MARIJANA PETIR ZA DIREKTNO: Ni Hrvatska niti Europa neće ostati gladne zbog ruske agresije na Ukrajinu; nedopustivo je da trgovački lanci dižu marže umjesto da su smanjili cijene

Marijana Petir sigurno je jedno od prepoznatljivijih lica hrvatske politike. Rođena u Kutini, svoje obrazovanje stekla je na Sveučilištu u Zagrebu gdje je završila biologiju i ekologiju, te teologiju. Više puta izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Prvo kao istaknuta članica Hrvatske seljačke stranke (HSS), a zatim i kao neovisna zastupnica na listi HDZ-a i to u VI. izbornoj jedinici koja pokriva njenu rodnu Sisačko-moslavačku županiju, dio Zagrebačke županije i dio Grada Zagreba . Obnašala je dužnost i hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu.

U godinama koje je provela u politici možda se ponajviše bavila pitanjima poljoprivrede i razvijanja ruralnih dijelova Hrvatske s toga i ne čudi da je dobitnica EU Oscara kao najbolja europska zastupnica za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo kojeg dodjeljuje The Parliament Magazine.

Marijana Petir  jedna je od onih političarki koje je svoje političko djelovanje usmjerila na vrlo specifična pitanja, moglo bi se reći na ona pitanja koja su iznimno bitna za Hrvatsku jer gotovo 50 posto stanovništva Hrvatske ne živi u urbanim dijelovima države, već upravo u ruralnim.  Petir je prepoznatljiva u javnosti kao političarka koje se zalaže za razvoj ruralnih područja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i za zaštitu tradicionalnih, kršćanskih i općeljudskih vrijednosti.

Predsjednica ste Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora te ste na sjednici Hrvatskog sabora predstavili Deklaraciju o Alpe -Adria-Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama koja je u proceduru donošenje upućenja Odboru za poljoprivrednu upravo na Vašu inicijativu. Možete li objasniti o kakvoj se Deklaraciji radi i koja je njena bitnost?

Hrvatska je na svom teritoriju zabranila sjetvu GMO sjemena pa i u pokusne svrhe. Mi smo zemlja slobodna od GMO-a i želimo da to tako ostane u budućnosti. S obzirom da pčele, vjetar i voda ne znaju što je GMO, a što nije, te prelaze državne granice, naš je interes potaknuti zemlje u okruženju da se odluče za isti pristup kao i mi u kojem neće biti mjesta za GMO tehnologije. Ujedno, Deklaracijom kojom Alpe-Adria-Dunav područje proglašavamo slobodnim od GMO-a,  prepoznaje se važnost poticanja domaće  poljoprivredne proizvodnje, promoviranje i jačanje povezanosti poljoprivrede s turizmom, utemeljeno na osnovama održivog upravljanja resursima i očuvanja biološke raznolikosti cjelokupnog područja Republike Hrvatske. Ujedno, ukazuje se i na potrebu promoviranja i brendiranja Republike Hrvatske kao zemlje domaće i kvalitetne hrane, usmjerene prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju proizvoda bez GMO-a. Predložili smo uspostavu jasnih kriterija označavanja vezanih uz GMO-free proizvode što bi pozitivno utjecalo i na položaj ovih proizvoda na tržištu i jačala bi se njihova konkurentnost, a to bi pridonijelo boljoj informiranosti i podizanju standarda zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj. Nadalje, dodatnim jačanjem kontrolnih tijela, službenih i referentnih laboratorija za genetski modificirane organizme na što pozivamo Deklaracijom, utjecalo bi se na dosljedno poštivanje zakonskih propisa, zaštitu javnog zdravlja i interesa potrošača.

 Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, 24.veljače 2022. ,Europska unija je usvojila direktivu REPowerEU čiji je cilj smanjivanje ovisnosti o fosilnim gorivima, a posebice prekidu europske ovisnosti o ruskoj nafti i plinu. Je li to uopće ostvarivo?

Dobro je da se Europa okreće svojoj energetskoj neovisnosti, no reagirala je tek kada se dogodila ruska agresija na Ukrajinu, pa se može zaključiti da REPowerEU dolazi po modelu ''kasno Marko na Kosovo stiže''. Riječ je o paketu mjera koje je bilo za očekivati i ranije imajući u vidu visoke i ambiciozne klimatsko-energetske ciljeve EU te njenu odluku da želi biti lider u borbi protiv klimatskih promjena. Da bi to bilo ostvarivo, potrebne su potpore konkretnim mjerama koje bi potaknule države članice da bolje koriste resurse koje imaju, poput obnovljivih izvora energije, i da otklone prepreke za njihovu proizvodnju i korištenje, što je kod nas u Hrvatskoj, ali i u drugim članicama ogroman problem, posebno kada je riječ o poljoprivrednicima čiji potencijal u proizvodnji obnovljivih izvora energije nije prepoznat niti kroz natječaje za potpore takvim projektima, a niti kroz mogućnost priključenja na mrežu. Zato smatram da je dobro da je EU reagirala konkretnim mjerama jer su one potrebne, te se nadam da bi mjere iz plana REPowerEU mogle pomoći u smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima, i to uštedama energije, diverzifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora. Za Hrvatsku se otvaraju i mogućnosti za dodatna ulaganja, proširenje kapaciteta, proširenje plinovoda i naftovoda i na taj način Hrvatska može postati strateška zemlja kada je riječ o diverzifikaciji opskrbnih pravaca.

Neki analitičari smatraju da bi zbog ruske agresije na Ukrajinu moglo doći do gladi kakvu svijet ne pamti od završetka Drugoga svjetskog rata. Poznato je da su Rusija i Ukrajina jedni od vodećih proizvođača žita i pšenice u svijetu, a zbog rata njihova sjetva i žetva bila je upitna. Uz sve to distribucija ukrajinskog žita i pšenice koja je do svojih kupaca dolazila preko Crnog mora u potpunosti je stala. Ukrajinski hangari su puni, a ostatak svijeta polako ostaje bez žita i pšenice. Je li to već alarmantno stanje i smatrate li da će zaista doći do najcrnjih prognoza u kojima nas čekaju ''godine gladi''?

EU je bila poprilično usmjerena na energetsku politiku kada se dogodio rat u Ukrajini te je u tom smislu tražila rješenja za nove dobavne pravce, a pitanje opskrbe hranom u potpunosti su podcijenili i nisu na vrijeme reagirali. Tek nedavno su se počele donositi mjere za ublažavanje krize u sektoru poljoprivrede izazvane ratom u Ukrajini i one su uglavnom interventnog tipa te obuhvaćaju i aktivaciju  Kriznog fonda, no ne možemo reći da su strateške. Niti Hrvatska niti Europa ne bi trebale biti gladne jer imamo dovoljno resursa koje treba koristiti na pametan i održiv način za proizvodnju hrane. Jasno je da ukrajinska kriza prijeti smanjenjem količina nekih poljoprivrednih proizvoda kao što su žitarice i uljarice. Premda ih mi u Hrvatskoj za sada imamo dovoljno, zbog nedostatka skladišnih kapaciteta, događa se da ih izvozimo pa potom po 30 posto većoj cijeni uvozimo što je neodrživo. Natječaj koji je u tijeku za sufinanciranje izgradnje silosa i skladišnih kapaciteta trebao bi pomoći u rješavanju ovog problema kao što tome treba pripomoći i zanavljanje robnih zaliha.

Imajući u vidu da smo samodostatni u svega nekoliko proizvoda, cijela ova situacija zvoni na uzbunu i poziva da se uvedu konkretne mjere pomoći poljoprivredno-prehrambenom sektoru kako bi se umanjio pritisak povećanja cijena inputa za poljoprivrednike i osigurala sigurnost opskrbe hranom i njena priuštivost za hrvatske građane. U tom smislu treba nam i konkretna financijska potpora EU. Prema izvješću Europske komisije za travanj ove godine, za sve grupe hrane zabilježen je prosječni rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini za 8,9 posto, dok u Hrvatskoj taj rast iznosi čak 13,6 posto na godišnjoj razini. Iako je Vlada reagirala kroz smanjenje PDV-a i razne pomoći građanima s paketom mjera vrijednim pet milijardi kuna, u konačnici se to na žalost ne vidi kroz smanjenje cijena proizvoda na policama trgovina. Smatram da je nedopustivo da pojedini trgovački lanci sebi dižu marže, umjesto da su smanjili cijene i tako ublažili cjenovni udar na potrošače. Osobno sam stava da temeljem ovog primjera, ali i mnogih drugih, u sektoru trgovine treba uvesti više reda.

Kao političarka poznato je da ste konzervativni i vjernica, a svoju duhovnost često ističete.  Nedavno ste se s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom susreli  sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem. Kako ocjenjujete odnose Hrvatske i Vatikana? Kako vidite ulogu Katoličke crkve u modernom hrvatskom društvu?

Odnosi Hrvatske i Svete Stolice su  tradicionalno odlični, a utemeljeni su na povijesnom partnerstvu i međusobnom razumijevanju. Oni ne traju samo od kad mi imamo svoju državu, nego oni traju punih 14 stoljeća. Naime, prvi su dodiri uspostavljeni u VII. stoljeću, 641. kada je papa Ivan IV., vjerojatno iz Solina, poslao iz Rima opata Martina kako bi preuzeo relikvije kršćanskih mučenika radi otkupa zarobljenika. Relikvije su pohranjene u krstionici svetoga Venancija u Lateranu. Znamo svi što je Sveta stolica značila i što znači za nas Hrvate, a osim toga, Sveta je Stolica imala značajnu ulogu u ostvarenju naše samostalne i suverene države. Sveta Stolica priznala nas je među prvima vodeći se međunarodnim pravom, a međunarodnim priznanjem Hrvatska je postala ravnopravna članica međunarodne zajednice i rat protiv nje bio je prepoznat kao čista agresija na suverenu državu. Možemo reći da je Sveta Stolica na čelu s Papom Ivanom Pavlom II. svojim priznanjem Hrvatske, našoj mladoj državi dala međunarodnu političku i diplomatsku zaštitu.

Nedavno se na Maksimiru održao duhovni koncert ''Progledaj srcem'' na kojem je bilo više desetaka tisuća ljubitelja duhovne glazbe. U isto vrijeme održao se Zagreb Pride. Međutim mnogi mediji su gotovo pa zanemarili koncert na Maksimiru, te se uglavnom bavili Zagreb Prideom. Kako komentirate takva dvostruka mjerila?

Bila sam u Maksimiru na koncertu ''Progledaj srcem'' i mogu reći da je to bio jedinstven i neopisiv događaj gdje su se ljudi različitih životnih dobi, profesija i političkih pogleda okupili svi na jednom mjestu kako bi slavili Boga. Bilo je doista posebno i veličanstveno kada je 50.000 ljudi molilo za našu Domovinu Hrvatsku. Nije bilo incidenata, nije bilo nereda i smeća, dapače, nije bilo nikakvog ekscesa, pa je to samo po sebi mainstream medijima bilo nedovoljno interesantno tako da su neki tek napisali da je riječ o katoličkom Woodstocku koji se održao na Maksimiru. Medijima su obični ljudi -  vjernici - koji su također Crkva, nepoznanica. Mediji Crkvu promatraju kroz prizmu politike, izjave biskupa, Vatikanske ugovore, ili tražeći skandale. Predodžba medija o Crkvi je u startu negativna i tako se oni postavljaju u odnosu na Crkvu u bilo kojoj komunikaciji o toj temi. Crkva okupljena na stadionu u Maksimiru pokazala je da je živa, pozitivna, Bogu i Domovini odana, te da mainstream mediji imaju pogrešnu predodžbu o Crkvi. Mislim da je teško za očekivati da mainstream mediji sami sebe demantiraju, stoga je jasno da nije bilo objava, jer bi te objave o Crkvi koju smo vidjeli na koncertu ''Progledaj srcem'' morale biti pozitivne.

Osim o odnosu s Vatikanom, možete li nam reći kojih ste se još tema dotakli u razgovoru s kardinalom?

Na sastanku s kardinalom smo razmotrili niz pitanja koja se tiču Crkve u hrvatskom društvu i međunarodnoj zajednici. Riječi je bilo i o blaženom Alojziju Stepincu koji je u teškim vremenima sačuvao dušu hrvatskog naroda te o njegovoj humanitarnoj ulozi u spašavanju pripadnika drugih vjera i naroda.

Tijekom razgovora, naglasak je stavljen na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, a bilo je govora i o položaju kršćana koji su najprogonjenija vjerska grupa u svijetu te o razvojnoj pomoći koja je osigurana za stipendiranje mladih kršćana koji su progonjeni zbog svoje vjere u zemljama u razvoju.  Dotaknuli smo se i važnosti pružanja snažne podrške našim poljoprivrednicima kako bi i dalje proizvodili hranu za nas te stanovnicima sela koji su stvarni čuvari hrvatskog ruralnog prostora.

Hrvatsku političku scenu u posljednjih nekoliko mjeseci mogli bismo svesti samo na ''prepucavanja'' Zorana Milanovića i Vlade. Hrvatski predsjednik u posljednje vrijeme svojom osebujnom retorikom zabavlja domaću, a šokira svjetsku javnost. Kako gledate na njegove stavove oko NATO saveza, ali i oko BiH, posebice Hrvata u BiH?

Što je netko na višoj poziciji koju obnaša, trebao bi imati veću kulturu u ophođenju. Ovdje se događa kultura ignoriranja hrvatskog Ustava koji propisuje ovlasti predsjednika Republike Hrvatske, koje su podijeljene s Vladom Republike Hrvatske u pitanjima vanjske politike. Za to je potrebna  suradnja i dijalog koja na žalost izostaje, a isto se događa i u području obrane i nacionalne sigurnosti. Osobno smatram da takav pristup nije dobar i ne donosi nikakvu korist našoj državi, ali niti našem narodu u BiH, dok nam na međunarodnom planu oslabljuje ugled i potencijalnu pregovaračku poziciju. Svoja neslaganja ili argumente možemo reći na različite načine, a vjerujem da bi bili učinkovitiji kada bi svoje stavove prema međunarodnim partnerima usuglašavali, te kada bi energiju umjesto na teške riječi, trošili, na prikupljanje podrške za ideje za koje smatramo da su važne za Hrvatsku i naš narod. Ako je netko u potpunosti stao iza Hrvata u BiH i dao im potpunu i nedvosmislenu podršku, onda je to ova Vlada. Optuživati je za nešto suprotno, naprosto nije istinito, kao što teško da može naići na razumijevanje protivljenje proširenju NATO-a u trenutku kada je Rusija napala Ukrajinu i time narušila sigurnosnu arhitekturu Europe.

U nepuna tri tjedna Hrvatsko zagorje pogodilo je nekoliko velikih nevremena. Prve procjene šteta na poljoprivrednim usjevima procjenjuju se na 60 do 90 posto. Zagorska sela i seljaci gotovo su na ''koljenima''. Iako je Vlada već obećala pomoć poljoprivrednicima, što se još može učiniti kako bi se pomoglo stanovnicima koji su pogođeni nepogodom?

Vlada Republike Hrvatske odmah je reagirala i za šest županija osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 54 milijuna kuna, od kojih će 25 milijuna kuna biti namijenjeno za štete u poljoprivredi, kao financijska potpora poljoprivrednim proizvođačima zbog izgubljenog prihoda, zadržavanja i osnaživanja poljoprivredne proizvodnje. Ovo  je vatrogasna mjera, reakcija na štetu koja je nastala, čije posljedice će poljoprivrednici osjećati u narednom razdoblju. U tom smislu, ne treba govoriti samo o štetama, već i o vremenu koje će poljoprivrednicima biti potrebno za osposobljavanje proizvodnih kapaciteta, a što će možda značiti i propuštanje ili pomicanje rokova za naredne proizvodne cikluse, pa u konačnici i njihov završni financijski rezultat. U problemu su također građani i poljoprivrednici koji svoje površine nemaju registrirane u ARKOD sustavu i za koje je potrebno pronaći adekvatno rješenje. Ono na čemu u budućnosti treba raditi je promjena načina razmišljanja naših poljoprivrednika o načinima zaštite i osiguranja usjeva. Ne samo u slučaju tuče već i drugih vremenskih nepogoda poput suše. Proizvodnju treba prilagoditi klimatskim izazovima ako je želimo zadržati, a tu je uz potporu koju daje država, važna i prilagodba poljoprivrednika novonastalim uvjetima proizvodnje.

Nakon prve tuče u Zagorju mnogo se pričalo o protugradnoj obrani u Hrvatskoj. Kakvo je Vaše mišljenje o tome? Je li ona učinkovita i možemo li eventualnim aktivnijim državnim ulaganjem u nju očekivati da ona smanji štetu koju donose tuče i nevremena?

Odgovor na ovo pitanje trebaju zajednički dati struka, znanost, udruge proizvođača, lokalna uprava i politika. Potrebna nam je jasna procjena ukupnih troškova protugradne obrane, ukupnih šteta koje nastaju kad se protugradna obrana ne primjenjuje, utjecaja korištenja protugradne obrane na prirodu i okoliš, te praksama drugih država u načinima zaštite od tuče. Tek kad budemo imali ove podatke moći ćemo procijeniti opravdanost protugradne obrane. Odbor za poljoprivredu kojim predsjedam inicirao je raspravu o ovoj temi, zatražili smo očitovanja o ovim pitanjima od nadležnih ministarstava, Državnog hidrometeorološkog zavoda, Geofizičkog odjela Prirodoslovno matematičkog fakulteta i Hrvatske zajednice županija. Po zaprimanju svih očitovanja planiramo održavanje tematske sjednice Odbora za poljoprivredu na kojoj bismo argumentirano i konkretno raspravljali o mogućnostima zaštite od tuče. Tek na temelju konkretnih pokazatelja moći ćemo procijeniti što napraviti i na koji način u budućnosti reagirati.

Gotovo od početka svoje političke karijere promičete slobodnu nedjelju za sve radnike pa tako i za one u trgovinama. Poznato je da ste više puta inicirali izmjene Zakona o trgovini. Možemo li uskoro očekivati izmjene Zakona koje bi osigurale slobodnu nedjelju radnika u trgovinama?

Izmjene Zakona o trgovini nasušna su potreba, a osiguranje slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena za sve zaposlene, civilizacijsko je pitanje. Vlada je pozitivno reagirala na moju inicijativu o izmjenama Zakona o trgovini što je postavljeno i kao jedan od prioritetnih ciljeva utvrđenih Programom rada Vlade RH za razdoblje 2020.-2024. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pripremilo je nacrt zakona na način da će poslodavci moći birati određeni broj nedjelja (16 nedjelja) kada će raditi dok će većina nedjelja biti slobodna. U odnosu na stanje kakvo sada imamo, ovo je iskorak prema naprijed i kompromisni prijedlog kako bi se pomirila različita stajališta te kako bi se postigao konsenzus i izbjegla mogućnost da Zakon ponovno padne na Ustavnom sudu. Nakon provedenog e-savjetovanja o Zakonu tijekom ljeta prošle godine, ponovo su se pojavili dodatni zahtjevi za iznimkama, koje ako se prihvate, otvaraju Pandorinu kutiju i bojim se da će to ponovo dovesti do problema. Osobno smatram  da se u proceduru treba uputiti prvotni nacrt Zakona koji je usuglašen i između socijalnih partnera. O tome sam komunicirala s premijerom Plenkovićem i s ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem koji prepoznaju potrebu izmjena Zakona o trgovini, stoga  očekujem da se Zakon uputi u proceduru usvajanja bez daljnjeg odlaganja.