MARIJANA PETIR ZA DIREKTNO Nestašice prehrambenih proizvoda ne bi smjelo biti!

U posljednje vrijeme mnogi analitičari predviđaju da bi u Hrvatskoj moglo doći do nestašice šećera i svinjskog mesa. Međutim, ministar gospodarstva Davor Filipović na Aktualnom prijepodnevu u Saboru održanom ovu srijedu, demantirao je takve prognoze istaknuvši da ''neće biti nikakvih nestašica proizvoda koji su obuhvaćeni Vladinim paketom mjera pomoći građanima''. Kako Vi komentirate prognoze o nestašici hrane?

I prema službenim informacijama koje dolaze iz Ministarstva poljoprivrede, nestašice prehrambenih proizvoda ne bi smjelo biti. Uvijek se zalažem za podršku domaćoj proizvodnji i kupujem hrvatske proizvode, no svjesna sam da Hrvatska ne može postići samodostatnost u proizvodnji svih proizvoda i zato smatram da novo proračunsko razdoblje trebamo iskoristiti tako da podupremo poljoprivrednu proizvodnju u kojoj taj potencijal za samodostatnost postoji. Proizvodnja šećera i svinjskog mesa u Republici Hrvatskoj odraz je do sada provođenih politika u navedenim sektorima, ali i mogućnosti proizvođača šećera i svinjskog mesa da se troškovima svoje proizvodnje uklope u mjere koje je Vlada RH osigurala i u tom okruženju posluju pozitivno. Ne treba zaboraviti da je prouzvodnja šećera zapala u probleme nakon odluke EU da ukine kvote za šećer, a bez da su industriju na europskom tlu za to pripremili i primjereno ih podržali. Kada je riječ o svinjetini, mi se tu još uvijek borimo s nevjerovatno niskim cijenama svinjetine koja stiže iz drugih država članica, koje očigledno imaju neke skrivene potpore za svoje proizvođače kada na naše tržište šalju svinjetinu ispod proizvodne cijene. Smatram da taj problem moramo rješavati propisivanjem kvalitete proizvoda i snažnijim inspekcijskim nadzorima. Kako se nalazimo u vrlo izazovnim vremenima, u kojima nije moguće predvidjeti što će se dogoditi sutra, na temelju iskustva koje smo stekli tijekom pandemije kada su kratki lanci opskrbe pokazali najveću otpornost, trebamo kreirati modele koji će našim građanima garantirati sigurnost opskrbe hranom, tim više, što sve resurse i uvijete za održivu proizvodnju kvalitetne hrane imamo.

Na jednom od posljednjih Odbora za poljoprivredu, sa sedam glasova za i dva protiv, usvojili ste Prijedlog zakona o gnojidbenim proizvodima. Kako će taj zakon pomoći hrvatskim poljoprivrednicima?

Odredbama ovog Prijedloga zakona prilagođavamo nacionalno zakonodavstvo pravnoj stečevini Europske Unije, a samim prijedlogom se potiče uporaba organskog gnojiva i proširuje spektar gnojiva i poboljšivača tla, koji do sada nisu bili obuhvaćeni važećim zakonom, a koje će poljoprivrednici u budućnosti moći koristiti. Važno je naglasiti kako ovaj akt ne definira ograničenja vezana uz primjenu mineralnih gnojiva, no trebao bi utjecati na poboljšanje kvalitete tla, kao osnovnog resursa za proizvodnju hrane. Trenutno je u Republici Hrvatskoj opterećenost površine koja se veže uz stočni fond vrlo mala, no postoji određeni suficit dušika u poljoprivrednom zemljištu koji se u budućnosti planira regulirati kroz Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i druge politike, a čiji rezultat bi trebalo biti smanjenje ovog suficita i povećanje organske komponente u tlu. Svi koji se bave poljoprivredom znaju da više razine organske tvari u tlu poboljšavaju fizikalna i kemijska svojstva tla i da su preduvjet za plodnije tlo i efikasniju poljoprivrednu proizvodnju.

Na odborima za poljoprivredu često ste raspravljali o radu Petrokemije, upravo zato što je ona jedna od glavnih proizvođača gnojiva. Je li Petrokemija, prema najavama u kolovozu započela proizvodnju mineralnih gnojiva za jesensku sjetvu?

Na sjednicama Odbora za poljoprivredu otvorili smo raspravu o nastavku proizvodnje u Petrokemiji Kutina, kako zbog sigurnosti opskrbe dovoljnim količinama kvalitetnog i priuštivog mineralnog gnojiva za naše poljoprivrednike, tako i zbog 1300 radnih mjesta koja su direktno ili indirektno vezana uz njen rad, a uzimajući u obzir da utjecaj Petrokemije na lokalni i regionalni proračun iznosi preko 25 posto. Petrokemija je jedina tvornica mineralnih gnojiva u Republici Hrvatskoj i naša najveća kemijska industrija, no zbog energetskog šoka, volatilnosti energetskog tržišta, porasta cijene plina i nesigurnosti opskrbe plinom koji je glavna sirovina i energent za proizvodnju mineralnih gnojiva, ali i prisutne netržišne konkurencije u nabavci mineralnih gnojiva koja se uvoze iz trećih zemalja, a pri tome ne udovoljavaju kriterijima kojima moraju udovoljiti gnojiva proizvedena u Uniji, ali i 25 – 30 milijuna eura štete koju je potres uzrokovao na postrojenjima Petrokemije, poslovanje Petrokemije je dovedeno u pitanje. Kako su nas izvijestili iz Petrokemije čiji rad je zaustavljen proljetos, oni isplaćuju plaće svim radnicima i čuvaju njihova radna mjesta, a za pokretanje održive proizvodnje potrebna je potpora u vidu smanjenja cijene plina, kao osnovne sirovine za proizvodnju mineralnih gnojiva i/ili subvencije od 25 – 30 milijuna eura za pokretanje proizvodnje. Odbor za poljoprivredu kojim predsjedam uputio je preporuke Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za žurno iznalaženje rješenja kojim bi se što prije pokrenula proizvodnja mineralnih gnojiva u Petrokemiji, a od Europske komisije smo, u okviru političkog dijaloga zatražili poduzimanje aktivnosti na europskoj razini vezanih uz potporu europskim tvrtkama za proizvodnju mineralnih gnojiva radi postizanja održivosti poljoprivredne proizvodnje. Tražili smo i ograničenje cijene plina na europskoj razini o čemu će i ministri gospodarstva razgovarati ovih dana u Bruxellesu.

(Foto: Privatni arhiv)

Koliko je rat u Ukrajini utjecao na promjene unutar Zajedničke europske poljoprivredne politike?

Pravila nove Zajedničke poljoprivredne politike uključuju visoko postavljenu ''zelenu ambiciju'', a ona su kreirana u vrijeme prije pojave pandemije bolesti Covid-19 i Ukrajinske krize, koji su izazvali probleme u opskrbnim lancima, pa je sve glasnije negodovanje europskih poljoprivrednika i udruženja poljoprivrednika o potrebi njihove fleksibilizacije. Tome treba dodati i visok rast cijena osnovnih inputa za poljoprivrednu proizvodnju; samo je cijena mineralnog gnojiva rasla na razini od 50 – 300 posto, rasle su i cijene energenata, sjemena i drugih inputa. Rast cijena inputa i istovremena ograničenja u poljoprivrednoj proizvodnji vezana uz zelene politike izravno utječu na konkurentnost proizvodnje i poljoprivrednicima će biti teško balansirati ih. Ovome treba dodati i nelojalnu konkurenciju proizvoda koji dolaze iz trećih država i prodaju se po cijeni nižoj od proizvodne cijene, a proizveli su ih poljoprivrednici koji nisu u obvezi pridržavati se pravila kojih se moraju pridržavati europski poljoprivrednici u standardima proizvodnje. Europska komisija odlučila se na mjeru za izvanrednu potporu zbog rata u Ukrajini, koja se može mobilizirati u okviru ruralnog razvoja, a na nedavno održanom sastanku Vijeća ministara nadležnih za poljoprivredu i ribarstvo razgovaralo se je o produljenju privremenog kriznog okvira za mjere državnih potpora za potporu gospodarstvu nakon agresije Rusije na Ukrajinu.

U vrijeme rata u Europi, nestašice hrane, čemu se hrvatski poljoprivrednici mogu nadati u narednih godinu, dvije?

Nikada nije bilo lako baviti se poljoprivredom jer je to posao koji se odvija pod vedrim nebom i u posljednje vrijeme sve je više izložen klimatskim promjenama i poremećajima na tržištu opskrbe hranom. S druge strane, nikada nije bilo više novca za poljoprivredu jer su hrvatski poljoprivrednici dio europske zajednice poljoprivrednika, pa će osjetiti provedbu mjera nove Zajedničke poljoprivredne politike. Naš fokus treba biti na korištenju naših prava u okviru EU proračuna, da u skladu sa svojim prioritetima i specifičnostima dobro iskoristimo mjere za potporu sektoru poljoprivrede, a rezultat ovog planiranja odredit će smjer za potrošnju pet milijardi eura koje Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju za poljoprivredu i ruralni razvoj do 2027. godine. Ovome treba pridodati i paket mjera pomoći Vlade Republike Hrvatske vrijedan 21 milijardu kuna, kojim je Vlada  obuhvatila građane i socijalno ugrožene skupine u društvu, male i sprednje poduzetnike i obrtnike,  a čiji utjecaj će osjetiti i poljoprivredni proizvođači i ribari.