Mate Granić prisjetio se priznanja: 'Otpor je slomljen u noći sa 16. na 17. prosinca u Luksemburgu'

Premda je diplomacija svojim kanalima već mjesecima prije radila na međunarodnom priznanju Hrvatske, 15. siječnja je ipak bio i ostao kamen temeljac moderne hrvatske države. U vrlo nesigurnim vremenima početka Domovinskog rata, kada je bilo malo ili nimalo razloga za optimizam u Lijepoj Našoj, serija priznanja od strane zemalja europske zajednice dovela je našu vojsku - u kratki delirij.

Redao se popis onih koji su Hrvatskoj rekli sudbonosno "da". Učinio je to u prosincu Island, isto kao i Sveta Stolica. Ne smijemo zaboraviti ni uspostavu diplomatskih odnosa  s Njemačkom, a potom i redom priznanja. Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska i Švedska, svi su oni 15. siječnja priznali Hrvatsku i pokrenuli lavinu promjena u Hrvatskoj.

Iako do dan danas čekamo da to učine posljednje četiri države svijeta, Hrvatska je danas, 32 godine kasnije, ostvarila čitav niz strateških ciljeva. Tadašnji ministar vanjskih poslova i jedan od najzaslužnijih iz cijele suite političara devedesetih Mate Granić prisjetio se tog mukotrpnog, ali itekako zadovoljavajućeg procesa. Na početku nas je zanimalo što je uopće bilo potrebno i što je bio uvjet da Hrvatska može dobiti "zeleno svijetlo" za svoju samostalnost.

Prije 32 godine, u jeku Domovinskog rata i obrane hrvatske državnosti, svijet je priznao Hrvatsku koja se izborila za svoje mjesto na političkoj karti svijeta, na čemu smo trajno zahvalni hrvatskim braniteljima i državničkom vodstvu prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana. pic.twitter.com/xBaxLdFoyE

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) January 15, 2024

Šest ključnih odluka

"Trebalo je ispuniti nekoliko bitnih uvjeta. Prvi je bio odluka Badinterove komisije da se bivša država raspala i da sve bivše republike mogu postati republike. To se dogodilo u prvom tjednu prosinca 1991 godine. Drugi uvjet za Hrvatsku je bila odluka o deblokadi i odlazak vojske iz Hrvatske (bivše JNA). 

To sam ispregovarao i potpisao 8. prosinca. Zatim je uvjet bio i da prihvatimo Vanceov plan, a to je dolazak mirovnih snaga. Predsjednik je to prihvatio, prihvatili smo i mirovne snage UN-a. Ministar Gojko Šušak potpisao odluku o trajnom prekidu vatre u Sarajevu, 2. siječnja 1992. godine", počeo je Granić za Direktno.

Za kraj nam je ostao ustavni zakon o manjinama, koji je donio Hrvatski sabor, i posljednji uvjet bio je pozitivno mišljenje European Monitoring Missiona. "To su bili temelji za sve ono što se događalo na današnji dan", naglasio je naš sugovornik. 

15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.
RH postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti"
- Franjo Tuđman

❤️🇭🇷 pic.twitter.com/CLAIXChYEP

— Diva (@BrankaVlasic) January 15, 2024

Sve je bilo dogovoreno u Luksemburgu

U nastavku razgovora bivši ministar se prisjetio još jednog vrlo važnog datuma koji možda nema status spomendana kao današnji datum, ali je podjednako važan i bitan za ideju moderne hrvatske države. Naime, najvažniji dogovor je postignut u Luksemburgu. 

"Kad smo sve te uvjete ispunili, prijelomna noć se dogodila 16. na 17. prosinca kada je u Luksemburgu njemački kancelar Helmut Kohl slomio otpor Francuske pa zatim i Velike Britanije, pa su kasnije pomagali Belgija i Danska. Te noći je bilo sve dogovoreno da ćemo biti priznati ako ispunimo sve uvjete. Potom je krenulo, i Island i Vatikan što je posebna priča.

No jedno je važno, da Hrvatska nije bila obranjena, nikada ne bi bila ni priznata. Zato moramo reći da su za priznanje najzaslužniji naši branitelji, predsjednik Franjo Tuđman, cijela vlada demokratskog jedinstva i hrvatska diplomacija".

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske, njene suverenosti i neovisnosti ✌✌🇭🇷🇭🇷
Na današnji dan 15. siječnja 1992. Hrvatska je međunarodno priznata od strane europske zajednice, nakon čega su uslijedile reakcije i priznanja 🇭🇷 od strane drugih europskih i svjetskih zemalja. ⤵️ pic.twitter.com/YzcO8x0o8O

— Matej Ivanović (@Croat_30_5_1990) January 15, 2024

Granić se prisjeća što je radio toga dana

Arhivske snimke nam pokazuju kako se današnji datum proslavio u sličnom duhu kao i slavlja prilikom sportskih uspjeha. Otvarale su se boce, palile su se baklje, pjevalo se diljem Hrvatske.

U večernjim satima se na HRT-u pojavio i predsjednik Tuđman te izgovorio citat s početka teksta.  Mi smo upitali bivšeg vladinog potpredsjednika kako je za njega izgledao taj sudbonosni dan.

"Cijeli dan sam proveo u uredu koji je tada bio u zgradi Hrvatskog sabora,  i naravno da smo pratili događanja oko priznanja, onako kako su i dolazila. Predsjednik Tuđman je bio jako zadovoljan, navečer se susreo s građanima na Trgu Bana Jelačića. Ja sam imao večeru u 18 sati s predstavnikom UNHCR-a za Hrvatsku. Kasnije sam došao kući i dobro sve proslavio sa svojom obitelji", prisjetio se Granić. 

Hrvatska danas

Rat je srećom daleko iza nas, Hrvatska danas živi egzistenciju u miru. Upitali smo Matu Granića je li današnja Hrvatska upravo to što je tadašnje vodstvo sanjalo. Je li to ta Hrvatska danas koju su spomenuti branitelji stvarali devedesetih?

"Mi smo se tada borili prvo da se obranimo, da budemo priznati, da uđemo u UN. Naš san je bio ulazak u NATO i EU. Mi smo taj san ostvarili. Ušli smo i u Schengen te u eurozonu. Pozicionirani smo na najboljoj mogućoj poziciji.

No to ne znači da takva pozicija sa sobom ne nosi izazove. Brutalna ruska agresija na Ukrajinu, sukob u pojasu Gaze, situacija na Tajvanu. U ovom trenu se svijet promijenio u multipolarni svijet. Kina je postala svjetska velesila. Sve to nam ukazuje da je stanje u svijetu krcato problemima, ali ponavljam,  u najboljoj smo poziciji u kojoj trenutno možemo biti", zaključio je Mate Granić za Direktno.