drugo za usklađenost poslovanja.

Glavninu prihoda parlamentarnih stranaka čine prihodi iz državnog (gotovo 50 milijuna kuna) i proračuna lokalnih jedinica (52 milijuna), slijede članarine (12,9 milijuna), donacije (13,3 milijuna) i drugi prihodi (5,7 milijuna).

Dakle, porezni obveznici, svi mi, svojim parlamentarnim predstavnicima osiguravamo skoro sve, od plaćanja izborne promidžbe do naknade koja služi za rad političkih stranaka, ali i izuzetno povoljne cijene prostora u kojima obavljaju stranačke poslove. Međutim, ipak su neke stranke prijavile blago rečeno čudne primjere donacija stranaka čak i posuđivanja velikih svota novca. 

Takvo 'poslovno' ponašanje stranaka sigurno baca sjenu na njihov rad. Našeg sugovornika upitali smo zar ne bi i za političke stranke kao i za, po novom prijedlogu zakona za referendumske inicijative, trebali postojati strogi zakoni prema kojima će svaka donacija ili posudba biti evidentirana i uvijek dostupna javnosti? 

"Stranke imaju pravnu osobnost i mogu posuđivati novac. Međutim, smatram kako bi se svako povoljnije financiranje (npr. niža kamata) trebalo evidentirati kao donacija u onom dijelu iznosa koji predstavlja razliku između tržišne i kamate po kojoj posuđuju novac ili određenu uslugu", rekao je Mato Palić i dodao kako je postojeći zakon koji uređuje financiranje političke aktivnosti i izborne promidžbe potrebno poboljšati i kako prijedlog zakona koji je u proceduri ima vrlo ozbiljnih nedostataka. 

Političke stranke, kao i nevladine udruge, plaćaju prostore koje koriste za svoj politički rad po privilegiranim cijenama. Primjera radi, Grad Zagreb mjesečni iznos naknade za korištenje prostora određuje po zonama. Tako u zoni 0 političke stranke kvadrat prostora plaćaju u iznosu od sedam kuna po četvornom metru, u I. zoni u iznosu od šest kuna po četvornom metru, u II. zoni u iznosu od pet kuna po četvornom metru, u III. zoni u iznosu od četiri kune, u IV. zoni u iznosu od tri kune, a u V. zoni u iznosu od dvije kune po četvornom metru.

Postupak dodjele prostora na korištenje pokreće se podnošenjem zahtjeva za dodjelu prostora na korištenje nadležnom uredu, a prostori se dodjeljuju temeljem zaključka gradonačelnika o dodjeli prostora na korištenje po prijedlogu Povjerenstva za dodjelu gradskih prostora na korištenje. Prema pravilniku o dodjeli gradskih prostora, gradski prostor mogu dobiti stranke koje su zastupljene u Gradskoj skupštini, vijećima četvrti i mjesnih odbora.

No postavlja se pitanje s obzirom na to da je u Zagrebu teško pronaći poslovni prostor za nižu cijenu od pet-šest eura po kvadratu, zašto se političkim strankama i udrugama koje koriste gradske odnosno državne prostore razlika između cijene koju po kojoj one dobiju prostor i tržišne cijene ne računa kao donacija. 

S obzirom na to da je razlika između cijene tako dobivenog kvadrata prostora i tržišnog često jako velika, pa tako primjera radi, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić čija stranka ima prostor u Praškoj ulici 2., dakle u samom središtu grada ima 148 četvornih metara mjesečni najam plaća 1036 kuna, odnosno sedam kuna po četvornom metru.

"Praksa je dodjela prostora temeljem odluke jedinica lokalne i/ili područne samouprave o najmu poslovnih prostora. Osim političkim strankama tako se dodjeljuju i prostori različitim udrugama. Međutim, izvori financiranja i visina njihovih sredstava su bitno različiti kod udruga u odnosu na političke stranke. Uređeni su, u najvećoj mjeri, i različitim propisima", rekao nam je Palić i dodao kako smatra da je peterostruko manji iznos pretjeran. 

"Ukoliko bi se to evidentiralo kao donacija onda bi, u konkretnom primjeru, proizašlo kako je gradonačelnik donirao stranci koju vodi određeni novčani iznos, odnosno umanjio potraživanje što je sasvim sigurno nedopušteno jer u najblažem predstavlja sukob interesa. Puno bolje rješenje je najam po tržišnim uvjetima ili uz neki minimalni popust", rekao je za Direktno profesor Mato Palić.