MINISTAR DRŽAVNE IMOVINE U RAZGOVORU ZA DIREKTNO OTKRIVA ŠTO MISLI O IVANU PENAVI I MIROSLAVU ŠKORI

MARIO BANOŽIĆ: 'Nijedna Vlada nije učinila toliko za Slavoniju i Vukovar kao ova Plenkovićeva'

Autor

Darko Markušić

Ministar državne imovine Mario Banožić u razgovoru za portal Direktno otkriva koliko je državni proračun uprihodio boljim upravljanjem i stavljanjem u funkciju državne imovine, te ističe kako je u mandatu ove Vlade sklopljen čak 261 ugovor o darovanju nekretnina jedinicama lokalne i područne samouprave i komunalnim tvrtkama u njihovu vlasništvu. Banožić na izbore izlazi kao drugi na listi HDZ-a u petoj izbornoj jedinici.

19.06.2020. u 10:22
Ispiši članak

Ministarstvo državne imovine u proteklom je razdoblju uvelo reda u evidenciju državne imovine i pokušalo ju je staviti u funkciji. Koliko ste zadovoljni učinjenim?

Na početku svoga mandata najavljivao sam da će mi jedna od prvih aktivnosti biti upravo ažuriranje evidencije nekretnina u državnom vlasništvu. U praksi je bio slučaj da podaci u internoj evidenciji Ministarstva nisu odgovarali činjeničnom stanju na terenu. Kontinuirano radimo na unosu novih podataka o nekretninama kojima upravljamo, kako bi dobili najkvalitetnije podatke, a održali smo i sastanke sa svim županijama te gradovima i općinama. Cilj je sve podatke županija, gradova i općina upariti s podacima Ministarstva kako bi evidencija bila što točnija.

Također, temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine Ministarstvo stječe nove nekretnine u svoje vlasništvo te se broj nekretnina u evidenciji iz dana u dan mijenja.

Sveobuhvatna evidencija nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske nalazi se u Središnjem registru državne imovine i ona obuhvaća sve stanove, poslovne prostore, zgrade, građevinska zemljišta, ali i poljoprivredna zemljišta, šume, pomorska dobra, vodna dobra i ostala javna dobra u općoj uporabi.

Središnji registar državne imovine vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a obveznici dostave podataka su sva državna tijela koja imovinom Republike Hrvatske upravljaju ili se njome koriste, pa tako i Ministarstvo državne imovine.

Upravo je ovaj tjedan potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava "Unapređenje sustava evidencije i upravljanja državnom imovinom" u vrijednosti 11 milijuna kuna.

Napominjem da će se Registar sustavno nadograđivati sa svim potrebnim modulima za praćenje svih oblika imovine. Cilj Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva državne imovine je aktivirati državnu imovinu, a kako bi što više nekretnina stavili u funkciju, potreban nam je upravo kvalitetan Registar. Zadovoljan sam učinjenim jer smo time napravili veliki iskorak. S novim Registrom imat ćemo sveobuhvatnu i cjelovitu, kontinuirano ažuriranu evidenciju financijske i nefinancijske imovine države.

Kakva je dinamika prodaje financijske, nefinancijske imovine i koliko je u 2019. godini s naslova prodaje imovine uprihodio državni proračun?

Intenzivirane su aktivnosti prodaje nekretnina s ciljem smanjenja portfelja neiskorištene državne imovine i aktivacije iste.

U 2019. godini ukupni prihod Državnog proračuna od upravljanja državnom imovinom iznosi 645,3 milijuna kuna, od čega se 368 milijuna kuna odnosi na nekretnine (nefinancijska imovina), a  277,3 milijuna kuna na prihod ostvaren prodajom dionica i poslovnih udjela (financijska imovina).

Naglašavam da je u 2019. godini od prodaje, zakupa i drugih modela raspolaganja, u Državni proračun uprihodovano 368 milijuna kuna, čime je plan za 2019. godinu premašen za 261 milijun kuna.

S ciljem učinkovitije prodaje, Ministarstvo je pojačalo objavljivanje javnih poziva za kupnju nekretnina. Tako su tijekom 2019. objavljena ukupno 22 javna  poziva za kupnju nekretnina, kojima je na prodaju ponuđeno ukupno 389 nekretnina, od čega su prihvaćene ponude za njih 199,  ukupne vrijednosti prodaje 94,9 milijuna kuna.

Naglasio bih i da su Državne nekretnine d.o.o. u 2019. sklopile više od 500 ugovora o zakupu poslovnih prostora, od kojih je 118 sklopljeno po javnim natječajima, a 448 s neposrednim posjednicima, što je četiri puta više u odnosu na 2018. godinu. Gledamo li ukupnu vrijednost svih aktivnih ugovora, ona za 2019. godinu iznosi gotovo 42 milijuna kuna. U 2020. su do danas sklopljena dodatna 143 ugovora o zakupu u godišnjoj vrijednosti od 7,4 milijuna kuna, a trenutno su otvoreni natječaji za zakup 38 poslovnih prostora u više gradova.

 

Imate li podatak kolika je vrijednost imovine (nekretnina, zemljišta) prepuštena jedinicama lokalne uprave i samouprave ukupno, a u kojim dijelovima Hrvatske najviše?

U mandatu ove Vlade, sklopljen je 261 ugovor o darovanju s jedinicama lokalne i područne samouprave i komunalnim tvrtkama u njihovu vlasništvu, kojima su darovane nekretnine ukupne procijenjene tržišne vrijednosti 821,8 milijuna kuna.  Republika Hrvatska je darovala nekretnine najveće ukupne tržišne vrijednosti upravo Vukovarsko-srijemskoj županiji i to u iznosu od 149,6 milijuna kuna temeljem 18 ugovora o darovanju, zatim Zadarskoj županiji 130 milijuna kuna temeljem 22 ugovora i Karlovačkoj županiji 77,7 milijuna kuna temeljem 15 ugovora,  dok je najveći broj ugovora o darovanju sklopljen s obdarenicima na području Primorsko-goranske županije 26 ugovora, 35 milijuna kuna.

Može li nakon korona krize aktivacija državne imovine biti od pomoći državi?

Ministarstvo državne imovine poduzima sve mjere i aktivnosti kako bi se posljedice korona krize što manje osjetile, prvenstveno kada je gospodarstvo u pitanju. Kada govorimo o aktivaciji državne imovine, sa raspisivanjem i objavljivanjem natječaja i međunarodnih natječaja nastavljamo, iako oni zahtijevaju dugotrajnu i opsežnu pripremu.

Na sjednicama Vlade, Ministarstvo kroz odluke predlaže projekte koji bi u budućnosti trebali potaknuti velike investicije unutar građevinskog sektora. To su projekti na kojima je Ministarstvo radilo nekoliko godina, primjerice natječaji koji su u tijeku za Prukljan i Dječje selo Baška Voda – Promajna. Tu su još i drugi projekti koji su u pripremi poput Dječjeg odmarališta Krvavica, projekta Privlaka, Punta križa na Cresu. Sve su to projekti koji su usmjereni na poticanje investicija. Svrha raspisivanja natječaja za vrijeme korona krize bila je upravo ta da kada ona završi za određeni projekt već imamo potencijalne investitore.

Smatram da će ostvarenje projekata za koje objavljujemo natječaje pomoći oporavku turizma, ali i cjelokupnog gospodarstva. Dobra i pozitivna stvar je da postoje zainteresirani potencijalni investitori koji su spremni investirati u Hrvatsku.

Stvoren je i zakonodavni okvir, koji će biti i investicijski atraktivan. Riječ je o Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, čije je drugo čitanje bilo u Saboru sredinom travnja. Upravo će se tim Zakonom omogućiti ulaganja i regulirat će se status zemljišta koji je zakonom iz 2010. godine izuzet iz pretvorbe i privatizacije i kojeg su turističke tvrtke koristile 20 godina bez naknade. Na taj će se način pomoći trgovačkim društvima da investiraju jer će imati osiguran imovinskopravni odnos. Stoga, u Ministarstvu državne imovine gledamo optimistično na budućnost i kroz natječaje i zakon očekujemo nove investicije.

To bi značilo jedan zdrav oporavak hrvatskog gospodarstva, a pružit će nam perspektivu za jednu novu i bolju budućnost.

Osim što su se dogodili pozitivni pomaci glede nekretnina, koje su se promjene dogodile glede trgovačkih društava?

Tako je. U mandatu ove Vlade, napravljen je veliki iskorak i po pitanju nekretnina, ali i po pitanju trgovačkih društava u državnom vlasništvu. Moram naglasiti da su se tijekom 2018. godine na području upravljanja trgovačkim društvima u državnom vlasništvu dogodile značajne promjene; donesen je Zakon o upravljanju državnom imovinom temeljem kojeg je Vlada donijela Odluku o praćenju planova i izvještaja, a Ministarstvo je izradilo uputu. Uputa je izrađena u skladu s dobrom praksom u području korporativnog upravljanja te smjernicama i preporukama OECD-a o korporativnom upravljanju. Dakle, Ministarstvo državne imovine je po prvi puta implementiralo sustav unificiranog poslovnog planiranja i izvještavanja s ciljem unaprjeđenja korporativnog upravljanja. Provedbom navedene aktivnosti država je postala informiran vlasnik, stvorena je unificirana baza podataka o tvrtkama u državnom vlasništvu koja omogućuje vlasniku uvid u poslovanje i praćenje ostvarenja planova kompanija.

Odluku o obvezi uvođenja funkcije praćenja usklađenosti poslovanja koja je u skladu sa smjernicama OECD-a o upravljanju trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države, Vlada je donijela 26. studenog 2019. godine.

Ministarstvo je predložilo, a Vlada donijela kriterije za definiranje društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, dakle kriteriji su po prvi puta jasno propisani.

Istaknuo bih da je Ministarstvo kao nositelj mjera Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji, mjeru ispunio u cijelosti i prije roka. U tri javna poziva objavljeno je ukupno devedeset društava. Prodani su udjeli u 28 društava i od prodaje je ukupno ostvareno 4,5 milijuna kuna. Za sva neprodana trgovačka društva, država će ponovo pokrenuti natječaj.

Izradili smo i Smjernice za racionalizaciju poslovanja pravnih osoba u državnom vlasništvu te od svih tvrtki zatražili dostavu kriznih planova koje sada pratimo na mjesečnoj razini. Krenuli smo i s uvođenjem EWS (early warning system) sustava odnosno uspostave nadzora s ciljem pravovremenog prepoznavanja rizika u operativnom i financijskom poslovanju kompanija u državnom vlasništvu, te radimo na pet projekata koji su financirani sredstvima europskih fondova, a kojima ćemo i dalje unaprjeđivati korporativno upravljanje sa ciljem da naše tvrtke postanu što efikasnije

Bojite li se da će HDZ izgubiti u Vukovaru, a možda i u Slavoniji?

Ne bojim se da će Hrvatska demokratska zajednica izgubiti Slavoniju, a ni Vukovar.

Niti jedna Vlada nije napravila za Slavoniju i Vukovar koliko ova. Kako sam već i spomenuo, Vukovarsko-srijemskoj županiji, Republika Hrvatska je darovala nekretnine vrijednosti 149,6 milijuna kuna. Tu je i projekt Slavonija s kojim je napravljen veliki iskorak. U njega je ugovoreno 12,8 milijardi kuna. Od 2016. do 2019. godine u proračun Vukovarsko-srijemske županije uplaćeno je 427,35 milijuna kuna. U istom razdoblju za Grad Vukovar uplaćeno je 435,68 milijuna kuna. Vlada je donijela odluku o darovanju nekretnina u vlasništvu države radi ostvarenja projekata od općedruštvenog interesa kao što su Plivalište Vukovar, sportsko igralište i sportska dvorana u vrijednosti od gotovo 100 milijuna kuna.

Za obnovu Vukovarskog vodotornja iz državnog proračuna osigurano 18,5 milijuna kuna. Zaključak u svezi s izradom Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Vukovara za razdoblje od 2017. do 2021. – 59 projekata u vrijednosti 1,44 milijarde kuna, a iz Europskih fondova je za Vukovar ugovoreno 868,6 milijuna kuna, od čega 96,4 posto u mandatu ove Vlade predvođene HDZ-om. U Vukovaru je i Hrvatska vojska, a donesen je i Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta.

Nastavljamo istim tempom razvoja Slavonije, nastavljamo s ulaganjima u Slavoniju, koja će poticati ravnomjerni razvoj svih krajeva, očuvanje radnih mjesta.

Unatoč svemu što ste nabrojili jasno je da će se na predstojećim izborima voditi velika bitka upravo za Slavoniju. I Miroslav Škoro i Ivan Penava su gorljivi Slavonci …

Ivan Penava je do nedavno bio moj stranački kolega i gradonačelnik Vukovara koji je sve do jučer zagovarao politiku HDZ-a. Usto, Hrvatska demokratska zajednica je pokazala da je Vukovar uvijek bio fokus što se vidi iz svega onoga što je ova Vlada učinila za Vukovar. Sve su to projekti koje su građani Vukovara osjetili, a za njihovu provedbu su zaslužni isključivo ova Vlada i HDZ, a u konačnici i Ivan Penava kao gradonačelnik. On se na kraju odlučio učiniti korak koji za sebe smatra boljim i ja mu u tome želim svu sreću, ali HDZ je za Vukovar isto kao što je i Vukovar za HDZ.

Što se Miroslava Škore tiče riječ je o čovjeku koji je pobjegao iz Hrvatske dok se ona branila pod vodstvom dr. Franje Tuđmana, a potom je skupa sa SDP-om sudjelovao u smjenjivanju Kolinde Grabar-Kitarović s mjesta predsjednice. Sada ponovo zajedno sa SDP-om želi smijeniti HDZ. To su činjenice koje o Miroslavu Škori dovoljno govore same za sebe.

Ivan Penava kao jedan od glavnih razloga napuštanja HDZ-a navodi neprocesuiranje ratnih zločina…

Rekao bih da je riječ o radu koji je intenzivan, a pomaci koji su se dogodili posljednjih nekoliko godina jasno su vidljivi. Riječ je o priči koja treba biti dugoročna i ne može se mjeriti u nekakvim vremenskim razmacima - tko je što učinio. Ona mora biti tu zbog nas, zbog čišćenja naše povijesti, kulture i odgoja naše djece.

Tko će biti partner HDZ-u?

Hrvatska demokratska zajednica će biti pobjednik ovih izbora, a partner su joj hrvatski građani i birači.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.