Mate Mijić i Marja Čolak kod Diane Tikvić komentirali Uljanik, Glavaševića, Milinovića

Teme emisije bile su aktualne dnevnopolitičke novosti u hrvatskoj politici i društvu poput događanja u SDP-u, ali i kriza u pulskom Uljaniku, pobuni ličkih HDZ-ovaca te referendumima o izbornim pravilima i Istanbulskoj konvenciji.

Na samom početku emisije dnevnopolitičke aktualnosti komentirali su telefonski Mirela Holy i Božo Skoko. 

Bivša članica SDP-a Mirela Holy kaže da kriza u najvećoj oporbenoj stranci ima svoje korijene od ranije te da bi se mogao dogoditi raskol u stranci: "Radi se isključivo o tome tko će sastavljati liste za europske i parlamentarne izbore. Davor Bernardić priželjkuje izbore kako bi mogao postaviti svoju garnituru u Sabor, a njegovi oponentni znaju da im je politička karijera gotova ako ne završe na listama."

Glavaševićev potez Božo Skoko također tumači kao krizu vodstva oporbene stranke, ali i krizu identiteta i vizije: "Bernardić nije imao šanse ni obnašati svoju funkciju radi stalnih opstrukcija. SDP-u je potrebno resetiranje, dolazak novog vodstva, ali i novi identitet i novi smjer. Ovako se samo vrte u krug".

Čolak: Odlazak Glavaševića nije stvorio veće potrese u SDP-u

S ocjenama dvoje komunikacijskih stručnjaka složila se i glavna urednica portala Direktno Marja Čolak. Čolak kaže kako je SDP brod koji tone i prije nego što je Glavašević otišao:  "Ne mislim da njegov odlazak predstavlja veliki potres u stranci. Treba podsjetiti da je on tek prije dvije godine ušao u stranku. Nema glasnog negodovanja zbog njegovog odlaska ni u redovima Bernardićevih oponenata, niti se, koliko sam vidjela, itko izjasnio da bi išao Glavaševićevim stopama".

"Dalija Orešković i Glavašević su u slično vrijeme rekli da računaju na nove ljude, Glavašević je spominjao i apatiju kao razlog izlaska iz SDP-a, ali prije mislim da se tu radi o svojevrsnom marketinškom i populističkom potezu s njegove strane. Da su sad izbori, Glavašević bi 'ušao u biračko tijelo' progresivne ljevice, jer je svoj imidž uvelike bazirao na ideologiji, ali situacija naravno ovisi i o vremenu koje će proteći do sljedećih izbora", nadodala je Čolak.

Politički analitičar Mate Mijić smatra da sve ono što je Glavašević naveo kao problem SDP-a potječe još od prvog dana. Kaže i kako nikad nije vidio nikakav politički sadržaj u SDP-u, a da ne potječe kao nasljedstvo iz socijalizma. Mijić navodi i kako socijaldemokrati nikad i nisu pronašli svoju biračku 'nišu' jer se pokazalo kako radnici 'plavog ovratnika' uglavnom daju glas HDZ-u.

"SDP je ustvari slabiji HDZ, on može ostvariti pobjedu na izborima samo kad vlada masovno nezadovoljstvo HDZ-om. Oni i vladaju svojim sredinama kao i HDZ svojim. Hrvatska je premala i presiromašna za dva HDZ-u na nacionalnoj razini, jedino se regionalne stranke poput IDS-a i HDSSB-a nekad mogu ponašati kao mali HDZ. SDP je i na primjeru Zagreba pokazao kako se nimalo nije promijenio od odlaska Milana Bandića, oni su kao stranka zapravo preminuli", poentirao je Mijić.

Čolak i Mijić su se također složili u ocjenama kako je velika koalicija vrlo vjerojatna mogućnost nakon sljedećih izbora, za koje smatraju da se neće brzo dogoditi. Razlog mogućem stvaranju velike koalicije je u tome što HDZ neće vjerojatno imati svoje partnere, a Most i Živi zid neće htjeti koalirati s ostalim strankama. 

Mijić: Vladine mjere su socijalne mjere, ali nisu dugoročno rješenje za Uljanik

Sudbina IDS-a nakon krize u Uljaniku bila je druga tema emisije. Mate Mijić se složio s ocjenom Mirele Holy kako je IDS kao stranka sličan HDZ-u. Holy je dodala i kako je klijentelistička mreža prejaka u Istri, pa je moguće kako će IDS nastaviti vladati najzapadnijom hrvatskom županijom.

S druge strane Božo Skoko smatra kako će kriza u Uljaniku svakako utjecati na vodeću istarsku političku opciju te dodaje kako je dobro što će se napokon stvoriti mogućnost za stvaranjem prave oporbe. Glavna urednica Direktnoga je nadodala kako je za nju najindikativnija izjava Franka Belasa iz Stožera za obranu Uljanika koji je rekao da će Pula ostati bez polovice stanovništva u slučaju propasti Uljanika, a ti radnici su biračko tijelo IDS-a.

"Radnici očekuju da grad, županija i država riješe problem plaća. Kad su radnici postali dioničari nitko im nije rekao što se sve mijenja. Ako ste vlasnici tvrtke onda se morate brinuti o njoj. Država također ne vodi interes o Uljaniku, a vlasnik je četvrtine dionice. To sve je dovelo do situacije u kojoj se brodogradilište nalazi. Vladine mjere su socijalne mjere, ali nisu dugoročno rješenje", pojasnio je Mijić situaciju u pulskom 'škveru' i rekao kako primjer Uljanika dokazuje da su sve priče o radničkom dioničarstvu pale u vodu.

Čolak je istaknula kako je Uljanik strateški bitna tvrtka za Istru, ali nije strateški bitna za ostatak Hrvatske te da se mora reći kako je vlada više puta do sada intervenirala za spas Uljanika i za isplatu plaća.

"Ako mogu, ukazala bih i na ekstreme i kontraste koje smo mogli vidjeti zadnjih dana. Hrvatsku je obišla fotografija radnika koji plače ispred Banskih dvora jer nije dobio plaću, a s druge strane čitali smo o direktorima Uljanika koji imaju plaće od 40 tisuća kuna i premrežuju tvrtke. Postoje i priče, doduše neprovjerene, da i dio radnika Uljanika koristi bolovanje i zarađuje od turizma, tako da nisu svi u istoj poziciji."

"Uljanik je možda dobar primjer što bi se dogodilo s hrvatskim gospodarstvom da je radničko dioničarstvo jače zaživjelo. Puno se ljudi bunilo da je pretvorbom i privatizacijom nekadašnje društveno vlasništvo završilo u rukama pojedinaca umjesto u rukama radnika. Na primjeru Uljanika vidimo kako radnici vode računa o vlasništvu. Oni se u glavi nisu uspjeli prešaltati s radnika na vlasnike. Tranzicija se mora prvo napraviti u glavama, a tek onda u vlasničkoj strukturi'', naglasio je Mijić.

'Vodstvu HDZ-a nije bio drag prosvjed Ličana, ali javnost je na njihovoj strani'

Treća i zadnja tema bile su nove političke opcije, ali i inicijative građana te prosvjedi ličkih HDZ-ovaca.

Čolak i Mijić smatraju kako se u prosvjedu ličkih HDZ-ovaca ne može steći dojam kako se radi o prosvjedu zbog boljitka svog kraja, nego o buni zbog pozicija. 

"Naravno da vodstvu HDZ-a nije prihvatljiv ovaj prosvjed, pogotovo u situaciji kad po prvi put imamo ozbiljnija masovna okupljanja radnika na Markovom trgu. Sad im se okupljaju njihovi članovi i pjevaju domoljubne pjesme ispred središnjice. No mislim da je vodstvu stranke laknulo jer je u javnosti prosvjed dočekan kritikom, jer je dojam kako su prosvjednici došli zbog svojih fotelja, a ne zbog boljitka ličkog kraja", analizirala je Čolak najnovija događanja u HDZ-u, dok je Mijić rekao kako bi volio vidjeti ovakva događanja u slučaju da Plenković čisti stranku od starih struktura, ali za njega je slučaj Božidara Kalmete dokaz kako nije riječ o tome.

"Jandroković je apsolutno Plenkovićev izbor, čovjek od povjerenja. Milinović je poslao vrlo inteligentu poruku tako što je rekao kako nije protiv Plenkovića, već protiv Jandrokovića. Poruka je jasna, ali nije ju htio izreći, jer se zna da se u HDZ-u ne toleriraju 'udari' na predsjednike stranke", pojasnio je Mijić, dok je Čolak rekla kako Milinović vjerojatno nema ozbiljnije ambicije i sam konkurirati za predsjednika stranke. 

Kolumnist Večernjeg lista kaže i kako je Plenkoviću najbolja prilika otići za godinu dana u europske institucije, jer smatra da se neće moći održati još šest godina na čelu Hrvatske.

"Živi zid priprema svoju političku budućnost, ne znam što bi dobar dio njihov članova i radio da nije politike. No ne vidim njihovu budućnost, oni će izgubiti birače čim dođu u poziciju za koalirati s nekim. Njihovi birači su ojađeni ljudi koji su izgubili svoj posao i dostojanstvo u prošlosti pa traže radikalna rješenja, a ono što su Živi zid nudi nisu radikalne reforme, već su priče iz bajke", prokomentirao je politički analitičar svoje viđenje antiestablishmentske opcije u Hrvatskoj, dok je Čolak sugerirala kako je bitno pratiti i Most koji se kontinuirano osipa, ali i nedavno osnovanu platformu nezavisnih čelnika gradova i općina koja planira sudjelovati i na parlamentarnim izborima. 

Mijić je na samom kraju emisije rekao bi referendum o izbornom zakonodavstvu bio 'reset" dosadašnjeg načina funkcioniranje politike u Hrvatskoj, dok je Čolak rekla kako vladajuća većina ima problem s referendumskom incijativom zato što se jedan od referenduma može tumačiti i kao udar na Milorada Pupovca, koji drži 'ključeve većine' u svojim rukama.