RAZGOVOR S POVODOM

MARKO PAVIĆ: Fondovi Europske unije pomažu Hrvatskoj i mijenjaju je na bolje; Vlada na čelu s Plenkovićem se izborila za više od 20 milijardi eura

Autor

Darko Markušić

Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije u razgovoru za portal Direktno, ističe kako Hrvatska u idućih sedam do deset godina može očekivati više od 20 milijardi eura iz fondova i proračuna Europske unije. Ministar regionalnog razvoja podsjeća i na sve projekte kojima se osigurava ravnomjerni regionalni razvoj svih hrvatskih krajeva.

03.06.2020. u 22:19
Ispiši članak

Hrvatska, uključujući sve političke stranke i vladajuću i oporbene, je zadovoljna najavom 10 milijardi eura potpora i zajmova za oporavak gospodarstva. Je li moguće da pojedine zemlje, poput Austrije, zaustave cijeli projekt?

Zadovoljni smo planom opravka "Nova generacija Europske unije" koji je predložila Europska komisija u iznosu od 750 milijardi eura financijske pomoći za EU članice, od čega je za Hrvatsku naveden iznos od 10 milijardi eura. Od toga su 7,3 milijardi bespovratna sredstva i 2,7 milijardi euro zajmovi. Koliko je značajan taj iznos vidi se ako ga usporedimo s našom financijskom omotnicom za razdoblje od 2014. – 2020. koja je 10,7 milijardi eura.

Uz plan oporavka pregovaramo i o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, odnosno proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine koji bi trebao raspolagati s oko 1100 milijardi eura iz kojega za Hrvatsku očekujemo iznos koji je sličan sadašnjoj financijskoj omotnici, dakle oko 10 milijardi eura. Europska komisija u međuvremenu je donijela još i treći paket financijske pomoći članicama EU u iznosu od 500 milijardi eura. Kada to sve zbrojimo Hrvatska može očekivati više od 20 milijardi eura u idućih sedam do deset godina, što je više nego dvostruko od iznosa koji imamo sada.

Državama članicama EU na raspolaganju se ukupno nalazi oko 2400 milijardi eura. Činjenica da smo zemlja koja predsjeda Vijećem EU-a omogućila nam je da kada gledamo udio u BDP-u dobijemo puno izdašnija sredstva nego mnoge druge zemlje, a to je i osobni uspjeh premijera Andreja Plenkovića i još je jedna potvrda važnosti našeg članstva u EU.

Razgovori oko višegodišnjeg financijskog okvira su u završnoj fazi, a pregovori se vode između tzv. zemalja kohezije i zemalja neto uplatiteljica i dogovor će biti postignut kompromisom. U interesu je svih članica da se dogovor postigne, a mi se nadamo da će se to dogoditi na Europskom vijeću koje će se u organizaciji hrvatskog predsjedanja održati 19. lipnja u Bruxellesu.

Imate li plan kako bi spomenuta sredstva raspodijelili i kojim sektorima bi pomoć bila izdašnija?

U okviru plana oporavka potpore će se usmjeravati kroz tri stupa: prvi se tiče potpora državama članicama u oporavku, drugi će biti usmjeren na pokretanje gospodarstva i pomoć privatnim ulaganjima, a treći na učenje lekcija iz krize. Glavna ideja plana oporavka je poticanje gospodarskog rasta i investicija u državama članicama te sanacija posljedica krize izazvane pandemijom korona virusa.

Najveći prvi stup, nazvan "Recovery and Resilience Facility", odnosno "Prilagodba država članica EU oporavku" iznosit će 560 milijardi eura od alociranih 750 milijardi. Putem ovog stupa države će za korištenje sredstava razviti nacionalne planove oporavka koji će biti usklađeni s nacionalnim programom reformi u okviru Europskog semestra. Pristup svakoj zemlji bit će individualan što znači da će svaka država članica individualno napraviti svoj plan koji će uskladiti s potrebama gospodarstva i oporavka i nakon toga ga dogovoriti s Europskom komisijom.

Hrvatska je trenutačno na 94 posto ugovorenosti sredstava iz EU fondova i oko 36 posto isplaćenosti?

Na početku mandata zatekli smo minimalnu ugovorenost od 9 posto, a isplaćenost je bila samo jedan posto. U zadnje četiri godine ugovorenost smo podigli s devet posto na 94 posto, a isplaćenost s jedan posto na 36 posto.

Kako bismo ubrzali apsorpciju EU fondova morali smo najprije ugovoriti sredstva da bismo ih mogli isplatiti. Do kraja 2023. godine, kada se moraju završiti projekti financirani iz ove financijske omotnice, sva sredstva će biti isplaćena. Po ugovorenosti smo 12 od 27 zemalja EU, a po isplaćenosti se približavamo EU prosjeku. Dobrobit našeg članstva u EU vidi se u svim našim krajevima, općinama, gradovima i županijama. Zahvaljujući članstvu u EU osigurali smo sredstva za Pelješki most, financirali zračne luke u Dubrovniku i Splitu, željeznice, uložili smo 1,7 milijardi kuna u zdravstvo, 12,6 milijardi u poduzetništvo, 6 milijardi kuna u istraživanje i razvoj, 1,2 milijarde kuna u e-škole.

Uz to, uslijed pandemije korona virusa, osigurali smo 380 milijuna kuna našem zdravstvu za nabavu zaštitne medicinske opreme. Sve maske, zaštitna odjeća i ostala zaštitna oprema koju smo nabavili plaćena je EU sredstvima. Preraspodjelama unutar operativnih programa iz ove financijske omotnice osigurali smo više od 420 milijuna eura za saniranje posljedica izazvanih pandemijom korona virusa. Od tog iznosa 210 milijuna eura uloženo je u zapošljavanje, 165 milijuna eura za obrtna sredstva gospodarstvu i 50 milijuna eura zdravstvu za nabavu medicinskog materijala. Ništa od toga ne bismo uspjeli realizirati da nismo članica EU. Sve to dokaz je da EU fondovi pomažu Hrvatskoj i mijenjaju je na bolje.

Kako komentirate tvrdnje bivšeg potpredsjednika SDP-ove Vlade Branka Grčića da je Milanovićeva vlada bila uspješnija u privlačenju sredstava iz EU fondova?

Sasvim suprotno, SDP-ova Vlada nije povukla ništa iz fondova. Grčića demantiraju brojke, ugovorili su samo devet posto EU sredstava, a isplatili jedan posto. Uz to veliki propust SDP-ove Vlade je što se nije izborila za jednu milijardu eura sredstava koje smo mogli dobiti iz alokacije za pomoć zemljama u krizi koje su ušle u Europsku uniju do 2013. godine.

Naša Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem u Bruxellesu se izborila za više od 20 milijardi eura koje će nam biti na raspolaganju u idućih sedam do deset godina, a SDP-ova vlada je izgubila jednu milijardu eura.

Zaduženi ste i za regionalni razvoj. Koji su pomaci napravljeni u poticanju ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske?

Jedan od glavnih ciljeva Vlade i moga ministarstva je ravnomjerni regionalni razvoj svih naših krajeva. Osim sredstava iz EU fondova u naše općine, gradove i županije uložili smo i sredstva iz proračuna u iznosu 1,7 milijardi kuna, a sve kako bismo potaknuli razvoj manje razvijenih područja Hrvatske poput otoka, potpomognutih područja i brdsko-planinskih područja. Ta smo sredstva usmjerili u poduzetništvo, otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života naših sugrađana.

Donijeli smo i paket novih zakona: Zakon o otocima, Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o potpomognutim područjima, a cilj nam je bio osigurati dodatna sredstva za ravnomjerni razvoj svih dijelova Hrvatske.

Pokrenuli smo i projekt Slavonija, Baranja i Srijem kojim smo za razvoj pet slavonskih županija do sada osigurali 12,8 milijardi kuna. Tim projektom želimo potaknuti demografsku revitalizaciju slavonskih županija kroz ulaganje u infrastrukturu, razvoj poljoprivrede, zapošljavanje i poticanje poduzetništva. Projekt Slavonija, Baranja i Srijem nastavit će se i u idućoj financijskoj omotnici, a planiramo i slične projekte za područje Dalmatinske zagore, Like i Gorskog kotara te za otoke. Do sada smo dogovorili Intervencijske planove za Imotsku krajinu i Cetinski kraj u sveukupnom iznosu od 300 milijuna kuna, odnosno svaki Intervencijski plan po 150 milijuna.


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.